- Poruka
- 11.784
blejd, ostaviću ti samo smajli
![]()
jao divna si....

- - - - - - - - - -
Taman sam teo neku spamčinu,kad ono međutim...Sve ste mi potrošiiiiliii...![]()
ti mislis da mi numemo....

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
blejd, ostaviću ti samo smajli
![]()
Taman sam teo neku spamčinu,kad ono međutim...Sve ste mi potrošiiiiliii...![]()
apsolut..aposlutni uzrok.....uzrok svih uzroka..........
POSTOJI LI NEKO ILI NEŠTO BEZ UZROKA?
Logika nam ukazuje da mora da postoji nešto BEZ UZROKA što je dovelo u postojanje naš univerzum (prostor, materiju i vreme).
1. Primarni pokretač. Kretanje zahteva pokretača. Svaki pokretač, takođe, zahteva svog pokretača. Nastavimo li niz, zapadamo u beskonačnu regresiju, tj. apsurd.
Stoga, mora postojati „prvi pokretač kojeg ništa nije pokrenulo“, a to je bog.
Argument primarnog pokretača pati od kontradiktornosti.
Iz premise koja kaže da kretanje zahteva pokretača, zaključuje se da postoji prvi pokretač kojeg ništa nije pokrenulo.
No, recimo da se to može zanemariti. Postoji još veća logička praznina od ove: zašto taj i takav prvi pokretač mora biti bog?
Dalje, zašto to mora biti hrišćanski bog, tj. bog s obeležjima koja mu pripisuju hrišćanske svete knjige?
Argument, naime, nimalo ne gubi na snazi (ili slabosti) ukoliko se pojam „bog“ zameni pojmom „leteće špageti čudovište“ ili „Zevs“.
2. Prvi uzrok ili kosmološki argument.
Sve što postoji mora imati uzrok. Univerzum postoji. Dakle, univerzum mora imati uzrok, koji je pak posledica nekog svog uzroka.
Da bi se izbegla beskonačna regresija, tj. apsurd, mora se pretpostaviti prvi uzrok koji nije posledica nekog prethodnog uzroka.
Taj neuzrokovani prvi uzrok je bog.
Kao i prethodnom, i ovom argumentu je inherentna kontradiktornost. Glavna premisa kaže da sve mora imati uzrok, a zaključak tvrdi da bog nema uzroka.
Osim što se ne može racionalno objasniti zašto je beskonačna regresija manje poželjna od arbitrarno postuliranog prauzroka – boga – postavlja se i pitanje zašto se status neuzrokovanog uzroka, umesto bogu, ne bi dao samom univerzumu?
Ako ništa drugo, objašnjenje nastanka univerzuma bi tada bilo jednostavnije i elegantnije; imalo bi jedan element manje.
Arbitrarno nametanje prvobitnog uzroka praktično proizvodi logičku grešku: argument podrazumeva entitet čije postojanje treba da dokaže.
I moram da pitam, a gde je tu logika?
7. Argument na bazi morala.
Za razliku od životinja, ljudska bića su sposobna za moralno suđenje i delovanje.
Osećajem za moral obdarilo ih je natprirodno biće – bog. Da nije njega, ljudi bi bili bez moralnog uporišta.
Suštinski, reč je o argumentu iz neznanja. Etički sistemi zasnovani su na vrednosti koju ljudi pripisuju životu: dobro je ono što je dobro za život; loše je ono što životu preti. Ljudski um biološki je predisponiran da „zna“ razliku između onoga što podstiče i onoga što sputava ili uništava život.
Za tako nešto, bog nije potreban.
Jedna od premisa na kojoj počiva ovaj argument – da su ljudi jedine moralne životinje – po svemu sudeći je netačna. [Majmuni, Ptice, Šimpanze]
Kakve moralne svetonazore nalaže Biblija? Kakav je moralni uzor bog kojeg opisuje?
Hrišćanski bog je mizogini tiranin koji toleriše, čak zapoveda, držanje robova, silovanje žena i ubijanje dece.
Onog trenutka kada neko odluči da ne poštuje zapovest o ubistvu žene zato što nije devica ili deteta zbog nepoštovanja roditelja, on priznaje da je moralno suđenje – uočavanje razlike između dobra i zla – moguće i bez boga.
Iz ovog argumenta proističe i načelo poznato u formulaciji:
Kada ne bi bilo boga, sve bi bilo dozvoljeno.
Ova teza podrazumeva dve stvari: (1) boga kao moralno uporište; (2) boga kao vrhovni autoritet koji propisuje šta je dobro (moralno), a šta loše (nemoralno, zlo).
Iz prve teze sledi da neverujući ljudi nemaju moralnog uporišta. Drugim rečima, nisu u stanju da razlikuju dobro od zla. Emprijski dokazi kažu nešto sasvim suprotno: društva s manjim udelom vernika su, između ostalog, manje konfliktna (pdf); ateizam i sekularna organizacija društva su u pozitivnoj korelaciji s ličnim i opštim blagostanjem.
Druga teza predstavlja još veći problem za teiste. Naime, postavlja se sledeće pitanje: Da li je nešto dobro zato što to bog odobrava ili ga bog odobrava zato što je to dobro?
Recimo da se teista opredeli za drugu opciju. U tom slučaju, činjenica da je nešto dobro „starija“ je od boga. Drugim rečima, razlog što je nešto dobro nema veze s bogom; bog samo konstatuje da je nešto dobro i zato to odobrava.
Prva alternativa pak uvodi arbitrarnost; na primer, ubistvo je nemoralno zato što ga bog ne odobrava. Drugim rečima, ubistvo nije nemoralno ili zlo samo po sebi, već je takvo zato što ga takvim smatra bog. Da li to onda znači da bi ubiti čoveka bilo sasvim u redu kada bi bog tako nešto odobrio? Zamislivo je, naime, da se bog iz nekog razloga naljuti na ljude i odobri ubistvo. Ako bi ono time postalo moralno ispravno, onda moral zavisi samo od božje volje, a ona, kao i svaka volja, može biti promenljiva. Moral je, dakle, arbitraran i relativan – suprotno od ideje o bogu kao uslovu apsolutnog morala od kojeg teista polazi.
Teista, svakako, uvek može da odgovori da bog nikada ne bi odobrio ubistvo, jer je bog dobar. To nas, međutim, vraća na gore pominjanu drugu opciju, prema kojoj je dobro ono što bog odobrava. Onda iskaz „bog je dobar“ ne znači ništa drugo do da bog odobrava samog sebe. Apsurd.
Vaš problem jeste što ste Vi odbacili moralne norme, i zato Vam logički aparat radi na odbrani zla.
Čak i kada Vam se jasno objasni Vi ćete reći suprotno... to je žalostan ishod koja stvoranja moraju da iskuse kada se igraju sa grehom.
Ako čovek neće da poštuje zakone svoga Tvorca, onda koristi svoj razum da bi opravdavao greh i da bi dokazivao da Bog ne postoji.
#10342
Vaš problem jeste što ste Vi odbacili moralne norme, i zato Vam logički aparat radi na odbrani zla.
Čak i kada Vam se jasno objasni Vi ćete reći suprotno... to je žalostan ishod koja stvoranja moraju da iskuse kada se igraju sa grehom.
Ako čovek neće da poštuje zakone svoga Tvorca, onda koristi svoj razum da bi opravdavao greh i da bi dokazivao da Bog ne postoji.
#10342
imas savest pa radi u skladu s njome.....zato ti nije potrebna biblija......ima i moralnih i postenih ljudi koji ne veruju u Boga.....
Brate, ima da pada kisa danas, dvaputa smo se slozili oko necega...U istom danu...
Ne znam zašto ste mislili da sam Vama uputio te reči?
Vi ne osporavate postojanje Boga a moj komentar je upućen cvrle77 koji je izabrao da krši Božje zakone i zato on napada postojanje Boga.
postojanje Boga ne moze ni da se ospori niti da se dokaze.....Bog je metafizicka kategorija.....transcdentna.....verujes ili ne verujes....
postojanje Boga ne moze ni da se ospori niti da se dokaze.....Bog je metafizicka kategorija.....transcdentna.....verujes ili ne verujes....
pricamo o samom bogu ne o njegovim delima....jer dela nisu bog.....kao sto ni knjiga nije pisac...niti je programer program.......ne mozes programom da objasnis bice programera...niti knjigom da objasnis bice pisca.....
popi pivo da smiri zivci...
postojanje Boga ne moze ni da se ospori niti da se dokaze.....Bog je metafizicka kategorija.....transcdentna.....verujes ili ne verujes....
kosmos ne moze biti bog zato sto je ogranicen svojim zakonima funkcionisanja.....bog nema ogranicenja.....cim bi ga nesto ogranicavalo u delovanju nesto sto on MORA da radi...samim tim prestao bi da bude bog....BOG=apsolutno slobodna volja.....
Naravno da POSTOJANJE BOGA može da se dokaže naučnim dokazima koji ukazuju na TRENUTNO STVARANJE!
Samo STVORITELJ može da dovede TRENUTNO U POSTOJANJE zvezde i planete (objasniću u nekom drugom postu).
Vi ste izjavili da se ne može dokazati postojanje Boga i zato sam priložio argumente
Odakle ovaj dizajn u mikro i makro svetu?
DELA BOŽJA OSTAJU DOKAZ SVIM BEZBOŽNICIMA DA NEMAJU IZGOVORA