Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
сигурно би сидарта бијо твој следбеник...
штета што ниси живела у оно време...
штета што те не сфата.
542619_375763312511731_1293347470_n.jpg
 
693. Ko želi da svoju dobrobit zaštiti

Onaj ko želi da svoju dobrobit zaštiti,
ko se trudi da do smirenja stigne, ovako treba da čini:
nek bude u dobru vešt i iskren, veoma iskren,
za pouku prijemčiv, blag i skroman.

Malim zadovoljan, bez velikih prohteva,
bez mnogo obaveza, jednostavnog života,
smirena srca i pronicljivog uma,
bez gordosti i lak onima koji ga pomažu.

Neka ne učini ni najmanju stvar
zbog koje bi ga kasnije mudri koriti mogli.
Nek ispuni sebe mišlju: zdrava i bezbedna,
neka sva bića budu srećna.


Buda
Metta sutta, Sn 143-145
 
''Kako nas Dhamma podučava ispravnom načinu života? Ona nam pokazuje
kako da živimo. I to na najrazličitije načine — na stenju, drveću ili pravo pred
našim nosom. To je podučavanje, ali bez reči. Zato stišaj um, srce, i uči da
posmatraš. Videćeš kako se čitava Dhamma otkriva sama od sebe, ovde i
sada. A u koje drugo vreme i na kojem drugom mestu bi to moglo da se dogodi?''

Ađan Ča
 
695. Neplemenita sreća

Postoji, monasi, pet struna čulnih užitaka. Kojih pet? Materijalni oblici dostupni oku, prijatni, dopadljivi, omamljujući, povezani sa zadovoljstvima čula, zavodljivi. Zvukovi dostupni uhu, mirisi dostupni nosu, ukusi dostupni jeziku, dodiri dostupni telu, i svi su oni prijatni, dopadljivi, omamljujući, povezani sa zadovoljstvima čula, zavodljivi. To su, monasi, pet struna čulnih užitaka.

Koja god radost i ushićenje da nastanu kao rezultat tih pet struna čulnih užitaka, oni se nazivaju srećom zadovoljstava čula. I to je obična sreća, sreća prostog čoveka, neplemenita sreća. Nju ne bi trebalo juriti, razvijati i isticati. Od nje bi, kažem vam monasi, trebalo zazirati.

Buda
Latukikopama sutta - Poređenje sa prepelicom (MN 66)
 
  • Podržavam
Reactions: Tol
696. Kraj sveta

Tada Rohitassa, sin božanstva, u pola noći, blestav tako da obasja čitav Đetin gaj, otide do Blaženog. Kad je stigao, pokloni se Blaženom, stade sa strane, te upita: "Gospodine, je li moguće putujući upoznati, videti ili dostići kraj sveta, gde nema rođenja, starosti, umiranja, nestajanja i ponovnog rođenja?"

"Ja kažem, prijatelju, da putujući nije moguće upoznati, videti ili dostići kraj sveta."

"Zapanjujuće je, gospodine, koliko je istinito to što reče Blaženi. Nekada sam bio prorok po imenu Rohitassa, učenik Bhode, moćnog hodača. Brzina mi beše takva kao kad snažni strelac — dobro obučen, iskusne ruke, dobar nišandžija — odapne strelu među palmove senke. Korak mi se protezao onoliko koliko je istočno more daleko od zapadnog. I meni se pojavila želja: ‘Otići ću na kraj sveta.’ I tako sam život od stotinu leta proveo putujući — izuzev vremena utrošenog na jelo, pijenje, žvakanje i gutanje, mokrenje i pražnjenje creva, kao i na spavanje da bih pobedio umor — ali nisam stigao na kraj sveta. I umro sam na tom putu.

"Ja kažem, prijatelju, da putujući nije moguće upoznati, videti ili dostići drugi kraj sveta, gde nema rođenja, starosti, umiranja, nestajanja i ponovnog rođenja. Ali u isto vreme, ne tvrdim da je moguće dokrajčiti patnju a da se ne dosegne kraj sveta, nego ukazujem na to da je upravo u ovom telu, čiji je uzrast ograničen, a spoznaja oskudna, sadržan svet, pojava sveta, dokončanje sveta i put koji vodi dokončanju sveta.

Buda
Rohitassa sutta, AN 4:45
 
693. Ko želi da svoju dobrobit zaštiti

Onaj ko želi da svoju dobrobit zaštiti,
ko se trudi da do smirenja stigne, ovako treba da čini:
nek bude u dobru vešt i iskren, veoma iskren,
za pouku prijemčiv, blag i skroman.

Malim zadovoljan, bez velikih prohteva,
bez mnogo obaveza, jednostavnog života,
smirena srca i pronicljivog uma,
bez gordosti i lak onima koji ga pomažu.

Neka ne učini ni najmanju stvar
zbog koje bi ga kasnije mudri koriti mogli.
Nek ispuni sebe mišlju: zdrava i bezbedna,
neka sva bića budu srećna.


Buda
Metta sutta, Sn 143-145

695. Neplemenita sreća

Postoji, monasi, pet struna čulnih užitaka. Kojih pet? Materijalni oblici dostupni oku, prijatni, dopadljivi, omamljujući, povezani sa zadovoljstvima čula, zavodljivi. Zvukovi dostupni uhu, mirisi dostupni nosu, ukusi dostupni jeziku, dodiri dostupni telu, i svi su oni prijatni, dopadljivi, omamljujući, povezani sa zadovoljstvima čula, zavodljivi. To su, monasi, pet struna čulnih užitaka.

Koja god radost i ushićenje da nastanu kao rezultat tih pet struna čulnih užitaka, oni se nazivaju srećom zadovoljstava čula. I to je obična sreća, sreća prostog čoveka, neplemenita sreća. Nju ne bi trebalo juriti, razvijati i isticati. Od nje bi, kažem vam monasi, trebalo zazirati.

Buda
Latukikopama sutta - Poređenje sa prepelicom (MN 66)

Neka ta sreća-čulima izazvana bude samo privid, tek konstatacijom, kao prijatnost
možda je sreća nešto drugo?Budjenjem spoznaja zraka dnevnog? I ceo dan života novog?
 
Danas sam bio na slavlju, izašao večeras odmah u grad, spontano, završio kući sa prelepom ženom u krevetu, iznenadno, pre toga i posle ispušio intdžo, neočekivano, ovo, trenutno, što doživljavam, je nešto najbliže nirvani.
 
698. Pet stvari zbog kojih se napreduje, a ne nazaduje

Gde god se ovih pet stvari nađe, bilo da je reč o kralju ili seljaku, generalu ili kmetu, zanatliji ili starešinama klana, može se očekivati napredak, a ne nazadovanje. Kojih pet? Uzmimo slučaj čoveka koji je svojim radom i naporom stekao imetak, sakupio ga snagom svojih ruku i znojem čela, na zakonit način i pravedno, te ga koristi da podrži, slavi, poštuje i ugodi svojim roditeljima. A oni mu uzvraćaju mislima punim ljubavi i rečima: "Da dugo poživiš i da budeš zaštićen." Tako se kod onoga ko se stara s ljubavlju o svojim roditeljima može očekivati napredak, a ne nazadovanje. Isto tako je kada to čini sa svojom ženom i decom, slugama i nadničarima, sa svojim komšijama i onima sa kojima posluje, sa svojim božanstvima zaštitnicima, kao i sa monasima i bramanima. A oni mu uzvraćaju mislima punim ljubavi i rečima: "Da dugo poživiš i da budeš zaštićen."

Buda
Licchavikumāraka sutta (AN 5.58)
 
''Sva stanja samo slede svoj prirodni put. Možemo mi da plačemo ili da se radujemo tome,
ali ona samo slede svoj prirodni put. I nema tog naučnog znanja koje može sprečiti prirodan
tok stvari. Možeš otići kod zubara da ti pregleda zube, ali čak ako ih i popravi, ti zubi će
slediti svoj prirodan put. Na kraju isti taj zubar ima isti problem sa svojim zubima. Sve na
kraju propadne.''

Ađan Ča
 
Mlad Mesec - ponedeljak, 11. mart 2013.

Ni otac, ni mati, ni svojta
ne mogu nam ugoditi
onoliko koliko
dobro usmereno srce.

Dhp. strofa 43

Ako je naše srce dobro usmereno, osećamo da postoji nešto na šta se možemo osloniti kada naiđu poteškoće. Ako doživljavamo očajanje i razočarenje, ako se osećamo izneverenima, srce ne mora da potone u beznađe. A niti mora da u nadi traga za sigurnošću. Utočišće na koje se možemo osloniti nije uopšte bilo kakva stvar ili stanje; to je način. Dobro zagledajući u posledice vezivanja tokom dovoljno dugo vremena, sada svoje pouzdanje tražimo u napuštanju fiksiranih gledišta. Još uvek imamo svoje mišljenje i sklonosti, ali više nismo toliko posvećeni pronalaženju sigurnosti u svemu tome. Naučivši da napuštamo, stvorili smo način da generišemo blagostanje za sebe.

S ljubavlju
monah Munindo


anjali.gif
 
700. Ulazak u tok

Monasi, postoje četiri činioca ulaska u tok. Koja četiri?
Druženje sa čestitim ljudima, slušanje pravog učenja,
pomno promišljanje i vežbanje u skladu sa učenjem
u njegovoj celini. To su, monasi, četiri činioca ulaska u tok.

Buda
Anga sutta, AN 55:50
 
701. Kako biti radostan?

Za onoga ko je čestit, ko je potpuno prigrlio vrlinu, nema razloga da razmišlja: "Ah, kad bih se mogao osloboditi svakog kajanja." A zašto? Zato što jeste prirodno da u onome ko je ispunjen vrlinom nema kajanja. I za onoga ko se oslobodio kajanja nema razloga da razmišlja: "Ah, kad bih bio radostan." A zašto? Zato što jeste prirodno da onaj ko se oslobodio kajanje bude radostan.

Buda
AN 10.2

joyful-girl1.jpg
 
702. Pospanost

Onda Blaženi reče Mahā-Moggallāni: "Jesi li pospan, Moggallāna? Jesi li pospan?"

"Jesam, gospodine."

"Tada, Moggallāna, kad god postaneš pospan, ne bi trebalo da motriš i razvijaš onaj objekat na koji si do tada motrio. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada bi trebalo da misliš, istražuješ i promišljaš o Dhammi onako kako si je čuo i naučio. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada bi trebalo da do detalja recituješ Dhammu onako kako si je čuo i naučio. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada bi trebalo da sebe vučeš za oba uveta i trljaš dlanovima udove. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada ustani sa svog mesta i, umivši se, gledaj u svim pravcima, a potom usmeri pogled nagore ka zvezdanom nebu. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada bi trebalo da u sebi čvrsto ustališ unutrašnju percepciju svetlosti, da u sebi čvrsto ustališ unutrašnju percepciju dana ovim rečima: "Kako danju, tako i noću, kako noću, tako i danju". Tako, sa umom koji je jasan i neometen, treba da razvijaš um prožet svetlošću. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada svestan onoga što je pred tobom i iza tebe, hodaj tamo-ako čula usmerenih ka unutra i uma koji ne luta. Ako tako uradiš, moguće je da će pospanost proći. Ako i pored toga pospanost ne prolazi, tada lezi na desni bok, u lavlji položaj, sa jednim stopalom povrh drugog, sabran i jasno razumevajući svesti, sa mišlju da ćeš kasnije ustati. Kasnije, pošto si se probudio, treba hitro da ustaneš [sa mišlju]: 'Ne prepuštam se užitku ležanja, užitku tromosti i užitku spavanja.' Tako bi, Moggallāna, sebe trebalo da vežbaš."

Buda
Paćalāyamāna sutta, VII.61
 
705. Stvari koje vode ka nibbani

Asketa Nandiya upita Blaženog: "Učitelju Gotamo, koje stvari, kada se neguju i praktikuju, vode do nibbane, imaju nibbanu kao svoj cilj, kulminiraju u nibbani?"

"Postoji, Nandiya, osam stvari koje, kada se neguju i praktikuju, vode do nibbane, imaju nibbanu kao svoj cilj, kulminiraju u nibbani. Kojih osam? Ispravno razumevanje, ispravna namera, ispravan govor, ispravno delovanje, ispravno zarađivanje za život, ispravan napor, ispravna sabranost i ispravna koncentracija."

Buda
Nandiya sutta (SN 45.10)
 

Back
Top