Quantcast

C U B A !!!

Che_Anarki

Aktivan član
Poruka
1.967
Sweet_Jane:
a sta kao nije istina....pola ljudi u bgd-u nose che guevaru na maicama, imaju znojnice, bedzeve s njegovim likom a ne znaju zapravo ni ko je on samo im se mnogo dopada ta crveno-crna slika.... ne znam ni ja nista vise od toga sto je bio revolucionar i valjda je dozivotni predsednik kube....
Boje anarhije btw. Ni to ne znaju sta je
 

sofffy

Elita
Poruka
23.068
prekopirano

ERNESTO GUEVARA DE LA SERNA - CHE (1928. - 1967.)


Najpoznatija slika latinskoameričkog revolucionara
Ernesto Guevara de la Serna rođen je 14. juna 1928. u mjestu Rosario, jednom od većih argentinskih gradova, u dobrostojećoj obitelji. Iako je obitelj bila aristokratskog porijekla preferirala je socijalističke ideje. Godine 1947. Ernesto susreće mladu djevojku imenom Berta Gilda Infante, znanu pod imenom Tita. Tita je bila članica argentinske komunističke omladine i njih dvoje će kasnije postati nerazdvojni prijatelji. Zajedno će čitati marksističke tekstove i raspravljati o aktualnim pitanjima. Godine 1948. Ernestu je 20 godina i upisuje se na studij medicine na sveučilištu u Buenos Airesu. Do ožujka položio je sve ispite iz prve godine medicinskog fakulteta, u lipnju polaže sve ispite iz druge godine, a u prosincu sve ispite s treće godine. Dana 1. siječnja 1950. Ernesto kreće na putovanje sjevernim argentinskim provincijama i to na biciklu kojeg je preradio u maleni motor. Tako stiže u San Francisco del Chahar, blizu Córdobe, gdje njegov prijatelj Alberto Granado upravlja centrom za oboljele od lepre. Po povratku s tog putovanja nastavlja studij s velikim interesom za alergije, astmu i lepru.

Za vrijeme studija radio je kao bolničar na trgovačkim brodovima argentinske nacionalne trgovačke pomorske tvrtke. Na tim putovanjima obilazi južne obale Argentine, Brazil, Venezuelu i Trinidad. U listopadu odlučuje krenuti na putovanje kroz Latinsku Ameriku, zajedno s Albertom Grandadom na starom Norton motociklu od 500 cc. Na tom putovanju 1. svibnja stiže u Limu. Tu upoznaje doktora Huga Pescea, peruanskog znanstvenika i direktora nacionalnog programa za lepru te istaknutog marksistu. Oni nekoliko noći do ranih jutarnjih sati vode razgovore. Che će te razgovore kasnije istaknuti kao veoma važne u promjeni njegova stava prema životu i društvu. Tada odlučuje vratiti se u Buenos Aires kako bi dovršio studij. Putuje teretnim avionom preko Miamija, gdje dolazi do tehničkih poteškoća što odlaže let za mjesec dana. Kako bi preživio radi kao konobar i perač posuđa u jednom baru. U redovnoj proceduri provjere stranaca ispituje ga policija te ga pitaju da li su njegovi roditelji komunisti.

Vraća se u Buenos Aires 31. kolovoza. a studij završava početkom 1953. godine. Nakon liječničkog pregleda za novačanje u vojsku proglašen je nesposobnim. Potom odlazi u Boliviju, da bi se nakon promjene nekoliko zemalja skrasio u Gvatemali. Dana 7. srpnja ponovo odlazi na proputovanje Latinskom Amerikom. S tog putovanja piše svojoj tetki Beatriz: Na slici našeg voljenog druga Staljina zakleo sam se da neću predahnuti prije nego taj kapitalistički oktopus bude uništen. Godine 1954. sudjeluje u borbama protiv gvatemalske vlade, gdje se prijavio u sanitet pobunjenika i naučio svoje prve vojničke vještine. Početkom 1955. godine Che radi kao doktor u bolnici Hospital Central u Mexico Cityu. U lipnju susreće brata Fidela Castra - Raula Castra s kojim će postati prijatelj.

Dana 24. juna 1956. meksička policija hapsi Chea zajedno sa njegovim kubanskim prijateljima (među kojima je bio i Fidel Castro), a 3. jula novinska agencija UPI objavljuje: Argentinski doktor Guevara biće deportiran u domovinu zbog pretpostavka da je sudjelovao u neuspjeloj zavjeri protiv kubanske vlade Fulgencija Batiste. Bivši meksički predsjednik Lázaro Cárdenas umiješaće se u rad policije kako bi obranio kubanske revolucionare pa su krajem srpnja Che Guevara i braća Castro pušteni na slobodu. Na slobodi su u tajnosti nastavili sa svojim revolucionarnim aktivnostima. Dana 2. prosinca grupa od 82 čovjeka iskrcava se na istočnoj obali Kube kod mjesta Los Cayelos. Međutim njihov dolazak je primjećen i vladine snage kreću u potjeru za njima. Revolucionari se dijele u manje grupe.

Dana 5. prosinca kod mjesta Alegría del Pino Che upada u zasjedu, biva ranjen u vrat ali uz pomoć suboraca uspijeva pobjeći u polja šećerne trske, da bi 21. decembra Cheova grupa stigla na plantažu kave gdje ih je Fidel već čekao nekoliko dana. U siječnju 1957. napadaju vojarnu u mjestu La Plata. Bila je to prva pobjeda revolucionara. U osvit zore prvog dana nove godine diktator Batista pobjegao je iz zemlje. Nakon pobjede revolucije Che 9. februara dobiva kubansko državljanstvo. Od srpnja do kolovoza na putu je sa službenom kubanskom delegacijom, prvo u Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat, gdje susreće Nassera. Potom odlazi u Indiju, Tajland, Japan, Indoneziju i Pakistan. Povodom incidenta u Zaljevu svinja kada su izbjegli Kubanci uz pomoć Amerikanac pokušali srušiti vlast na Kubi izjavljuje: Mi imamo sastanak s poviješću i jednostavno si ne možemo dopustiti da budemo uplašeni! Moramo zadržati entuzijazam s kojim smo krenuli u borbu. Moramo graditi tvornice s lijevom rukom, u desnoj ruci držati pušku, a s obje noge zgaziti crve.

Nakon ubojstva kongoanskog predsjednika Lumubme i dolaska na vlast diktatora Čombe Che u Generalnoj skupštini Ujedinjenih Naroda u New Yorku izjavljuje: Svi slobodni ljudi svijeta moraju biti spremni na osvetu za kongoanski zločin. Godine 1965. Che odlazi u Kongo s grupom kubanskih suboraca kako bi sudjelovao u tamošnjim borbama. Godinu dana kasnije (1966.) Che u najvećoj tajnosti putuje u Havanu gdje se priprema za novu misiju u Boliviji. Preko Moskve, Praga, Beča i Brazila Che stiže u Boliviju 3. novembra. Međutim 8. listopada 1967. kod sela La Higuera Chea i njegova dva suborca zarobila je bolivijska vojska. Na mjesto gdje su zarobljeni uskoro dolazi pukovnik bolivijske vojske, Kubanac koji radi za CIA-u. On sprovodi zapovijed s više instance i na licu mjesta ubija Chea i njegove suborce Willya Cubu i Juana Pabla Changa. Bolivijski vojnik je izvršio naređenje, ali nije mogao gledati dok je pucao u njih.

Nakon Cheove smrti vodeći svjetski listovi ponudili su 125.000 američkih dolara za njegov dnevnik. Dana 1. jula 1968. dnevnik je objavljen na Kubi i distribuiran je besplatno. Sadržaj dnevnika izazvao je međunarodni skandal zbog načina na koji su bolivijska vojska i Amerikanci tretirali ratne zarobljenike. Zbog svoje tragične smrti Che je postao uzor mnogim mladima posebice 1960.-ih i 1970.-ih godina XX. stoljeća.
 

Trajce

Aktivan član
Poruka
1.068
Ај' да напишем и ја. Куба је закон !! :)
На оној теми жеље бла бла, написао сам где бих највише волео живети. :)
Куба или Доминиканска Република. :)
 

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.