Ah, ah... Lako ćemo se vratiti na temu... Danas ne znamo ni da li duša postoji. Ne znamo, i nikako ne verujemo – već se
NADAMO.
Hm, ne, ne mogu da zamislim čoveka koji veruje, da, baš iskreno veruje da ima dušu. Da li je skepticizam ovako razmišljati? Šta je za vas – verovati? I kako je reč
VERA tako slična tom glagolu? Logika je granica između vere i lakovernosti.
Nisam spremna da kažem mašta, već otvorenost. Da li će nam umetnost dati predstavu o širini sveta? Pa to vam je kao vera...
Umetnost je divna, ali je sasvim individualna, subjektivna. Predstava o umetnosti se razlikuje, kako od čoveka do čoveka, tako i u čoveku samom, dok odrasta. Da ne upućujemo decu u to „kako treba crtati“, da li bi se njihov crtež, kad odrastu, mogao nazvati umetničkim delom?
Nije mašta, prosto – sumnja. Nada. Očekivanje svega, prihvatanje nerazumevanja za to.
Ava, kad smo kod toga, rado bih ti odgovorila, meni je procesor još uvek u redu, ali je memorija malo izlapela...
Ko beše Ljevin, i kad sam pisala o njemu? Možda o Karenjini i Vronskom, Ljevin zaboravih ko je

, (a nervira me jer znam da sam čitala

)
Perapero; logikom sam nazvala naš razum. On tako radi da sve zaključke donosi putem navike. 1 + 1 jeste 2. Tu nema pogovora. Zašto? Zato što su ljudi izmislili brojeve. (Ovde govorim, dakle, baš o brojevima, ne o ovcama). Vaša imena se pišu velikim slovom jer su ljudi izmislili slova.
Ovako, gledano kroz temu, postoji šansa da otkrijemo da dve neke stvari, A i B, kad se saberu, nisu dve te stvari

, e tada, baš tada će se desiti preokret i sva delimično ispravna matematika, fizika i ostale nauke će se iz korena promeniti, kako za prostor iz u kome se nalaze A i B, tako i za prostor u kome se sami nalazimo. Uvešće se gomila popravki, i sve će jednačine biti za nijansu tačnIJE. Ne, dakle, tačne. Ne odmah.
Zatim, pravite li razliku između stvaranja i otkrivanja? Opet umetnost

Jednostavno ne znam kako se ona našla na ovoj temi...
I najzad, ne znam kako glase Euklidovi aksiomi, ali znam da je aksiom
istina od koje se polazi, a koja se ne može dokazati.
To je, znači, suština one moje „logike“. I objašnjava zašto čovek ne može razumeti svemir, dok malo ne živi u njemu, dok se ne navikne na njega, dok mu se ne prilagodi.
Nemoguće je da se danas pojavi aksiom o brzini isparavanja vode, koja se nekako našla u tečnom stanju na površini Sunca...