Четничке казнене формације ''Црне тројке''

Meliot

Elita
Poruka
23.430
Црне тројке су биле трочлане четничке формације за ликвидацију њихових противника. Иако су наводно основане ради застрашивања и ликвидације сарадника окупатора, на њиховом удару нашли су се највише комунисти, борци и симпатизери партизанског покрета и чланови њихових породица. Међу убијенима, поред присталица народноослободилачког покрета, налазили су се и недићевци, љотићевци, четници Косте Пећанца, као и сам Коста Пећанац.

Шеф црних тројки у Југославији је био генерал Драгољуб Михаиловић. Четничке тројке су имале задатак да елиминишу свакога кога генерал Михаиловић стави под слово „З“. Слово „З“ се обично тумачи као скраћеница од „заклати“, иако се Михаиловић на суду бранио да значи „заплашити“. Имена за ликвидацију су читана преко Радио-Лондона или директно слата депешом командантима. Уобичајена метода примењивана у тим ликвидацијама, нарочито на сеоским подручјима, било је клање ножем.

Chetnik-trojka.jpg

Четничка тројка коље жртву

Chetniks_in_Šumadija_kill_a_Partisan_through_heart_extraction.jpg

Четници убијају партизана у Шумадији

Познати чланови​



https://sr.wikipedia.org/wiki/Црне_тројке
https://de.wikipedia.org/wiki/Schwarze_Troika
 
Pевизионистии прозивају партизане за убијање свештеника. Ево какве су свештенике партизани убијали:

https://sh.wikipedia.org/wiki/Milorad_Vukojičić
Црне тројке су биле трочлане четничке формације за ликвидацију њихових противника. Иако су наводно основане ради застрашивања и ликвидације сарадника окупатора, на њиховом удару нашли су се највише комунисти, борци и симпатизери партизанског покрета и чланови њихових породица. Међу убијенима, поред присталица народноослободилачког покрета, налазили су се и недићевци, љотићевци, четници Косте Пећанца, као и сам Коста Пећанац.

Шеф црних тројки у Југославији је био генерал Драгољуб Михаиловић. Четничке тројке су имале задатак да елиминишу свакога кога генерал Михаиловић стави под слово „З“. Слово „З“ се обично тумачи као скраћеница од „заклати“, иако се Михаиловић на суду бранио да значи „заплашити“. Имена за ликвидацију су читана преко Радио-Лондона или директно слата депешом командантима. Уобичајена метода примењивана у тим ликвидацијама, нарочито на сеоским подручјима, било је клање ножем.

Pogledajte prilog 1725082
Четничка тројка коље жртву

Pogledajte prilog 1725080
Четници убијају партизана у Шумадији

Познати чланови​



https://sr.wikipedia.org/wiki/Црне_тројке
https://de.wikipedia.org/wiki/Schwarze_Troika
Jesu ubijali u vranicu s crnim trojkama?
 
Pевизионистии прозивају партизане за убијање свештеника. Ево какве су свештенике партизани убијали:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Milorad_Vukojičić
Не постоје никакви докази да је поп Вукојичић било кога убио, зато је и укинута комунистичка пресуда и он рехабилитован заједно са Слободаном Шиљком.Обојица су убијени јер нису били присталице комунистичког покрета, Шиљак још 1943.
 
Не постоје никакви докази да је поп Вукојичић било кога убио, зато је и укинута комунистичка пресуда и он рехабилитован заједно са Слободаном Шиљком.Обојица су убијени јер нису били присталице комунистичког покрета, Шиљак још 1943.
Baš su njega našli da ubiju iz čista mora od svih sveštenika jer nije bio pristalica KPJ.
 
Комунисти су убијали из идеолошких разлога то би требао да знаш и имали су и они тројке.
Po toj logici trebali su da ubiju gotovo sve sveštenike u Jugoslaviji.
Ubili su 123 sveštenika, monaha i teologa u Crnoj Gori.
Verovatno zbog povezanosti sa četničkim pokretom. Sveštenici su bili jataci i cinkarili su za četnike. Čak su krili i oružje za četnike pretpostavljam.
 
Partizanske zarobljenike je 1941. Njemcima predao Jovan Škava, četnik Koste Pećanca, koji ih je kupio od Dražinog četnika Damjana Tešmanovića. Damjanu ih je predao Aleksandar Mišić, jer nije imao hrane . Posle toga su i Škava i Tešmanović stavljeni pod slovo Z, a Tešmanović je i ubijen 1943., upravo od strane Dražinih četnika. Škava se pojavio kao svedok protiv Draže na montiranom suđenju 1946. i lagao.
 
Po toj logici trebali su da ubiju gotovo sve sveštenike u Jugoslaviji.

Verovatno zbog povezanosti sa četničkim pokretom. Sveštenici su bili jataci i cinkarili su za četnike. Čak su krili i oružje za četnike pretpostavljam.
Ubistva su počela još prije početka sukoba između četnika i partizana u Crnoj Gori. Npr., arhimandrit Župskog manastira Nikodim Janjušević je ubijen i opljačkan još krajem juna 1941..
 
Ja nisam ni rekao da partizani nisu ubijali saradnike četnika, ali su četnici krivi za građanski rat. Draža je još '41. stupio sa Nedićem i Nemcima u kontakt da započne borbu sa njima protiv partizana iako su mu partizani nekoliko puta nudili saradnju.
Ubistva su počela još prije početka sukoba između četnika i partizana u Crnoj Gori. Npr., arhimandrit Župskog manastira Nikodim Janjušević je ubijen i opljačkan još krajem juna 1941..
Ubijen je iz koristoljublja a ne iz ideoloških razloga.
 
Ubistva su počela još prije početka sukoba između četnika i partizana u Crnoj Gori. Npr., arhimandrit Župskog manastira Nikodim Janjušević je ubijen i opljačkan još krajem juna 1941..
Odakle znaš koja je pozadina tog ubistva? Možda je na propovedima širio antipartizansku propagandu pa su ovi čuli i ubili ga i posle opljačkali. Vidiš da se sakrio u crkvi nije hteo sa njima da razgovara. Možda su samo hteli sa njim da porazgovaraju a on ih je nazvao nitkovima i oni su se iznervirali i ubili ga. Možda su bile najobičnije protuve i došli su da ga opljačkaju a on ih uvredio i oni ga ubili.
 
Poslednja izmena:
Ja nisam ni rekao da partizani nisu ubijali saradnike četnika, ali su četnici krivi za građanski rat. Draža je još '41. stupio sa Nedićem i Nemcima u kontakt da započne borbu sa njima protiv partizana iako su mu partizani nekoliko puta nudili saradnju.

Ubijen je iz koristoljublja a ne iz ideoloških razloga.
Od strane komunista. Dakle, nije ubijen zbog saradnje sa četnicima.
A iz ideoloških razloga je ubijen pop Vujović sa Cetinja, kog su živog bacili u jamu, odakle je jaukao par dana.

I četnici apsolutno nisu krivi za građanski rat, već partizani, koji su bili paravojna formacija ilegalne, zbog terorizma zabranjene, političke partije (da ne napominjem da je u pitanju bila obična ispostava internacionalne organizacije). S druge strane, četnici su bili regularna vojna formacija Kraljevine Jugoslaviji.
Dakle, partizani su u svojim ratnim ciljevima, pored borbe protiv okupatora, imali revoluciju i nasilnu promjenu predratnog režima, što je i dovelo to građanskog rata. Partizani su prvi napali četnike kod sela Karan 31.10., a napad je uslijedio nakon ubistva Milana Blagojevića Španca. A Blagojević je ubijen zbog kršenja sporazuma u Brajićima od 26.10.

A sukoba je bilo i prije, poput napada Partizana na Požegu 23.9.1941., ili nekog navodnog napada četnika na partizane kod nekog sela Planinica, o kome niko ništa ne zna.
 
Odakle znaš koja je pozadina tog ubistva? Možda je na propovedima širio antipartizansku propagandu pa su ovi čuli i ubili ga. Vidiš da se sakrio u crkvi nije hteo sa njima da razgovara. Možda su samo hteli sa njim da porazgovaraju a on ih je nazvao nitkovima i oni su se iznervirali i ubili ga. Možda su bile najobičnije protuve i došli su da ga opljačkaju a on ih uvredio i oni ga ubili.
Pa s obzirom na činjenicu da su u pitanju komunisti, najvjerovatnije i jesu bile u pitanju obične protuve. ☕
 
Partizani su prvi napali četnike kod sela Karan 31.10., a napad je uslijedio nakon ubistva Milana Blagojevića Španca. A Blagojević je ubijen zbog kršenja sporazuma u Brajićima od 26.10.
Први оружани сукоб избио је у селу Планиници, крајем августа или почетком септембра 1941. године, када је пуковник Михаиловић на челу равногорске групе напао партизане Ваљевског партизанског одреда који су покушали из села да однесу прикупљено оружје за устанак. Михаиловић је напао партизане јер је наводно „чувао села од пљачке”.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Партизанско-четнички_сукоб

Neposredno po sklapanju sporazuma (Sporazum u Brajićima), Vrhovni štab NOPOJ je četničkoj strani isporučio 500 pušaka i 24.000 puščanih metaka, a četničkoj komandi u Požegi 5.000 kg žita.

Odmah po obrazovanju "Vlade nacionalnog spasa, kod Nedića su došli Mihailovićevi izaslanici na pregovor koji su trajali od 29. avgusta do 5. septembra 1941. godine.[8] Delegaciju su činili Aleksandar Mišić, Radoslav Đurić[9] i Pavlović.[10] Prema Nedićevom svedočenju, između Mihailovićeve delegacije i njega je postignut sporazum o zajedničkoj borbi protiv partizana, davanju novčane pomoći, određivanju oficira za vezu i kasnijem formiranju zajedničkog operativnog plana.[10] Sporazum o saradnji između Nedića i Mihailovića je sadržao sledeće stavke:

Da Nedićeva vlada i pukovnik Mihailović sarađuju u borbi protiv partizana u cilju njihovog uništenja;
Da Nedićeva vlada izda odmah novčanu pomoć Mihailoviću za plate oficirima i podoficirima, i za ishranu vojske;
Da Nedić odmah odredi oficira za vezu koji će biti stalno pri štabu pukovnika Mihailovića;
Da Nedić izdejstvuje kod Nemaca da ne gone Mihailovića i njegove četnike;
Da posle formiranja vladinih odreda koordinirano čiste Srbiju od partizana;
Da posle uništenja komunista u Srbiji Nedićeva vlada ukaže pomoć Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.[8][9]
– Sporazum o saradnji između Nedića i Mihailovića od septembra 1941.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Sastanak_u_Brajićima#cite_note-Milovanović-9
 

Back
Top