Bombardovanje Srbije, osam godina posle

rdeki:
Od agresora?? A agresorima su proglaseni Srbi koji su vekovima (do Oluje) ziveli na tim prostorima:
Oni su izvrsili agresiju na sopstvene rodne gradove i sela???? E blago vama...

Kojim" vekovima"
U tkzv. Vojnu krajinu su naseljeni Vlasi, koncem 19 st., pravoslavne vjeroispovijesti iz Bosne. Ljudi koji su isli "trbuhom za kruhom", da bi bili prvi na udaru i branili KuK monarhiju od Turaka. Pravoslavni Vlasi su, prema izvorima srpskih povijesnicara, postali Srbi krajem 19 i pocetkom 20 stoljeca.
O kakvim ti to vekovima pricas?
A Slavoniju su naselili pretezno naakon 2 svj. rata.
Za vasu savjest, po zadnjem popisu stanovnistva u Vukovaru 33% gradana su se izjasnjavali kao Srbi. A sam grad Vukovar NIJE U SVOJOJ TISUCELJETNOJ POVIJESTI imao ni S od Srpskog.
Za tocnost podataka pogledaj arhive SFRJ i procente naseljavanja Srba po Slavoniji
 
Mene licno bi obradovala cinjenica da se bilo tko na ovom topicu zapitao " zbog cega su nas bombardoval" Da se bar jedan nasao koji bi rekao, mozda smo i mi malo krivi. Ako je cijeli svijet protiv nas, onda je moguce da smo i mi nesto uprskali
Nisam pristasa bombardiranja, ali pokusajte o tome trezveno razmisliti, zbog cega je doslo do toga...
 
slavonka:
Mene licno bi obradovala cinjenica da se bilo tko na ovom topicu zapitao " zbog cega su nas bombardoval" Da se bar jedan nasao koji bi rekao, mozda smo i mi malo krivi. Ako je cijeli svijet protiv nas, onda je moguce da smo i mi nesto uprskali
Nisam pristasa bombardiranja, ali pokusajte o tome trezveno razmisliti, zbog cega je doslo do toga...
a da li vi znate zasto ste klali?
 
slavonka:
Kojim" vekovima"
U tkzv. Vojnu krajinu su naseljeni Vlasi, koncem 19 st., pravoslavne vjeroispovijesti iz Bosne. Ljudi koji su isli "trbuhom za kruhom", da bi bili prvi na udaru i branili KuK monarhiju od Turaka. Pravoslavni Vlasi su, prema izvorima srpskih povijesnicara, postali Srbi krajem 19 i pocetkom 20 stoljeca.
O kakvim ti to vekovima pricas?
A Slavoniju su naselili pretezno naakon 2 svj. rata.
Za vasu savjest, po zadnjem popisu stanovnistva u Vukovaru 33% gradana su se izjasnjavali kao Srbi. A sam grad Vukovar NIJE U SVOJOJ TISUCELJETNOJ POVIJESTI imao ni S od Srpskog.
Za tocnost podataka pogledaj arhive SFRJ i procente naseljavanja Srba po Slavoniji
Do sredine 19. veka Srbi u Hrvatskoj su ubijani samo po naredbi rimokatoličkog sveštenstva.

Progoni Srba na današnjoj teritoriji Hrvatske počinju da dobijaju jače razmere 1881. kad je vojna Krajina pripojena banskoj Hrvatkoj i Slavoniji. Najučestaliji progoni su bili za vreme bana Ivana Mažuranića, kada dolazi do zabrane srpskog jezika i ćirilice uz napade na Pravoslavnu crkvu. Političar i Biskup Josip Juraj Štrosmajer takođe ima vrlo rigidan i asimilatorski odnos prema pravoslavnom stanovništvu.

Naučna podloga ustaške ideologije se pre svega zasnivala na ideologiji hrvatskog državnog prava i ekstremnoj srbofobiji hrvatskih političara Ante Starčevića i Eugena Kvaternika. Prema teoriji hrvatskog državnog prava, koja je rediciv pravnih zaostataka feudalizma na teritoriji hrvatske banovine može da živi samo jedan narod jednog imena i jezika tj. Hrvati.

Ipak za vreme austro-ugarske monarhije i Prvog svetskog rata Srbi su postizali, neki vid zaštite od Ugarskog parlamenta (najčešće saradnjom sa banom Rauhom) i Italijana u Dalmaciji.

Početkom 20. veka anti-srpsku ideologiju predvodi rimokatolička crkva, i frankofurtimaške snage Josipa Franka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a nakon stvaranja Jugoslavije 1918. godine političar Stjepan Radić.
 
Ustaša, hrvatska revolucionarna organizacija, počinje u januaru 1932. izdavati prvi broj mesečnika "Ustaša". Sredinom 1932. objavljen je ustav Ustaše hrvatske revolucionarne organizacije (UHRO) i razni propisi u vezi s organizovanjem. Rad Ustaše bio je tajan, a rad Hrvatskog domobrana javan. Od tada se počinje upotrebljavati naziv domobransko-ustaški pokret. Krajem leta 1932. počinje Velebitski ustanak, koji je brzo ugušen. Nastupa osnivanje ustaškog logora u Bovenju, blizu Brescije u severnoj Italiji. 1929. Ustaše sa VMRO ubijaju kralja Aleksandra u Marseju 9. oktobra 1934. Pavelić i Eugen Dido Kvaternik, organizator atentata, u italijanskom su zatvoru od oktobra 1934. do kraja aprila 1936.

Računa se da je bilo oko 500 ustaša, i da im je u Italiji glavni logor bio u Lipariju. Kad se ima u vidu šta se sve izrodilo iz NDH, onda se to nikako ne može dovesti u vezu sa tako malim brojem ustaša, već sa jednom ogromnom količinom potencijalne zločinačke energije, koja je samo čekala trenutak da se sruči na Srbe. Ustaše su samo digle branu. Progon Srba od časa proglašenja Banovine Hrvatske, 26. avg. 1939., bio je tek generalna proba za ono što je usledilo, posle 10. aprila 1941.
 
slavonka:
Mene licno bi obradovala cinjenica da se bilo tko na ovom topicu zapitao " zbog cega su nas bombardoval" Da se bar jedan nasao koji bi rekao, mozda smo i mi malo krivi. Ako je cijeli svijet protiv nas, onda je moguce da smo i mi nesto uprskali
Nisam pristasa bombardiranja, ali pokusajte o tome trezveno razmisliti, zbog cega je doslo do toga...

Da vidiš, možda si u pravu, kada su Srbi pokušali na Kosovu napraviti reprizu Oluje, dobili su bombardovanje, a Hrvati za Oluju ništa?
Može biti da je problem i u Srbima!:)
 
fosilvaso:
Da vidiš, možda si u pravu, kada su Srbi pokušali na Kosovu napraviti reprizu Oluje, dobili su bombardovanje, a Hrvati za Oluju ništa?
Može biti da je problem i u Srbima!:)
Srbosjek je nož, nakačen na čvrstu rukavicu. Izrađen po specijalnoj porudžbini u nemačkoj firmi Solingen.
Србосјек
Srbosjek

Smišljen je za brzo klanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. To je najkorišćeniji predmet u ustaškom genocidu, na mestima kao što je logor Jasenovac, Stara Gradiška.

Dizajn je napravljen tako da omogući brzo klanje uz najmanje truda. Korišćen je masovno u NDH, i čak su organizovana takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao rimokatolički sveštenik Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja“, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu.
 
pedjapop:
Dizajn je napravljen tako da omogući brzo klanje uz najmanje truda. Korišćen je masovno u NDH, i čak su organizovana takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao rimokatolički sveštenik Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja“, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu.

Hoćeš reći da se to takmičenje održava još uvek svakih 50 godina!?:)
 
fosilvaso:
Hrvatska je MORALA biti stvorena!
Zašto je morala?
slavonka:
Mene licno bi obradovala cinjenica da se bilo tko na ovom topicu zapitao " zbog cega su nas bombardoval" Da se bar jedan nasao koji bi rekao, mozda smo i mi malo krivi. Ako je cijeli svijet protiv nas, onda je moguce da smo i mi nesto uprskali
Nisam pristasa bombardiranja, ali pokusajte o tome trezveno razmisliti, zbog cega je doslo do toga...
Neki su ipak i razmislili, a drugi ne.
 
slavonka:
Kojim" vekovima"
U tkzv. Vojnu krajinu su naseljeni Vlasi, koncem 19 st., pravoslavne vjeroispovijesti iz Bosne. Ljudi koji su isli "trbuhom za kruhom", da bi bili prvi na udaru i branili KuK monarhiju od Turaka. Pravoslavni Vlasi su, prema izvorima srpskih povijesnicara, postali Srbi krajem 19 i pocetkom 20 stoljeca.
O kakvim ti to vekovima pricas?
A Slavoniju su naselili pretezno naakon 2 svj. rata.
Za vasu savjest, po zadnjem popisu stanovnistva u Vukovaru 33% gradana su se izjasnjavali kao Srbi. A sam grad Vukovar NIJE U SVOJOJ TISUCELJETNOJ POVIJESTI imao ni S od Srpskog.
Za tocnost podataka pogledaj arhive SFRJ i procente naseljavanja Srba po Slavoniji
Da li na ovako nesto vredi odgovarati?
Ovaj post je najbolji primer kako ustaska propaganda uzima danak.

Naravno, opet ostaje prica da su agresori Srbi koji su vekovima ziveli na tim prostorima, pa su eto jednoga dana odlucili da izvrse agresiju na sopstvene rodne gradove i sela.
 
slavonka:
Mene licno bi obradovala cinjenica da se bilo tko na ovom topicu zapitao " zbog cega su nas bombardoval" Da se bar jedan nasao koji bi rekao, mozda smo i mi malo krivi. Ako je cijeli svijet protiv nas, onda je moguce da smo i mi nesto uprskali
Nisam pristasa bombardiranja, ali pokusajte o tome trezveno razmisliti, zbog cega je doslo do toga...
Znas, malo smo i mi krivi sto nas je napao Hitler.
Malo smo i mi krivi sto nas je Pavelic mlatio po Jasenovcu i gde god je stigao. I tome slicno...

A vidi kako ti umes drugome da solis pamet. Kako se vi tamo u vasoj lijepoj ne setite da ste i vi malo krivi sto Srbi u Krajini nisu imali poverenja u vase institucije, pa su zato ustali na oruzje? Licemeri...
 
slavonka:
Kojim" vekovima"
U tkzv. Vojnu krajinu su naseljeni Vlasi, koncem 19 st., pravoslavne vjeroispovijesti iz Bosne. Ljudi koji su isli "trbuhom za kruhom", da bi bili prvi na udaru i branili KuK monarhiju od Turaka. Pravoslavni Vlasi su, prema izvorima srpskih povijesnicara, postali Srbi krajem 19 i pocetkom 20 stoljeca.
O kakvim ti to vekovima pricas?
A Slavoniju su naselili pretezno naakon 2 svj. rata.
Za vasu savjest, po zadnjem popisu stanovnistva u Vukovaru 33% gradana su se izjasnjavali kao Srbi. A sam grad Vukovar NIJE U SVOJOJ TISUCELJETNOJ POVIJESTI imao ni S od Srpskog.
Za tocnost podataka pogledaj arhive SFRJ i procente naseljavanja Srba po Slavoniji

A crkve i manastiri u tzv. Vojnoj Krajini sagrađeni pre više vekova su verovatno bili virtuelni.

Eh, što volim ove hrvatske istoričare i demagoge poput tebe, koji su istoriju učili iz knjiga Franje Tuđmana i Mile Budaka...

Evo, neuka slavonko, samo za tebe primer koliko lupetaš gluposti:

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krupa-L.htm

I delić teksta:
" Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vreme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim najezdama. Ipak je iza toga uvijek i obnavljan.

Prvi put od utemeljenja obnavljan je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.

Manastir je darivala i mati Angelina, srpska despotica. To je učinila 1494. godine.

U mletačko-turskim ratovima manastir Krupa je teško stradao u više navrata, a osobito 1502. i 1620. U 20. vijeku desilo se isto u dva navrata: 1941. i 1995. Prvi put su ga oskrnavile Pavelićeve ustaše, a drugi put, uprkos nastojanju hrvatske države da ga potpuno zaštiti, znatno su ga opustošili hrvatski građani. Ipak je poslije stradanja svaki put obnavljan. Tako biva i danas..."

Idemo dalje:
" MANASTIR DRAGOVIĆ


Uz manastire Krku i Krupu manastir Dragović je kroz dugi niz vjekova bio duhovni oslonac srpskom pravoslavnom narodu u Dalmaciji. Podignut je krajem 14. vijeka, nekoliko godina poslije Kosovske bitke, 1395. Smješten uz rijeku Cetinu, nedaleko Vrlike, u lijepom predjelu, u više je navrata doživljavao ružna i teška vremena. Sa prvobitnog mjesta premještan je još dva puta. Uz to,upoznao je nekoliko teških najezda inorodnih i inovjernih, nakon čega je za izvjesno vrijeme zapušćivao. Godine 1480. turska navala ga je opustošila i razagnala monahe kojekuda. Nakon toga stajao je pust dvadeset godina, a onda je obnovljen. Nešto više od sto godina kasnije, 1590., njegovi monasi gonjeni gladnom godinom, obreli su se u manastiru Grabovcu, u današnjoj Mađarskoj, koji su 35 godina ranije osnovala njihova manastirska sabraća, gonjena takođe teškim prilikama u zlim vremenima. Iza toga bio je pust sedamdeset godina, a onda ga je 1694. obnovio episkop Nikodim Busović. Četiri godine kasnije manastir je stigla nova bijeda; pred turskom najezdom monasi su napustili manastir. Mletačka vlada ih je prihvatila i osugurala im smještaj u selu Bribiru i tu im dala zemljište za novi manastir i oko 50 jutara zemlje kod Kistanja."

Evo ti još malo literature i slika:

http://www.obrovac.com/manastir.htm

Zato te molim još jednom, ne lupetaj ove gluposti na srpskim forumima, samo ispadaš glupa. Ovo može proći na ustaškim forumima, ali ovde ne!!!
 
I još malo istorije za ove Hrvate koji tvrde kako Srba u Hrvatskoj nije ni bilo...

Srbi su najveća etnička manjina u Hrvatskoj. Po popisu iz 2001. godine, ima ih 201.631 i čine 4,5% stanovništva Hrvatske. Njihov broj je bio mnogo veći 1991. godine, kada ih je bilo 581.663 i kada su činili preko 12,2% stanovništva. Po popisu 1910., na teritoriji Kraljevine Hrvatske-Slavonije živelo je 644.955 Srba, koji su činili 24,5% stanovništva.

Mjesni odbori koja su popisom iz 1948. godine, imali većinsko srpsko stanovništvo, su sljedeći:

* Srez Beli Manastir: Beli Manastir, Bolman, Darda, Jagodnjak i Kneževo.
* Srez Benkovac: Benkovac, Bilišane, Biljane Gornje, Biljane Donje, Bijelina, Brgud, Buković, Golubić, Dobropoljci, Žegar, Zapužane, Zelengrad, Islam Grčki, Jagodnja Gornja, Jagodnja Donja, Karin Gornji, Karin Donji, Kolarine, Kožlovac, Krupa, Kula Atlagića, Lišane Tinjske, Morpolača, Muškovci, Parčić, Raštević, Smilčić i Cerane Gornje.
* Srez Bjelovar: Bedenička, Plavnice Stare i Podgorci.
* Srez Brinje: Vodoteč i Prokike.
* Srez Vinkovci: Vinkovački Banovci, Gaboš, Križevci Vinkovački, Mirkovci, Orolik, Ostrovo, Sremske (Srijemske) Laze i Šidski Banovci.
* Srez Virovitica: Gaćište, Dijelka, Jasenaš, Naudovac, Ovčara Suhopoljska, Pivnica, Terezino Polje i Hadžićevo.
* Srez Vojnić: Budačka Rijeka, Budački Gornji, Veljun, Vojnić, Dunjak, Knežević Kosa, Kozinac Veliki, Krnjak, Krstinja, Kupljensko, Perjasica, Perjasica Donja, Poloj Srednji, Prisjeka, Svinica Krstinjska, Skrad Gornji, Tušilović, Utinja, Utinja Vrelo i Šlivnjak.
* Srez Vrginmost: Blatuša, Bović, Vorkapić, Dugoselo Lasinjsko, Katinovac, Kirin, Ostrožin, Perna, Pecka, Pješčanica, Sjeničak Gornji, Sjeničak Lasinjski, Slavsko Polje, Stipan, Topusko Staro Selo, Cremušnica, Crni Potok i Čemernica.
* Srez Vukovar: Bobota, Borovo, Bršadin, Vera, Klisa, Lipovača, Marinci, Mohovo, Negoslavci, Pačetin i Trpinja.
* Srez Garešnica: Bršljenica Velika, Vukovje Veliko, Popovac Trnovitički, Prokop Veliki, Rogoža i Stupovača.
* Srez Glina: Balinac, Bijele Vode, Bojna, Borovita, Brezovo Polje, Brnjeuška, Buzeta, Veliki Šušnjar, Vlahović, Gornje Selište, Dabrina, Donja Bačuga, Donji Grabovac, Donji Klasnić, Dragotina, Drenovac Banski, Kozaperovica, Luščani, Majske Poljane, Mali Gradac, Martinovići, Obljaj, Ravno Rašće, Roviška i Šibine.
* Srez Gospić: Vrebac, Divoselo, Lički Čitluk, Medak, Mogorić, Ostrvica, Počitelj, Raduč i Široka Kula.
* Srez Gračac: Bruvno, Vučipolje, Gračac, Deringaj, Zrmanja, Mazin, Omsica, Otrić, Ploče, Popina Velika, Prljevo Pribudić, Rudopolje Bruvanjsko, Tomingaj i Štikada.
* Srez Grubišno Polje: Barna Mala, Barna Velika, Građevac Mali, Dapčevica Velika, Kovačica Gornja, Peratovica Velika, Peratovica Mala, Rastovac, Topolovica, Turčević Polje i Zrinska.
* Srez Daruvar: Bastaji Veliki, Batinjani Podborski, Bijela, Daruvar Gornji, Miokovićevo i Uljanik.
* Srez Dvor: Brđani Šamarički, Vrpolje Bansko, Dvor, Dobretin, Gvozdansko, Gorička, Žirovac Gornji, Žirovac Donji, Zut, Javoranj Gornji, Javoranj Donji, Javornik, Jamnica, Jovac, Kotarani, Kuljani, Lotine, Ljeskovac, Ljubina, Matijevići, Oraovica Gornja, Rujevac, Stupnica Donja, Trgovi i Unčani.
* Srez Delnice: Srpske Moravice
* Srez Donji Lapac: Begluci, Brotnja, Dnopolje Birovača, Dobroselo, Doljani, Donji Lapac, Kaldrma, Kucirovo, Mišljenovac, Nebljusi, Osredci, Srb i Suvaja Donja.
* Srez Donji Miholjac: Čret Viljevski, Gložđe, Kapelna, Krunoslavje i Kućanci.
* Srez Drniš: Kričke, Miočić, Štikovo, Tepljuh i Žitnić.
* Srez Đakovo: Bračevci, Nabrđe Veliko, Paučje i Slobodna Vlast.
* Srez Zadar: Zemunik Gornji i Smoković.
* Srez Karlovac: Marindol, Radatovići i Cerovac Tušilovački.
* Srez Knin: Biovčino Selo, Biskupija, Vrbnik, Golubić, Žagrović, Ervenik, Ivoševci, Kistanje, Knin, Kovačić, Markovac, Modrino Selo, Mokro Polje, Nunić, Orlić, Oton, Oćestovo, Pađene, Plavno, Polača, Ramljane, Strmica, Uzdolje, Cetina i Civljane.
* Srez Koprivnica: Poganac Veliki i Sokolovac.
* Srez Kostajnica: Bjelovac, Borojevići, Velešnja, Veliko Krčevo, Živaja, Kukuruzari, Lovča, Meminska, Papići, Svinica, Slabinja, Timarci, Umetić, Utolica, Hrastovac Gornji, Hrastovac Donji, Crkveni Bok i Šaš.
* Srez Križevci: Kloštar Vojokovački i Osijek Vojokovački.
* Srez Kutina: Mikleuška i Srpsko Selište.
* Srez Ludbreg: Duga Rijeka i Ivančec.
* Srez Našice: Babjak, Bela Loza, Budimci, Vučkovac, Poganovci i Ceremošnjak.
* Srez Nova Gradiška: Dubovac Okučanski, Gređani Okučanski, Mašić, Medari, Okučani, Smrtić i Vrebovljani.
* Srez Novska: Mlaka, Paklenica, Popovac i Rajić Gornji.
* Srez Ogulin: Begovac Plaščanski, Vojnovac, Gomirje, Drežnica, Dubrave Gornje, Dubrave Donje, Jasenak, Kunić, Latin, Lička Jesenica, Musulinski Potok, Plavča Draga, Plaški i Ponikive.
* Srez Orahovica: Bare Slavonske, Brezovljani Vojlovički, Drenovac Slatinski, Milanovac, Pištana Gornja, Predrijevo Donje, Pušina, Suha Mlaka i Humljani.
* Srez Osijek: Ada, Bijelo Brdo, Brešće, Dalj, Dopsin, Koprivna, Markušica, Palača, Petrova Slatina, Silaš, Tenja i Šodolovci.
* Srez Otočac: Babin Potok, Brlog, Vrhovine, Dabar, Doljane, Drenov Klanac, Zalužnica, Podum, Rudopolje, Srpsko Polje, Staro Selo Otočko, Turjanski, Crna Vlast i Škare.
* Srez Pakrac: Batinjani Pakrački, Bučje, Dobrovac, Donja Subotska, Donje Rogolje, Donji Grahovljani, Donji Čaglić, Dragović, Kukunjevac, Kusonje, Rogulje Zabrdske i Škenderovci Čaglićki.
* Srez Perušić: Krš Mlaka i Lipovo Polje.
* Srez Petrinja: Bestrma, Blinja, Blinjski Kut, Brđani, Gornja Bačuga, Gornja Pastuša, Jošanovci, Kračevljani, Mala Gradusa, Mačkovo Selo, Mlinoga, Moštanica, Srpski Čuntić, Staro Selo i Četvrtkovac.
* Srez Podravska Slatina: Voćin, Vranješevci, Gornji Meljani, Gornji Miholjac, Dobrović, Đurišić, Macute, Medinci, Petrovac Mikleuški, Sekulinci, Ćeralije, Hum Varoš, Hum Voćinski i Čađavički Lug.
* Srez Sinj: Koljane i Otišić.
* Srez Slavonska Požega: Bekteže, Vrhovci Gradski, Vučjak Čečavački, Duboka, Komušina, Kula, Latinovac, Lučinci, Orljavac, Perenci, Poljanski, Sacna, Sloboština i Striježevica.
* Srez Slavonski Brod: Klokočevik i Trnjani.
* Srez Slunj: Bročanac, Gojkovac, Zbjeg Močilski, Ljeskovac Kordunski, Maljevac, Močila, Nova Kršlja, Primišlje, Primišlje Gornje, Tobolić, Tržić Tounjski i Cvijanović Brdo.
* Srez (Titova) Korenica: Bjelopolje, Bunić, Visuć, Vrelo Koreničko, Debelo Brdo, Jošan, Komić, Krbavica, Kurjak, Ličko Petrovo Selo, Mekinjar, Ondić, Pećane, Pišać, Plitvički Ljeskovac, Srednja Gora, Svrečkovo Selo, Korenica, Trnavac, Ćujića Krčevina, Udbina, Frkašić, Šalamunić i Šeganovac.
* Srez Šibenik: Bratiškovci, Varivode, Đevrske, Žažvić, Senković i Čista.

podaci su dati po mjesnim odborima i teritorijalnom ustrojstvu iz 1948. godine.

Izvor: http://sr.wikipedia.org/sr-el/Срби_у_Хрватској
 
fosilvaso:
DraGo, imaš li takve podatke za Hrvatsku sa zadnjeg popisa u Kraljevini, mislim da je bio 1931-e?

Evo:

Popisi stanovništva i stope prirasta [uredi]

Popis stanovništva na području Jugoslavije bio je izvršen 1921 (sa danom 31. siječnja, pa su potrebne sitne korekcije jer imamo malo više od deset godina razmaka), zatim 31. ožujka 1931, te nakon Drugog svjetskog rata 15. ožujka 1948. Iako svaki popis ima određenu grešku, službene statističke institucije u doba Druge Jugoslavije priznavale su te rezultate, a također i današnje.

Naravno, rezultati iz 1921. i 1931. odnose se na tadašnje područje Jugoslavije, bez dijelova koji su bili pod Italijom (Istra, Rijeka, Kvarnerski otoci, Zadar), pa u usporedbama to treba uzeti u obzir.

Kada se uspoređuju podaci o stanovništvu pojedinih republika, treba imati u vidu da je popis 1921. sačinjen, i rezultati iskazivani, po tadašnjim upravnim jedinicama, a onaj iz 1931. po tadašnjih devet banovina (uvedene 1929, nazvane po rijekama), koje nemaju veze sa povijesnim pokrajinama (osim Dravske banovine, koja se poklapa sa teritorijom današnje Republike Slovenije minus dijelovi koji su tada bili pod Italijom). Za iskazivanje broja stanovnika po republikama koje su postojale 1948 (to su današnje države), treba pažljivo, po kotarevima i općinama, pregledati sve podatke iz 1921. i 1931, pa razdijeliti i pribrojiti republici u čijem je sastavu 1948. Taj su proračun statičari poslije Drugog svjetskog rata obavili; Žerjavić donosi te brojke (zaokružene na tisuću stanovnika) u tabeli 1, str. 106, prema knjizi V. Simeunovića: Stanovništvo Jugoslavije i socijalisitčkih republika 1921-1961, Beograd: Savezni zavod za statistiku, 1964.

Stopa prirodnog priraštaja stanovništva 1930-ih godina u Jugoslaviji opada, a posebno naglo od 1935. (O tome podrobnije u članku Žrtve Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, poglavlje Broj stanovnika Kraljevine Jugoslavije 1941.) To treba uzeti u obzir ne samo kada se izraćunava broj stanovnika 1941, nego i kada se izračunava očekivani broj stanovnika 1948.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi_u_NDH:_Broj_žrtava

Naravno ovo je iz Wikipedie odnosno iz dela koji uređuju Hrvati, ali ipak treba uzeti neke podatke u obzir.
Međutim, mislim da je mnogo bolji izvor sledeći sajt:

http://www.srbi-u-hrvatskoj.com/

No pošto je i ovde prisutan nastavak .hr, pitanje je ko je napravio ovaj sajt...
Sve u svemu, pogledaj i Wikipediu, ali srpsko izdanje i onda ćeš pronaći neku ravnotežu.
 

Back
Top