Četiri godine od korone

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Šta tebi nije jasno.
Meni je sve jasno - i šta je razlog oboljevanja ljudi, od čega su ljudi umirali (čime su ubijani), ko je za to odgovoran i zašto je radio to što je radio.
Zato reagujem na gluposti o virusima koji napadaju i ubijaju samo obične ljude, a nijednog pripadnika nijedne političke elite u svetu koja je prihvatila da učestvuje u korona farsi, a o onima koji vladaju svetom da i ne govorim.
U celoj istoriji planete Zemlje takvi virusi nisu postojali - samo postoje danas.
 
Meni je sve jasno - i šta je razlog oboljevanja ljudi, od čega su ljudi umirali (čime su ubijani), ko je za to odgovoran i zašto je radio to što je radio.
Zato reagujem na gluposti o virusima koji napadaju i ubijaju samo obične ljude, a nijednog pripadnika nijedne političke elite u svetu koja je prihvatila da učestvuje u korona farsi, a o onima koji vladaju svetom da i ne govorim.
U celoj istoriji planete Zemlje takvi virusi nisu postojali - samo postoje danas.
Postojali su.
 
Navedi jedan primer.
Tako su stari Egipćani, još 4000 godina p.n.e.,znali da se neke zarazne bolesti mogu prenijeti direktnim kontakom sa bolesne osobe na zdravu,mada nisu poznavali uzroke oboljenja.Asirci i Babilonci su 3500 godina p.n.e. znali da je guba (lepra)oboljenje koje se prenosi sa oboljele osobe na zdravu pa su u cilju suzbijanja prenošenja i širenja oboljenjaodvajali, odnosno izolovali, oboljele osobe odzdravih i tako sprjeĉavali njihov kontakt, odnosno prenošenje oboljenja. U V vijeku p.n.e. Grĉkom je harala epidemija kuge što je Thucydid- anavelo na zakljuĉak da se radi o oboljenju koje je zarazno, odnosno prenosivo.Podaci pokazuju da su i Jevreji znali koja su, meĊu tada poznatimoboljenjima,bila zarazna te su za neka od njih i provodili specifiĉne preventivne mjere.Po svemu sudeći stari narodi su se problemom bolesti i obolijevanjaveoma intenzivno bavili, ali nama, na evropskom podruĉju, ni do danas nisudostupni svi historijski podaci o razvoju medicine pa tako niepidemiologije, na prostorima današnje Azije, Afrike, Amerike na kojim suţivjeli drevni narodi: Kinezi, Indijci, Arapi, Maje, Inke, Astecii drugi.Mi još uvijek imamo najviše informacija o razvoju medicine pa tako iepidemiologije na tzv.”starom kontinentu” . Na podruĉju Evrope definitivno,najveće zasluge za razvojepidemiologije pripadaju velikom grĉkom nauĉniku i ljekaru Hipokratu(460-377. p.n.e) koji se, pored toga što se smatra ocem kliniĉke medicine,smatra i prvim epidemiologom.Hipokratje ukazao na znaĉaj faktora iz spoljašnje sredine na nastanak iširenje oboljenja. U svom djelu:“O zraku, vodi i tlu” je, ĉak i za današnjeuslovena aktuelan naĉin, prikazao daje pojava nekih oboljenja povezana samjestom, odreĊenom klimom te razliĉitim uslovima ţivljenja kao što suishrana, stanovanje itd.Razmišljanje sliĉno Hipokratovom je imao i Galen (129-199.) koji jezastupao mišljenje da svaka bolest nastaje kao rezultat tri faktora: ljudskogtijela, naĉina ţivota i spoljašnje sredine. Manjkavost Galenovog uĉenja je
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top