Slavan
ne i poznat
- Poruka
- 10.370
1. Austro-Ugarska nije uvela naziv Bosnjak vec naprotiv ukinula ga 1908 godine. Ne izvrci historijske cinjenice!
Prvo ga je uvela, pa ga je ukinula, kao što je uvela naziv bosanski jezik, pa ga ukinula isto tako 1911. Ne izvrćem ja činjenice, nego ih ti selektivno navodiš - samo ono što ti odgovara.
2. Bosnjacki jezik ne postoji, postoji bosanski jezik i on je, tacno, stariji 190 godina od srpskog jezika odnosno prvog srpskog rjecnika. Bosanski jezik, takodjer, nije uveden od Austro-Ugarske vec naprotiv ukinut 1907 godine. Dakle, 1993 godine, tadasnji Muslimani s velikim M su samo povratili ono sto im je bilo uskraceno puno stoljece, a to je pravo na identitet i pravo na svoj jezik.
Vi ga nazivate tako, Srbi i Hrvati ga ne nazivaju bosanskim. Čuj, bosanski stariji od srpskog jezika 190 godina?! Kakva nebuloza. Kako se to meri i određuje starost jezika i to tačno u godinama?
Tadašnji muslimani su pre toga bili muslimani, a pre nego što su postali Muslimani nisu bili nacija.
3. 1991. godine uoci samog rata na popisu stanovnistva u Bosni i Hercegovini 96 posto Bosnjaka je nedvosmisleno u rubrici maternji jezik napisalo da govori bosanskim jezikom;
Kakve to veze ima?
Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, dakle 197 godina prije prvog srpskog rjecnika. Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).
Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.
Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.
Da, i papa godinu dana pre te iste povelje 1188. pominje "regnum Servilie, quod est Bosna" u obraćanju dubrovačkom nadbiskupu.
To nije rečnik bosanskog jezika, niti se tako zvao. A ti nađi bilo koji od ta četiri primerka, pa ćeš videti da ni na jednom od njih ne piše "bosanski"!
Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.
Bosančica je naziv za ćirilicu u Bosni koji je uveden u austrougarsko vreme u skladu sa njihovom ideologijom.
Tokom 13-og stoljeca je srednjovijekovna Bosna, zbog svoje hereticke krscanske vjere, manje ili vise bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje receno svojim katolickim susjedima na koje je papa imao jak utjecaj. Sve je naposljetku dovelo do cinjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanic bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katolickih franciskanskih svestenika i opata (kaludjera) koji bi prosirili katolicko ucenje u Bosni. Tokom misije svestenici su upotrebljavali latinski jezik, sto je u izvijesnoj mjeri utjecalo na srednjovijekovni bosanski jezik.
Kakve veze ima papa, franjevci i uticaj latinskog jezika na govor u Bosni sa ovom temom?
◦Bosna i Hercegovna je u 15-om stoljecu potpala pod osmansku vlast. Gotovo 400 godina turske okupacije utjecalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stupanj autonomije, a bosanski bio cak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi sluzbeni jezik. I sâm veliki sultan je tecno govorio bosanski.
Jeste taj tvoj "bosanski" na carigradskom dvoru se zvao srpski. Pa se i četvorojezični rečnik koji se čuva u biblioteci Aja Sofije naziva "Lugat-i farisî, arabî ve rûmî ve sirb" ili u prevodu "Rečnik perziskog, arapskog, grčkog i srpskog jezika" na nastao za vreme sultana Mehmeda. Eto koji se to slovenski jezik govorio na sultanskom dvoru. Od "bosanskog" ni b. A ti negiraj ako možeš da to nije srpski i nađi dokaz da negde piše "bosanski".
◦Dio bosanskih pisaca i pjesnika je za vrijeme turskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoc pojednostavljenog i prilagodjenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana "Alhamijado knjizevnost", veoma je znacajna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je vecina bosanskih pisaca tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemackom i latinskom (katolici), cija djelatnost na stranim jezicima je znacajno ostetila razvoj bosanske pisane rijeci.
Kakve veze sad ima književnost sa temom? A to što vi retroaktivno gde god vam padne na pamet stavljate epitet "bosanski" neće taj jezik zaista učiniti bosanskim.
◦Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u Bosnu dosla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Turskoj, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske - kao treci entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni. U to vrijme jezik je prihvatio veliki broj njemackih rijeci koje se i danas upotrijebljvaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.
Pa ti reče na početku da su ga Austrougari ukinuli, a zapravo vidimo da su ga prethodno uveli. Ali nametanje nije uspelo, pa su morali da ga ukinu.
Da vidimo koliko je star taj "srpsko-hrvatski" jezik...djedovi, pradjedovi itd.
Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."
Ja ne govorim o srpsko-hrvatskom, niti me zanima. Ja govorim o srpskom jeziku.
◦S druge strane su Srbi i Hrvati iz susjednih zemalja ponukani panslavistickim pokretom stvorili norme zajednickog pisanog jezika, u periodu Jugoslavije - buduceg srpsko-hrvatskog. Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebno nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik.
Eto, "srpsko-hrvatski" je nastao iz "bosanskog". A što se Vuka tiče, on je kao Srbin (verujem da to nije sporno) standardizovao svoj maternji hercegovački govor (istočnoherceovački dijalekt srpskog jezika). I uz to, nije ga preinačio u ekavski, već je Vukov Rječnik pisan tako kako mu ime kaže - ijekavskim srpskim, koji je i danas standardni srpski jezik. A ti samo pokazuješ koliko si neinformisan i da ta tvoja prepisivačka škola novobošnjačkih idelooga (copy-paste) mora i da se proveri.