Šta se može kad se Bošnjaci i Hrvati slože
Nakon sedam dana borbi, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara na kojem su bili važni prijevoji Oštrelj i Mlinište, a između Armije BiH, HV i HVO i Banja Luke još je samo Mrkonjić Grad
D.H.
PODIJELI
Operacije “Maestral” i “Južni potez”, u kojima su zajednički učestvovale snage Armije RBiH, HVO-a i Hrvatske vojske, desile su se nakon Splitskog sporazuma, kojeg su potpisali tadašnji predsjednici BiH i Hrvatske, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Tada je dogovoreno zajedničko djelovanje bh. i hrvatskih vojnih snaga.
Operacija “Maestral” trajala je od 8. do 17. septembra 1995. godine i komandovali su joj Ante Gotovina, Ivan Korade, Anton Luburić, Atif Dudaković i Mehmed Alagić. Nakon jedanaest dana žestokih borbi, operacija je okončana oslobađanjem Drvara, Šipova, Jajca, Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe i Ključa te nekoliko drugih strateški važnih mjesta.
Zajedno sa snagama Armije R BiH, hrvatske snage su počele planiranje oslobađanja i zauzimanja što većeg područja u jugozapadnoj Bosni. Zamisao operacije bila je smjela i predviđala je prodore na dva operativna pravca od Bosanskog Grahova prema Drvaru i od Glamoča prema Jajcu.
Operacija počinje u petak, osmog septembra iz pravca Glamoča i Kupresa – prve srpske linije su bile lako razbijene i u ruke 7. i 4. gardijskoj brigadi pada strateški važan planinski vrh Veliki Vitorog, visok 1906 m/nm, odakle se kontrolira široko područje od Kupreškog polja i Glamoča sve do Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada.
U isto vrijeme kreću operacije 5. korpusa Armije BiH pod komandom generala Atifa Dudakovića iz pravca Bihaća prema planinama Grmeč i Bosanskom Petrovcu te prema Bosanskoj Krupi. Sedmi korpus Armije BiH pod komandom generala Mehmeda Alagića pokreće žestok napad na Donji Vakuf.
Armija R BiH pokreće i operacije prema drugim strateškim područjima pa tako u ponedjeljak, 11. septembra 1995., pada strateški važno uporište Vozuća na cesti Banovići-Zavidovići, a narednih dana u ruke Armije BiH pada skoro cijela planina Ozren.
Sutradan, u utorak, 12. septembra 1995. godine, snage 4. gardijske brigade HV-a zauzimaju Šipovo, a 7. gardijska brigada zauzima strateški iznimno važan prevoj Mliništa na cesti između Glamoča i Mrkonjić Grada.
Sljedeći dan, srijeda, 13. septembra 1995. bio je iznimno uspješan – 7. gardijska brigada zauzima Drvar, a 4. gardijska brigada zauzima Jajce. Istog dana pada i Donji Vakuf u ruke 7. korpusa Armije BiH.
Dio zajedničke akcije bosanskohercegovačkih i hrvatskih snaga nazvan je operacijom “Sana 95”. Oslobodilačka operacija “Sana 95” počela je 13. septembra 1995. godine u šest sati ujutro. Pola sata kasnije, snage Armije RBiH probile su liniju, a u 1 sat i 10 minuta ujutro narednog dana ušle u Bosanski Petrovac. Tri dana kasnije, kreće se ka Ključu, koji je oslobođen dan kasnije, a nakon toga, oslobođen je i Sanski Most i spojene su snage pod kontrolom komandanata Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića.
Narednog dana, u nedjelju 17. septembra, Peti korpus oslobađa i Bosansku Krupu. Sljedećih dana 5. korpus zauzima šire područje u pravcu Bosanske Otoke, Prijedora i dospijeva nadomak Sanskom Mostu.
Nakon sedam dana borbi, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara na kojem su bili važni prijevoji Oštrelj i Mlinište, a između Armije BiH, HV i HVO i Banja Luke još je samo Mrkonjić Grad
Nepun mjesec kasnije, uslijedio je “Južni potez”, udar snaga HV-a i HVO-a kojim je pod kontrolu trebalo staviti Mrkonjić-Grad, elektranu Bočac te ceste prema Banjoj Luci. Ovom akcijom trebalo je osloboditi snage 5. i 7. korpusa Armije BiH pritiska Vojske RS nakon uspješnih operacija prema Bosanskom Novom i Ključu. Hrvatske snage nakon dva dana oslobodile su Mrkonjić-Grad te izbile na planinu Manjača, dok Armija RBiH napreduje dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu, oslobađa ovaj grad i stiže nadomak Prijedora.
https://stav.ba/vijest/sta-se-moze-kad-se-bosnjaci-i-hrvati-sloze/4334
