Ћирилица је хрватско писмо

[Mrkalj]

Iz plana i programa HRVATSKOG KATOLIČKOG UNIVERZITETA:

http://www.unicath.hr/images/stories/datoteke/studiji/povijest_preddiplomski_obvezni_opis.pdf str. 27

GLAGOLJICA I HRVATSKA ĆIRILICA
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s počecima slavenske pismenosti i najstarijim slavenskim tekstovima (kanonskim), kao i najstarijim slavenskim grafijama - glagoljicom i ćirilicom. Također je potrebno studente upoznati s počecima hrvatske pismenosti, odnosno ćirilometodskim razdobljem, i to na temelju očuvanih spomenika, od epigrafskih preko rukopisa do tiskanih glagoljskih izdanja. Cilj je kolegija upoznati studente s dva hrvatska pisma: glagoljicom i ćirilicom.

Sadržaj kolegija
Osnova programa obuhvaća proučavanje početaka hrvatske pismenosti ponikle na izravnome ćirilometodskome naslijeđu i tradiciji, i to na temelju očuvanih spomenika: epigrafskih (od 11. stoljeća), fragmenata (12. i 13. stoljeća), rukopisa - liturgijskih i neliturgijskih (druga polovica 14. do 16. stoljeća), tiskanih glagoljskih izdanja (od 1483.). Program obuhvaća upoznavanje studenata s hrvatskom ćirilicom, njezinim osobitostima, također i spomenicima, od kamenih do rukopisa.

Obvezna literatura
E. Hercigonja. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2006.;
J. Hamm: Staroslavenska čitanka, Zagreb 1971.;
P. Bašić: Čitanka crkvenoslavenskog jezika, Zagreb 1999.

Preporučena literatura
S. Damjanović: Slovo iskona, Zagreb 2002.; B. Zelić-Bućan: Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000.;
V. Grubišić, Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona 1978.;
B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.; E. Hercigonja: Srednjovjekovna književnost, Zagreb 1972.;
M. Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I, II, III, IV, Sarajevo 1962 - 1970.​

Znamo da je korisnik Ccaterpillar redovno citirao Sipu Mesića, ali ovo je definitivno trijumf njegovog pronicljivog i dalekovidog diskursa.

 

[Mrkalj]

Još malo pa....

Od jeseni, točnije od listopada ove, 2010. godine Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) počinje s nastavnim radom. Prvi studij koji studenti mogu upisati i pohađati jest Studij povijesti.

Sigurno da u imenu Sveučilišta zanimanje pobuđuje katolička odrednica. Ona pokazuje da je njegov osnivač Katolička Crkva, odnosno Zagrebačka nadbiskupija, što upućuje na organizacijski i vrijednosni crkveni okvir, a taj je okvir ujedno i otvorenost novoga prostora i poveznica s drugim sveučilištima, naročito s katoličkim sveučilištima u Europi i svijetu.

Studenti i studentice na HKS-u započinju produbljivanje znanja o povijesti od onoga što je blisko njihovu iskustvu, tj. od najnovijih, gotovo suvremenih, zbivanja, a nakon toga upoznaju starija razdoblja ljudske povijesti. Studij povijesti na HKS-u odvijat će se u malim skupinama u kojima će biti moguće posvetiti dostatnu pozornost svakomu studentu pojedinačno i u kojima će studenti razvijati osjećaj pripadnosti.


Kardinal Bertone blagoslovio prostorije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone predvodio je u petak slavlje blagoslova prostorija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) u Ilici 242 u Zagrebu.

Budući da sveučilište nosi odrednice hrvatskoga i katoličkoga, kardinal Bozanić izrazio je želju da ono bude razvijano širom Domovine, ali isto tako da ga zavole, prepoznaju i s njime žive hrvatski ljudi diljem svijeta.

Kardinal Bertone prenio je pozdrave i blagoslov pape Benedikta XVI. te njegovu čestitku za skori početak akademskoga djelovanja HKS-a. "Mogu vam reći da Papa, i sam stručnjak na sveučilišnom planu, polaže velike nade i gleda s očinskom naklonošću na akademski svijet, od kojega očekuje odvažne izbore kršćanskoga života kao i značajne doprinose znanstvenom istraživanju. Jednako tako, kako sam nekoć kroz mnogo godina i sam imao korisno iskustvo predavanja na sveučilištu, svjestan sam koliko je važno služenje koje katoličko sveučilište može dati Crkvi i društvu", kazao je kardinal Bertone.

IME I PREZIME NASTAVNIKA NAZIV PREDMETA
Miroslav Akmadža Svjetska povijest: 1914. – 1991.
Mario Jareb Hrvatska povijest: 1914. – 1941.
Mario Jareb Hrvatska povijest: 1941. – 1991.
Ivica Miškulin Stvaranje suverene Hrvatske
Gordan Ravančić Informatika i mediji u studiju povijesti
Jure Krišto Uvod u arhivistiku
Antonija Pavić Engleski jezik ili Njemački jezik (student prema svom izboru upisuje jedan od ponuđenih dvaju stranih jezika)
Saša Ceraj Tjelesni odgoj


http://www.unicath.hr/

 

[Mrkalj]

Inače, korisnik Ccaterpillar je 19. avgusta 2010. priznao da se zalaže za progon latinice iz srpskog jezika iznevši ključne argumente koji su pokretačka snaga u njegovoj misiji proterivanja latinice iz srpskog jezika:

Ali pitam te po ko zna koji put: zašto je korisno proterati latinicu iz srpskog jezika?

Hoćemo li čuti tvoj prvi argument nakon godinu dana diskusije?

Ваљда да бисмо коначно почели да се понашамо као сви остали европски народи, да почнемо да држимо до себе, до реда, дисциплине, поштовања своје традиције...

Pa je nešto kasnije uobličio "argumentaciju":

Као што рекох, устројавање језика по критерујумима савремене Европе, држање до себе и својих традиционалних вредности, национална дисциплина и хомогеност.

Dakle, prdež.

 

[Симаргъл]

Иди пробај да пишеш ћирилицом, не мораш у Хрватску да идеш, пробај да пише ћирилицом по хрватским форумима...