Црква босанска

видиш, за мене највећа енигма босанских крстјана је непостојање сачуваних црквених објеката (чак ни рушевина) на основу којих би могли извући неке закључке.. већ овако само тумарамо у мраку. јел имаш податке о неким археолошким налазиштима која би се могла приписати Цркви босанској (а да се не ради о стећцима и гробљима)?

Што се тиче објеката Цркве босанске, нити један није сачуван, истина. Сачувана је плоча са цркве Кулина бана, али ко зна каква је то црква била. У сваком случају, у Босни има пред-турских православних и католичких објеката.
 
Čitao sam nešto ranije, ali sam i zaboravio o čemu se tačno radi. A morao bih da pogledam i ko je to tačno pisao. U svakom slučaju imamo iz istorijskih izvora tačno navedena mjesta đe se hiže spominju (đe su postojale).
Što se samih stećaka tiče i tu je jasno utvrđeno da oni nemaju nikakve veze isključivo sa Crkvom bosanskom.

Истина...Да ли можеш да нађеш неке локације хижа?
 
Da. Ali u kasnijim zapadnim izvorima đe se "krivovjerstvo" Bosanske crkve preuveličava, imamo čitv niz zabilježenih njenih odstupanja od učenja Rimokatoličke crkve (od kojih su neka i bizarna i izmišljena, preuveličana), dok su druga imala korjene upravo u obredima vasilijanskog monaškog reda, koje je tadašnja Rimokatolička crkva odbacila.
Među svim ovim stvarnim i navodnim odstupanjima od učenja Rimokatoličke crkve niđe se ne spominje ovaj dio o Svetom Trojstvu? Čisto sumnjam da bi tako nešto rimokatolici preskočili da navedu - mislim da bi to čak naveli među prvim grijesima Crkve bosanske, jer je to bio uzrok nastanka "velike šizme" (tačnije povod za šizmu, uzrok je bio znatno dublji).

сасвим могуће (ако прихватимо те оптужбе као веродостојне). нема никакве сумње да је босанска бискупија и пре премештања у Ђаково била у доктринарним питањима сасвим римокатоличка. е сад, да ли се то потпуно пресликало и на учење босанских крстјана (која су се можда временом и мењала) можемо само нагађати. иначе, Credo Арменске цркве се у много више детаља разликује од никејско-цариградског изворника на грчком (латински тек у два детаља).
 
Čitao sam nešto ranije, ali sam i zaboravio o čemu se tačno radi. A morao bih da pogledam i ko je to tačno pisao. U svakom slučaju imamo iz istorijskih izvora tačno navedena mjesta đe se hiže spominju (đe su postojale).
Što se samih stećaka tiče i tu je jasno utvrđeno da oni nemaju nikakve veze isključivo sa Crkvom bosanskom.

наравно. мислио сам на стећке два госта Цркве босанске.
 
Истина...Да ли можеш да нађеш неке локације хижа?

U jednoj povelji Stjepana II Kotromanića iz treće decenije XIV vijeka spominje se "hiža velikog gosta Radoslava u Moštri kraj Visokog" koja je tada bila sjedište velikog djeda Radoslava.
Početkom XV vijeka sjedište "jepiskupa crkve bosanske" je bilo u Janićima kod Zenice, a 1427. godine u selu Buharini (danas Borina kod Kiseljaka).
Postojala je hiža kod grada Borča, na čijem je čelu 1423. godine bio gost Miaš, a 1454. godine gost Radoslav Bradijević.
Po testamentu gosta Radina krstjanske hiže su se nalazile u Seonici, Bijeli i Uskoplju, na čijem su čelu 1466. godine bili gosti Radin Seoničanin, Radivoj Priljubović i Vuk Radivijević.
U više dubrovačkih dokumenta između 1412-1416. se spominje "patarensko selo Ruhin u Glubskovu" ("kuća Radojka kod Glubskova" - Ljubskovo u župi Osat kod Srebrenice).
1418. godine spominje se "hiža Milorada Patarena u Bradini", a 1440. i 1441. godine se spominju patareni kod Goražda u Bosni u tri navrata.
1449. godine se spominje "hiža Obicena patarena u mjestu zvanom Neretva pod Biogradom", a odatle je bio i "Radisav pataren", ako i neki "Bjelosav pataren iz Neretve, kraja Bosne, s ove strane rijeke pod Biogradom".
Imamo još istorijske podatke da su postojle hiže u Košarićima kod Bijeljine, u Puhovcu kod Zenice i u Humskom kod Foče.

Ono na što treba obratiti pažnju je da su ove "hiže" zapravo "kuće" - manastiri u kojima su živjeli redovnici Crkve bosanske. Vrlo je moguće da oni u skaldu sa vasilijanskim monaškim redom i nisu imali hramove u okviru svih ovih hiža (manastira), već su se molili u njima samima, kao i pod vedrim nebom. Moguće je da su ove hiže bile od drveta.
 
Poslednja izmena:
U jednoj povelji Stjepana II Kotromanića iz treće decenije XIV vijeka spominje se "hiža velikog gosta Radoslava u Moštri kraj Visokog" koja je tada bila sjedište velikog djeda Radoslava.
Početkom XV vijeka sjedište "jepiskupa crkve bosanske" je bilo u Janićima kod Zenice, a 1427. godine u selu Buharini (danas Borina kod Kiseljaka).
Postojala je hiža kod grada Borča, na čijem je čelu 1423. godine bio gost Miaš, a 1454. godine gost Radoslav Bradijević.
Po testamentu gosta Radina krstjanske hiže su se nalazile u Seonici, Bijeli i Uskoplju, na čijem su čelu 1466. godine bili gosti Radin Seoničanin, Radivoj Priljubović i Vuk Radivijević.
U više dubrovačkih dokumenta između 1412-1416. se spominje "patarensko selo Ruhin u Glubskovu" ("kuća Radojka kod Glubskova" - Ljubskovo u župi Osat kod Srebrenice).
1418. godine spominje se "hiža Milorada Patarena u Bradini", a 1440. i 1441. godine se spominju patareni kod Goražda u Bosni u tri navrata.
1449. godine se spominje "hiža Obicena patarena u mjestu zvanom Neretva pod Biogradom", a odatle je bio i "Radisav pataren", ako i neki "Bjelosav pataren iz Neretve, kraja Bosne, s ove strane rijeke pod Biogradom".
Imamo još istorijske podatke da su postojle hiže u Košarićima kod Bijeljine, u Puhovcu kod Zenice i u Humskom kod Foče.

Ono na što treba obratiti pažnju je da su ove "hiže" zapravo "kuće" - manastiri u kojima su živjeli redovnici Crkve bosanske. Vrlo je moguće da oni u skaldu sa vasilijanskim monaškim redom i nisu imali hramove u okviru svih ovih hiža (manastira), već su se molili u njima samima, kao i pod vedrim nebom. Moguće je da su ove hiže bile od drveta.

Извор? Да, вјероватно је да су хиже биле од дрвета. И то је истина, ради се о кућама у којима су живјели редовници Цркве босанске, у којима су се понекад обављали вјерски обреди. Него, да ли је у Босни постојала нека главна, права црква?
 
Извор? Да, вјероватно је да су хиже биле од дрвета. И то је истина, ради се о кућама у којима су живјели редовници Цркве босанске, у којима су се понекад обављали вјерски обреди. Него, да ли је у Босни постојала нека главна, права црква?

Dragoljub Dragojlović, "Krstjani i jeretička Crkva bosanska", Beograd, 1987, str. 219-220.
 
Извор? Да, вјероватно је да су хиже биле од дрвета. И то је истина, ради се о кућама у којима су живјели редовници Цркве босанске, у којима су се понекад обављали вјерски обреди. Него, да ли је у Босни постојала нека главна, права црква?

Постоји босанска бискупија, која је временом измештена у Ђаково у Славонији јер није успела да постане функционална. Надлежни архиепископ је прво био Друбровачки (а чини ми се да је и Барски полагао право на ту епископију/бискупију), а потом Калочки.
 
Постоји босанска бискупија, која је временом измештена у Ђаково у Славонији јер није успела да постане функционална. Надлежни архиепископ је прво био Друбровачки (а чини ми се да је и Барски полагао право на ту епископију/бискупију), а потом Калочки.

Уреду све то, него сам питао за главну цркву као објекат гдје се налазило сједиште Цркве босанске.
 
видиш, за мене највећа енигма босанских крстјана је непостојање сачуваних црквених објеката (чак ни рушевина) на основу којих би могли извући неке закључке.. већ овако само тумарамо у мраку. јел имаш податке о неким археолошким налазиштима која би се могла приписати Цркви босанској (а да се не ради о стећцима и гробљима)?

Marko Vego je nesto davno spominjao, trobrodnu romanicku crkvu u Gornjoj Bijeloj kod Konjica gdje su zivjeli neki krstjani (Cvjetko krstjanin)... Steta sto nije dao vise podataka.

018kl.jpg


M. Vego, Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloskih spomenika, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, XVIII, 1963, str. 212.
 
Poslednja izmena:
Secrets of Enoch in Old Church Slavonic; and the Books of Adam and Eve in Latin, Greek, Slavonic, Armenian and Georgian.

Knjiga Enohova (Tajna Enoha) i Zivot Adama i Eve napisane su u tkz. Staroj Slavonskoj Crkvi. To je Crkva koja je bila samostalna i od vizantijskogrcke i od rimokatolicke crkve. To je Crkva koju je protjerao Nemanja i koju je progonili Rimokatolicka crkva. Nalazeci se izmedju Nemanjine drzave na istoku i rimokatolicizma na zapadu najduze je opstala u Bosni.

018kld.jpg

018kld.jpg


Obratite paznju na markirano: "Neki domaci izvori trebinjsko-mrkanskih biskupa iz XVII vijeka nazivaju pravoslavne iz Hercegovine patarenima, manihejcima i hereticima."

Ja vam to stalno govorim, ama malo ko da povjeruje.
 
Poslednja izmena:
Da je tzv. "bosančica" izmišljena od strane austrijskih agenata nama su otvoreno rekli i neki od najboljih poznavalaca bosanskog srednjovekovlja:

,,Изумитељем“ босанчице сматра се Хрват, Ћиро Трухелка, који од локалне варијанте српске ћирилице прави посебно, наводно потпуно независно, писмо од ћирилице коју назива босанчица. Овај термин је у неким крајевима ушао у употребу па се тако у ,,Енциклопедији ликовних умјетности“, 1959., Загреб, може пронаћи одредница ,,босанчица“, а као објашњење да је то ,,босаница, босанска буквица, хрватска ћирилица, звана и женско писмо“.

Bogumili u Bosni nisu postojali kao ni bosančica, koja je starosrpska ćirilica
http://forum.krstarica.com/entry.php/20141-Bogumili-u-Bosni-nisu-postojali-kao-ni-bosan%C4%8Dica-koja-je-starosrpska-%C4%87irilica

s_2694721.jpg

Merijen Vencel (Marian Wenzel), britanska profesorka,
u svetu poznati autoritet za istoriju Bosne srednjeg veka.

Britanski istraživač Merien Vencel je na osnovu višegodišnjih istraživanja dokazala "da stećke nisu pravili bogumili", jer oni nisu ni postojali. U posebnosti "bosanske crkve", u podizanju jednog vida srpske ćirilice na nivo posebnog pisma "bosančice", kao i u nametanju "bosanske nacije" M. Vencel vidi argumente za konačni zaključak da je u svim tim falsifikatima okupaciona vlast "tražila ideološko uporište za razdvajanja Bosne i Hercegovine od Srbije"

Merijen Vencel (Marian Wenzel), britanski, u svetu poznati autoritet za istoriju Bosne srednjeg veka, 1999. je u Sarajevu objavila dve studije o bogumilima. Veli da je 1960. došla u Sarajevo da istražuje bogumile i živela je u ubeđenju da su stećci njihovi. „Ovome su sledile godine istraživanja, tokom kojih sam shvatila da stećke nisu pravili bogumili“, i da oni nisu ni postojali. Napisala je da su ovu teoriju prvi zastupali habzburški političari „tražeći ideološko uporište njima neophodnog razdvajanja Bosne i Hercegovine od Srbije“. Urednik koji je u Sarajevu objavio prevod ove studije Merijen Vencel, autor je velike knjige o nastanku bošnjačke nacije od srednjovekovnih bogumila. Zapadna politika ne bi bila tako nemilosrdna u razbijanju Jugoslavije a danas srpske države, da počiva na nekim istorijskim istinama.
 
Cemu diskusija Bosanci su bili Srbi oduvjek !!! Kao sto su i hrvati pa su pod uticajem vatikana i prijetnjama presli u katolicanstvo! Kad su pobili 700 000 Srba u Hrvatskoj,tad su srbi bila vecina tamo! Bogumili su samo izmislotina da bi se sakrio Indetitet srpskog naroda u Bosni. Bogumile su odavno Isterali Srpski Kraljevi!
 
Hriscanska sekta progonjena I od istocne I od zapadne crkve. Nevernici I jeretici.

нити су били секта (били су државна црква у средњовековној Босни), нити су били јеретици (на то не указује ниједан сачуван домаћи извор), а још мање неверници (шта више, били су врло побожни).
 
нити су били секта (били су државна црква у средњовековној Босни), нити су били јеретици (на то не указује ниједан сачуван домаћи извор), а још мање неверници

Jelen ti je odgovorio.


(шта више, били су врло побожни).


Da, bili su pobozni al na svoj nacin. Njihovo verovanje ne odudara od principa da je svako u pravu u ono u sta veruje. Tudje poimanje toga je nesto drugo.
 
господо, немате ви мени шта одговарати, јер ја од вас немам шта научити. ова тема и није за вас, него за оне који су склони томе да нешто прочитају пре него се лате тастатуре, па макар то било оно што су људи овде писали пре вас. хвала и довиђења!

- - - - - - - - - -

Odakle ideja da je bosanska crka bila drzavna banovi i kraljevi su bili zvanicno katolici i cak progonili cesto Krstiane. Jedini koji je navodno imo simpatije je Kulin.

молим те, прочитај Зборник радова, дао сам везицу горе. не залећи се са закључцима, ти си бар озбиљан човек.
 
нити су били секта (били су државна црква у средњовековној Босни), нити су били јеретици (на то не указује ниједан сачуван домаћи извор), а још мање неверници (шта више, били су врло побожни).

Kako to misliš? Pa bili su (za pravoslavne)..?
 
Napisah poruku koju sam morao brisati zbog starih linkova inače pomenut zbornik je veoma zanimljiv a evo dela koji govori o savremenoj mitomizaciji te crkve od strane Bošnjaka . Da ne bude nesporazuma u istom radu postoji deo koji govori o srpskim mitovima u vezi te crkve . Nema dela koji se odnosi na Hrvate z:mrgreen:





I za kraj jedan davno izrečen citat koji ni danas nije zastareo;

 

Back
Top