Čiji je Dubrovnik ?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Jao, ovo morate pogledati, RTS emisija:

Uglavnom, emisija promiče (propagira) srpstvo Dubrovnika. A u uvodnom dijelu se govori o prošlosti i ističe da je Dubrovnik od cara Dušana kupio Pelješac, Ston,... zatim i Konavle, te na taj način proširio svoju republiku. I nakon što bi ti dijelovi došli pod dubrovačku vlast, Dubrovčani su se počeli rasistički odnositi prema zatečenim pravoslavcima. Pravoslavni svećenici su bili maltretirani i uopće nisu smjeli izlaziti iz svojih kuća. Doseljavali su katoličko svećenstvo i stanovništvo, tako da su pravoslavci ubrzo nestali sa tih prostora. Bilo je još toga navedenog u sličnom stilu. Navodi se i često spominjana stvar da pravoslavci nisu smjeli prespavati unutar zidina Dubrovnika, iako se nekad radilo o srpskim trgovcima s kojima su Dubrovčani imali sporazume.
Dobro, bilo je u emisiji i krivotvorina iz srpskih štamparija, kao ona da se većina stanovništva izjasnila da govori srpski.
Ali uglavnom, to što Dubrovnik nije srpski, Srbi bi trebali kriviti same Dubrovčane, koji su im u cijeloj svojoj povijesti oduzimali teritorije i protjerivali stanovništvo. I kad su mogli, na izborima su isprašili ove plaćene Srbe katolike. Nekih lukavih dubrovačkih metoda se ne bi ni ustaše sjetile.

P.S. U emisiji naravno da nije objašnjeno kako su se pravoslavni svećenici pojavili na Pelješcu i drugim krajevima.

To su te njihove tvornice laži koje im desetljećima pune glavu, a posljedice toga vidimo u mrkiju, neni, lekiju i sličnima na ovom forumu. Toliko su se pogubili u svojim lažima da više ne znaju ni kad su se Hrvati pojavili u Dubrovniku, a ni kako je ta debela manjina uspila u kratko vrime protjerat(ili asimilirat u svoje nac. biće) Srbe koji su činili više od 90% stanovništva Dub. rep.

Sad čekamo da se ova dva dogovore jel bilo Hrvata u 19. st. u Dubrovniku kako tvrdi leki ili nije bia nijedan kako nam neno govori. Šta kažu srpski udžbenici iz istorije po tom pitanju?
 
Da ne piše Stara Trnova pomislia bi kako je šjor File iz Dubrovnika.
800px-Filip_Vi%C5%A1nji%C4%87_%D0%97%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%82%D0%B8_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8_XIX._%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0.jpg
Srednja Trnova (smješteno na istočnim obroncima Majevice), Ugljevik. ;)
 
To su te njihove tvornice laži koje im desetljećima pune glavu, a posljedice toga vidimo u mrkiju, neni, lekiju i sličnima na ovom forumu. Toliko su se pogubili u svojim lažima da više ne znaju ni kad su se Hrvati pojavili u Dubrovniku, a ni kako je ta debela manjina uspila u kratko vrime protjerat(ili asimilirat u svoje nac. biće) Srbe koji su činili više od 90% stanovništva Dub. rep.

Sad čekamo da se ova dva dogovore jel bilo Hrvata u 19. st. u Dubrovniku kako tvrdi leki ili nije bia nijedan kako nam neno govori. Šta kažu srpski udžbenici iz istorije po tom pitanju?
Ok.. polako.
Rudjer Bošković, svi znamo ko je, jel?
Ti mi odgovori šta je po nacionalnosti bio Rudjer Bošković, tj njegovo porijeklo, ko su mu otac, mati i odakle tačno potiču?
 
Koje to tvornice laži???

Za početak ovi tekstovi koje neno stavlja su iz jedne od tvornice laži ili je po tebi istina sve šta tamo piše?

I možeš li mi ti odgovorit ko je u pravu leki ili neno? jedan govori da nas nema u Dubrovniku u 19.st., a drugi da smo se baš tad doselili?
I kako objašnjavaš da je hrvatska manjina(koja je došla tek u 19. ili u 20. st.) uspila u svega par par desetljeća nadvladat veliku većinu srpskog stanovništva pa ih "priko noći" asimilirat u svoje redove?
 
Zašto si onda replicirao na komentar o RTS emisiji ako se tvoje odnosi na Nenu i Lekizana?
Radi ovoga recimo https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-dubrovnik.931361/page-27#post-51298170

"Uglavnom, emisija promiče (propagira) srpstvo Dubrovnika."

"Pravoslavni svećenici su bili maltretirani i uopće nisu smjeli izlaziti iz svojih kuća."

"Dobro, bilo je u emisiji i krivotvorina iz srpskih štamparija, kao ona da se većina stanovništva izjasnila da govori srpski."
 
Radi ovoga recimo https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-dubrovnik.931361/page-27#post-51298170

"Uglavnom, emisija promiče (propagira) srpstvo Dubrovnika."

"Pravoslavni svećenici su bili maltretirani i uopće nisu smjeli izlaziti iz svojih kuća."

"Dobro, bilo je u emisiji i krivotvorina iz srpskih štamparija, kao ona da se većina stanovništva izjasnila da govori srpski."
Kako su komentari korisnika Mišomora srpske tvornice laži? I to još njegovi komentari pune destljećima nekima glavu. Ti si čovječe hit u izmišljotinama i teorijama zavjera. Ni ravnozemljaši ti nisu ravni.
 
Graničaru jel po tebi sve ovo stoji ka točno i istinito?

"Vremenom nastupi primirje, a romansko i srpsko pleme se sjediniše. Uskoro srpski žitelji postaše brojniji pa potisnuše latinsko ime Raguza i svom mladom gradu dadoše srpsko ime Dubrovnik. Za vrijeme Nemanjića političke, trgovačke i kulturne veze dostigoše vrhunac, kada se Dubrovnik, okružen srpskim zemljama, tretirao čak kao enklava Srbije, o čemu postoji bogata istorijska građa. Ni padom srpske države, a i po njenoj obnovi, Dubrovnik za Srbe nije gubio značaj, no to traži posebnu priču."

U sam osvit 19. vijeka Napoleon zauze Dalmaciju i ugasi slavnu slobodnu Dubrovačku republiku, a raznim vojno-političkim igrama grad 1813. dođe pod vlast Austrije. Kolonijalnoj politici Beča smetala je etnička slika Dalmacije, Dubrovnika i Boke pa riješi da to politički ili nasilno promijeni, jer je austrijski carski statističar Karl fon Cering u popisu Dubrovnika, Konavla i Pelješca 1851. i 1857. napisao - Srbi. Dubrovnik je sa okolinom, po popisu iz 1890. imao 11.177 stanovnika, od kojih se 9.731 (87%) izjasnilo da u kući govore srpski jezik, 716 talijanski, 384 mađarski, 285 njemački, 52 češki, 19 slovenski, 6 poljski i 2 ruski jezik. Ni pomena od nekih Hrvata.

Srbi katolici su većinski i u Konavlima, Pelješcu i Cavtatu, koji je nazivan malim Beogradom. Taj narod je vremenom prihvatio katoličku vjeru, ali je zadržao i ljubomorno čuvao svoju srpsku etničku svijest i tradiciju, krsnu slavu i drugo. Sve do osamsto šezdesetih tu se nije ni znalo ni čulo za nekakvo hrvatstvo.
https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-dubrovnik.931361/page-25#post-51291538


Austrougari su popisom stanovništva utvrdili da Dubrovčani 1890. godine nisu znali za postojanje hrvatskog jezika.

Tvrdi ovo portal Borba.me, u osvrtu na izjavu Ivana Anušića, hrvatskog ministra odbrane, koji je kako navode, tokom vikend boravka u Crnoj Gori citirao Alojzija Stepinca da "svaki kamen u Boki Kotorskoj govori hrvatski".

"I ne samo da žitelji Dubrovnika (koji decenijama pripada Hrvatskoj) nisu poznavali osnove hrvatskog jezika, već je njih 87 odsto kao svoj maternji jezik označilo srpski", navodi se u tekstu ovog portala.

Kako dalje navode, prema podacima koje je skupila Austrougarska država, a koji se mogu vidjeti u broju „Kalendara Dubrovnika“( koji je izašao 1897. godine, a za narednu 1898. godinu), na dan 31. decembra 1890. godine od ukupno 11.177 stanovnika Dubrovnika (sa naseljima Gruž-Lapad, Brgat Gornji, Brgat Donji, Grbavac, Martinovići, Makoše, Buići, Petrača, Čelopeci, Čibača, Brašina, Zavrelje, Soline i Plat) njih 9.713 se izjasnilo da govori srpskim jezikom. Italijanskim je pričalo 716, mađarskim 384, njemačkim 285, češkim 52, slovenskim 19, poljskim 6 i ruskim dva stanovnika Dubrovnika.
https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-dubrovnik.931361/page-26#post-51296035


Ili ovo recimo?

Što dubrovačka književnost znači za srpsku povijest i kulturu?

Mjesto stare dubrovačke književnosti u srpskoj književnoj povijesti odavno je utvrđeno. To je „srednja književnost“ u srpskoj književnosti, koja povezuje srednjovjekovnu i modernu srpsku književnost, kako ju je početkom 20. stoljeća ustoličio Pavle Popović, na temelju mišljenja poznatih slavenskih filologa. Kao takva, zastupljena je i u našim školskim programima, od srednje škole do sveučilišta. Dubrovnik nije dijelio sudbinu naših gradova na kopnu, ali je upravo zbog toga predstavljao posebnu vezu, kako s Istokom tako i sa Zapadom. Specifičan je, kako po svojoj povijesti tako i po svojoj kulturi, ali kao takav uklapa se u razdoblje zatišja u srpskoj izvornoj kulturi koje se podudara s boravkom Turaka na Balkanu i svođenjem kulturne aktivnosti na samostanske prigode i narodno stvaralaštvo.

Tko su bili katolički Srbi, koliko su doprinijeli našoj ukupnoj kulturi, koje biste katoličke Srbe izdvojili, a koje pravoslavne?

Tijekom europskog nacionalnog određenja, tijekom 19. stoljeća, i Dubrovčani su se nacionalno izjašnjavali. Među intelektualcima, a prema novijim istraživanjima i među nižom inteligencijom, te među stanovništvom općenito, većina Srba u gradu i okolici bili su, naravno, katolici. Osobitost katoličkih Srba Dubrovčana je u tome što su mnogi od njih bili usmjereni na intelektualne poslove, upravo zbog tradicije koja je podrazumijevala dobro, često europsko, obrazovanje. To je bila uglavnom humanistička inteligencija, kako je u svom istraživanju utvrdio Nikola Tolja, a samo rijetki su bili pripadnici tehničke inteligencije.

Zašto danas ne govorimo o katoličkim Srbima?

Povijesno gledano, katolički Srbi su svoj uspon i vrhunac u Dubrovniku doživjeli u posljednjim desetljećima 19. stoljeća. Nakon toga, i u novoj državi, pitanje katoličkih Srba znatno je izgubilo na važnosti. Većina najistaknutijih umrla je bez nasljednika, što je bio rezultat njihove odluke da ne rađaju robove, ali i drugih, kobnih okolnosti. Mnogi od njih, razočarani stavom službenog Beograda, ali i općenito srbijanskog javnog i kulturnog mnijenja, na kraju su se iz Jugoslavena stopili u Hrvate. Kao da su se ispunili strahovi Nikše Gradića, koji se s četvoricom svojih sugrađana zakleo u ugovoru u vezi s tiskanjem novina "Gušterica", i to ovjerio pečatom, "da se neće stopiti u Hrvate"

Kakav je odnos između pojma "naš" i "Dubrovnik", odnosno u kojoj mjeri su Dubrovčani i naši naši, a u kojoj mjeri su i/ili strani?

Dubrovačka regija bila je usko povezana geografski, etnički, ekonomski i jezično sa srpskim etničkim područjem. Dubrovčani su bili posebni, unatoč ili upravo zbog tih brojnih i značajnih veza sa svojim zaleđem. Ta posebnost bila je rezultat objektivnog uvjeta – od svog osnutka grad je nosio svoju dvojnost romansko-slavenskog kao svoju bitnu definiciju. Iako je slavenski element brzo nadvladao romanski, Dubrovčani su stalno bili svjesni svoje posebnosti u odnosu na narod iz kojeg su potekli. Taj kulturni obrazac (tzv. dubrovački klasicizam) obuhvaćao je cijelu njihovu kulturnu i civilizacijsku svijest. Njihov jezik bio je jezik okolnih naroda – naime srpski, ali to je bio jezik koji je prošao kroz brojne akademije temeljene na klasičnom obrascu i po uzoru na talijansku književnost.



https://stanjestvari.com/2021/04/21/prof-dr-irena-arsic-zaboravljeni-danak-svica/
 
Kako su komentari korisnika Mišomora srpske tvornice laži? I to još njegovi komentari pune destljećima nekima glavu. Ti si čovječe hit u izmišljotinama i teorijama zavjera. Ni ravnozemljaši ti nisu ravni.
A srca ti isusova :roll: Komentari od mišomora nisu njegovo osobni stav već su preneseni iz te emisije s RTS-a i radi toga je RTS(skupa s nekim drugim medijima koji šire takvu istu propagandu) tvornica laži.

Mogu li ja sad dobit odgovore na svoja pitanja ili će te i dalje svi izvodit vratolomije?
 
A srca ti isusova :roll: Komentari od mišomora nisu njegovo osobni stav već su preneseni iz te emisije s RTS-a i radi toga je RTS(skupa s nekim drugim medijima koji šire takvu istu propagandu) tvornica laži.
Jesu njegov lični stav. Ne spominju se na RTS-u. Laže on, lažeš i ti. Samo se takmičite između sebe ko će više. Nikakva druga tvornica laži tu ne postoji. Opisuješ samoga sebe. RTS uradak je potpuno tačan.


Mogu li ja sad dobit odgovore na svoja pitanja ili će te i dalje svi izvodit vratolomije?
Možeš ako sažmeš tekst naravno.
 
Jesu njegov lični stav. Ne spominju se na RTS-u. Laže on, lažeš i ti. Samo se takmičite između sebe ko će više. Nikakva druga tvornica laži tu ne postoji. Opisuješ samoga sebe. RTS uradak je potpuno tačan.



Možeš ako sažmeš tekst naravno.
Ako ti lakše RTS ne promiče priču o srpskom Dubrovniku, a nas dva lažemo.

Mogu li dobit odgovor na pitanje u kojem stoljeću Hrvati dolaze u Dubrovnik pošto si leki i neno kontradiktorni jedan drugome? Jedan govori da smo se naselili kroz 19. st., a po drugome smo tamo došli tek u 20.st. Zanima me koji je od njih dvojice u pravu?
 
Ako ti lakše RTS ne promiče priču o srpskom Dubrovniku, a nas dva lažemo.
Nije o tome kome je lakše ili teže već šta je istina. Svi smo sposobni pogledati video i uočiti da se on radi o Srbima u Dubrovniku, a ne o nekakvoj tobož tvrdnji da je Dubrovnik srpski grad. To su samo vaše sprdačine.


Zanima me koji je od njih dvojice u pravu?
Mene ne zanima.
 
Nije o tome kome je lakše ili teže već šta je istina. Svi smo sposobni pogledati video i uočiti da se on radi o Srbima u Dubrovniku, a ne o nekakvoj tobož tvrdnji da je Dubrovnik srpski grad. To su samo vaše sprdačine.
Naše sprdačine? :roll: Možda za taj video(koji nisam ni gleda već komentiram po upisima mišomora), al samo na ovoj temi imaš itekako o tome da je Dubrovnik vekovni srpski grad. Znam da ti tlaka čitat, al ponovit ćemo:

"Ako na našem delu Balkana, osim Srbije kao države pravoslavnih Srba, postoji državna tvorevina koja svojom velikom državnom tradicijom i danas zaslužuje da bude međunarodno priznata država, to je svakako Dubrovačka Republika, kao država rimokatoličkih Srba.

Dubrovnik je naselje koje je osnovalo romanizovano stanovništvo i nazvalo ga Raguza, a tu je postojao i obližnji Epidaurum tj. današnji Cavtat.

Tek stupanjem Srba na istorijsku scenu, ovaj grad dobija svoje današnje srpsko-slovensko ime Dubrovnik i postaje sedište hrišćanske episkopije i trgovačka sila.
Dubrovačka Republika je osnovana od strane Srba iz Travunije, koji su asimilovali romansku manjinu i preimenovali grad u srpski Dubrovnik. Ono po čemu se Dubrovnik izdvajao od ostalih srpskih državnih tvorevina, jeste njegov karakter aristokratske republike i ostanak u zapadnom hrišćanstvu nakon Velike šizme tj. izlaska rimskog episkopa iz Pravoslavne Crkve 1054. godine."




"Veze tog grada sa njegovim srpskim zaleđem sežu u najdalju prošlost, a mi ćemo početi od velikog srpskog župana Bodina, koji je krajem 11. vijeka opsjedao Dubrovnik, gradeći oko njega kule sa posadama.

Vremenom nastupi primirje, a romansko i srpsko pleme se sjediniše. Uskoro srpski žitelji postaše brojniji pa potisnuše latinsko ime Raguza i svom mladom gradu dadoše srpsko ime Dubrovnik. Za vrijeme Nemanjića političke, trgovačke i kulturne veze dostigoše vrhunac, kada se Dubrovnik, okružen srpskim zemljama, tretirao čak kao enklava Srbije, o čemu postoji bogata istorijska građa. Ni padom srpske države, a i po njenoj obnovi, Dubrovnik za Srbe nije gubio značaj, no to traži posebnu priču."


Mene ne zanima.
A ništa valjda će se oni udostojit odgovorit kad se dogovore koju je tvornicu manja šteta zatvorit :D
 

Back
Top