Biblioteka 3

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Hvala ti na ovome. Znam da je pisao tu knjigu posvećenu nerođenoj ćerki, nisam znao da je izašla. Imam još dvije knjige Moje borbe, a htio bih onda pročitati i roman koji je prethodno napisao. Doći će jednom i Jesen na red, nadam se.

Nema na čemu. Na žalost ne znam da li će za Sajam izaći i kod nas ali ne bih se čudio da izađe. koliko vidim o njemu se dosta piše u stranim medijima, manje ili više posvećenim književnosti. Malo me podsetilo na Erlanda Lua koji je isto bio dosta komentarisan u njima, a sad se ne sećam da sam u poslednje vreme nešto pročitao o njemu. Izgleda da je književna slava baš prolazna
 
Prvo, wild child, ako se ne varam ti si najavila odlazak sa teme skoro, i mnogo mi je drago sto si ipak rrsila da to ne uradiš :)

Imacu u vidu tvoj utisak o Kafki na obali mora, prilikom selekcije sta citati u narednom periodu, i verovatno ga eskivirati koliko mogu. Mada, tvoj opis mi deluje kao nesto standardno sto se tice Murakamija, tako da cu mu i ja, poput Kventina ipak dati šansu da me ubedi da moze biti drugaciji i bolji, i procitacu je.

Meni se Put dopao mbogo vise od Krvavog Meridijana, pisao sam skoro, pre 2-3 nedelje pa da se ne ponavljam i sada.

Saptac mi se dosta svideo, bridak i konkretan, bez namernog rastezanja i detaljisanja oko nevaznih stvari. Trebalo bi da je dobar i Karizijev sledeci roman, Vladar iz senke.


Quentin, slazem se da je bolji i konkretniji engleski prevod, iako kao sto kazes, nije nista bilo mirno na zapadnom frontu, mislim da cilj knjige i nije ni bio da da se stavi akcenat na to da je front miran, vec na tome da je sve standardno i redovno, kad je ratno stanje, patnja, bol, krvoproliće, bezumlje...
Svidja mi za sada, polovinu sam pročitao.
 
Ajd', neka mi neko prevede u kratkim crtama... ;)
Evo vama jedan drugi intervju...

Dobar intervju, najviše mi se dopao ovaj deo:
Pitanje: Koja Vas je knjiga poslednje nasmejala?

Odgovor: Moje nagrade od Tomasa Bernharda. Nedavno sam je pročitao u kafiću i nebrojeno puta sam se grohotom smejao, a ja se retko kada smejem. To je jedna neverovatno duhovita knjiga. Jedina druga knjiga uz koju sam se toliko smejao, bila je Smrt na kredit od Selin. Ne znam zbog čega mi je toliko smešna njihova eskalirajuća mizantropija, ali možda je to zbog toga što su u pravu, a ako su u pravu, jedina stvar koju možete da uradite povodom toga je da se smejete.


Moje nagrade su zaista vrlo duhovita knjiga, a takođe i Smrt na kredit, iako Selin piše o egzistencijalnoj stravi, beznađu, ipak
provejava i izvanredna duhovitost.
 
Našli ste se? Mislim, Bodrijar i Knausgord. Bar kod duhovitih knjiga.
Da. Zaista zanimljiv intervju. I odmah dobijem želju da pročitam neke od pomenutih knjiga.
Samo imam primedbu na prevod. Kod nas je pomenuta knjiga Turgenjeva prevedena kao Lovčevi zapisi, a ne Skice lovca. Dobro, razumem, da joj nije poznato, a da verovatno nije imala vremena da traži. Ali nisam mogla da prećutim
 
Oho, Wild child, baš si bila vredna!
Jeste Šaptač zanimljiv, pogotovo kad se ima u vidu da mu jecto prvi roman (možda mu je i najbolji, nisam sve čitala). Znate šta je meni zasmetalo kod te knjige? Ubica bira parove koji imaju SAMO jedno dete i otima im ga, kažnjavajući roditelje zbog njihove sebičnosti. Zašto bi osoba koja ima jedno dete bila sebična? Ima i ljudi koji ne žele decu uopšte, šta su onda oni?! Čak i "samo jedno" dete zahteva mnogo odricanja i promena, tako da me takvo poimanje stvarno iznerviralo. I ne osećam se ja prozvanom, ja planiram da imam još dece, ali mi smeta takav pristup. Ima parova s desetoro dece, pa ih puste da se sama snalaze, i šta, oni su bolji ljudi&velikodušniji od onih koji imaju jedno?
Eto, istresla sam se :D
Inače čitam krimić Svilena buba, nastavak Zova kukavice. Ako neko voli malkice usporene krimiće smeštene u London, preporučujem. U svakoj knjizi priv.detektiv istražuje po jedan slučaj (ubistvo), a u planu je deset knjiga, kako sam čula. Dosad su izašle tri.

Ako si! :D
Ja sam isla u smeru razmisljanja da je ubica sociopata tako da su njegova razmisljanja i vrednosti iovako anomalija. Takvi ljudi sebi predoce stvari na odredjeni nacin koji nije uvek u skladu sa razumom:)

Doduse mislim da je Karizi tu malo fejlovao - samo iz razloga sto nismo dobili neku dublju analizu coveka koji je sve to pokrenuo, nismo dobili objasnjenje motivacije ili neki uvid dublji u ono sto ga je oblikovalo...mozda ti je zato i zasmetalo.:)
 
Ajd', neka mi neko prevede u kratkim crtama... ;)

Pa, eto, u toj novoj knjizi Jesen, Knausgor se obraća još nerođenoj kćeri. Nakon što se ostvario profesionalno i privatno, obogatio se, stekao veliku porodicu i dosta prijatelja, Knausgor počinje da se pita šta je smisao života i shvata da život čini vrijednim to što svom djetetu može "pokazati svijet".

Knjiga se sastoji od 60 mini eseja sa naslovima kao što su Kreveti, Samoća, Konzerve, Van Gog... Autor prikaza kaže da su poglavlja/eseji neujednačenog kvaliteta. Neki opisi su prerazrađeni, obraćanja kćeri previše sentimentalna, ali, opet, kaže da na skoro svakoj strani ima dosta poetičnih zapažanja. Elem, ispada da je glavna tema knjige vrijeme, ona nemoguća potraga za sadašnjošću, koje je postalo prošlost čim pomislimo da smo ga sagledali. Ima, kaže autor teksta dosta lijepog u Jeseni, u poetičnosti i filozofiji (ponovo metafizika svakodnevice), ali pravi biseri su zakopani dosta duboko i pitanje je koliko će se čitaocima dati da kopaju. Tip kaže da dobrom piscu kao što je Knausgor može da se oprosti i jedna ovakva knjiga.

Inače, ovo je prvi od četiri dijela. Ostala godišnja doba trebalo bi da se objavljuju na svaka tri mjeseca do juna 2018. Ovaj lik kaže da nije siguran da će čitati sve dijelove.
 
Uhvatili smo danas malo vremena da uživamo u suncu i knjizi

uzivanje na terasi2.jpg
 
E, od veceras krecem sa Uveom, da vidimo i to cudo

Na zapadu nista novo mi se dopala. Legao mi je stil pisanja, nije naporan i dosadan. Ja sam i inace ljubitelj ratne tematike, bilo da je rec o knjigama ili filmovima, iako u knjizi nema mnogo toga konkretno u vezi same borbe, oruzja, vodjenju bitaka, vec vise uopsteno o napadanju i povlacenju, provedenom vremenu u rovovima, bolnicama, svakodnevnim razgovorima obicnih ljudi, njihovim sumornim mislima...

Svakako cu jos nesto od Remarka citati u buducnosti.


Timus Verner - Opet on... da li je neko citao?
Znam da je jedno vreme bila hit poput Uvea sada...
 
Poslednja izmena:
Pa, eto, u toj novoj knjizi Jesen, Knausgor se obraća još nerođenoj kćeri. Nakon što se ostvario profesionalno i privatno, obogatio se, stekao veliku porodicu i dosta prijatelja, Knausgor počinje da se pita šta je smisao života i shvata da život čini vrijednim to što svom djetetu može "pokazati svijet".

Knjiga se sastoji od 60 mini eseja sa naslovima kao što su Kreveti, Samoća, Konzerve, Van Gog... Autor prikaza kaže da su poglavlja/eseji neujednačenog kvaliteta. Neki opisi su prerazrađeni, obraćanja kćeri previše sentimentalna, ali, opet, kaže da na skoro svakoj strani ima dosta poetičnih zapažanja. Elem, ispada da je glavna tema knjige vrijeme, ona nemoguća potraga za sadašnjošću, koje je postalo prošlost čim pomislimo da smo ga sagledali. Ima, kaže autor teksta dosta lijepog u Jeseni, u poetičnosti i filozofiji (ponovo metafizika svakodnevice), ali pravi biseri su zakopani dosta duboko i pitanje je koliko će se čitaocima dati da kopaju. Tip kaže da dobrom piscu kao što je Knausgor može da se oprosti i jedna ovakva knjiga.

Inače, ovo je prvi od četiri dijela. Ostala godišnja doba trebalo bi da se objavljuju na svaka tri mjeseca do juna 2018. Ovaj lik kaže da nije siguran da će čitati sve dijelove.

E, ti si jedno veliko :heart2:
Verovatno ni ja neću čitati ta godišnja doba, ne kopa mi se. :) A ne znam kad li ću Moju borbu 2 i 3... Prođe leto, a nije za tašnu... :sad2:

Završila sam Olujni bedem, i uz dužno poštovanje mog sugrađanina Stojiljkovića, pored svih lepih misli i rečenica, smatram da mu je roman prilično mlak. Nisam sigurna kako bi se dopao "nenišlijama"... Nekako mi je previše detinjast, kao za, recimo, starije osnovce... Ali, bio bi to odličan strip, ili čak film.

- - - - - - - - - -

Stavila sam u tašnu Oca od Jergovića. Po kući ću i dalje da vucaram Ničea iz guče, mada sam sve sigurnija da Dragan Jovanović nije normalan.
 
Citam 1000 zasto 1000 zato Vojina Ancica i grupe autora

Samo da znate od 40.godine na svakih 10 godina smanjujuju se ljudi za jedan centimetar.Nema mesta panici.

Izvanredna knjiga.Volela bi da je jednog dana imam u svojoj biblioteci.Citam polako i uzivam.
 
E, od veceras krecem sa Uveom, da vidimo i to cudo

Na zapadu nista novo mi se dopala. Legao mi je stil pisanja, nije naporan i dosadan. Ja sam i inace ljubitelj ratne tematike, bilo da je rec o knjigama ili filmovima, iako u knjizi nema mnogo toga konkretno u vezi same borbe, oruzja, vodjenju bitaka, vec vise uopsteno o napadanju i povlacenju, provedenom vremenu u rovovima, bolnicama, svakodnevnim razgovorima obicnih ljudi, njihovim sumornim mislima...

Svakako cu jos nesto od Remarka citati u buducnosti.


Timus Verner - Opet on... da li je neko citao?
Znam da je jedno vreme bila hit poput Uvea sada...
Citala ja Opet on. Meni je bila grozna. To je cini mi se okarakterisano kao komedija ali to meni uopste nije bilo smesno. Sokantno je to sto je napisano ali nije smesno.

Nisam bila vredna za vikend i nisam zavrsila Semper idem. Sad cu na moj ples da malo uzivam. Sutra me ceka naporan dan na poslu pa mi treba opustanje. Zapravo ce mi cela nedelja biti paklena...uf..
 
Zar nije obrnuto? U zadnjih 150-200 godina je prosecna visina stanovnistva porasla za oko 10 cm (ili tako nesto)... skoro sam to čuo na nekoj tv

Nisi shvatio... Čovek se smanjuje kako stari. Moja mama je očigledan primer. Ne može više da dohvati mikser sa visećeg dela, tako je primetila da se smanjila... :zcepanje:
Inače, i ja imam tu knjigu. Jedna od prvih ozbiljnijih koju su mi kupili roditelji. Sećam se, bila sam IV razred OŠ kad su je ponudili u školi na 4 rate. Obožavala sam je. Posle je postala tatina omiljena. Imao je običaj da pročita nešto iz nje pa da nam pametuje. :D
 
E, ti si jedno veliko :heart2:

Nema na čemu. :)

Po kući ću i dalje da vucaram Ničea iz guče, mada sam sve sigurnija da Dragan Jovanović nije normalan.

I ja sam se to često pitao dok sam čitao njegove kolumne u Ninu. Vidiš čovjek pameta, obrazovan, odlično piše, a onda se upitaš da li zaista vjeruje u to u šta piše da vjeruje.
Nemam pojma, ili je ludak koji jako dobro zna da glumi da je normalan ili je normalan čovjek koji se odlično pretvara da je lud.
 
Nisi shvatio... Čovek se smanjuje kako stari. Moja mama je očigledan primer. Ne može više da dohvati mikser sa visećeg dela, tako je primetila da se smanjila... :zcepanje:
Inače, i ja imam tu knjigu. Jedna od prvih ozbiljnijih koju su mi kupili roditelji. Sećam se, bila sam IV razred OŠ kad su je ponudili u školi na 4 rate. Obožavala sam je. Posle je postala tatina omiljena. Imao je običaj da pročita nešto iz nje pa da nam pametuje. :D

Aaaaa onda jesam pogresno shvatio :) od 40. godine svog zivotnog veka, a ne 40. godine 20. veka :D
 
Inače, u četvrtak će se objaviti ko je dobio Nobelovu nagradu za 2017. godinu.
Prošle godine, kao što znamo, dobitnik je bio Bob Dilan, pa ja ove nekako tipujem na Tinu Tarner, možda Džastin Biber od ovih mlađih. :lol:

Predviđanjima se najozbiljnije bave, naravno, kladionice. Po njima prvi favorit je Kenijac Ngugi Va Tiongo (neka mi bvana Tiongo oprosti ako mu se ime drugačije čita). Za njim malo kaskaju ostali vječni kandidati Haruki Murakami i Margaret Atvud. Nobelova nagrada je pomalo kao takmičenje za pjesmu Evrovizije, za neke pisce čujemo samo jednom godišnje, kad se pominju kandidati. Tako je u konkurenciji i dalje sirijski pjesnik Adonis, a tu su i Kinez Jen Lijenke i Španac Havijer Marijas. Kapiram da kod svih njih aktuelna politička opredjeljenja mogu igrati ulogu, pošto je Nobelov komitet pun starih hipika i drugih ljevičarskih ekscentrika.

Srpskih pisaca nema na listi (nekako mi nije žao), a od ovih iz komšiluka tu je još jedan doživotni kandidat, Albanac Ismail Kadare, šanse su mu 21:1. Na istoj kvoti je i Mađar Krasnohorkai, a Dubravka Ugrešić je na 34:1 (pošto su Hrvati 95. u Atini sišli s postolja, ništa od toga).

Od pisaca koje volim da čitam, Don Delilo ima šanse 15:1, Džon Banvil 34:1, Uelbek 50:1 (gdje je on zaribao kod (centralnog) komiteta?).
Šanse Kormaka Makartija, Tomasa Pinčona, Kanusgora i Salmana Ruždija već su na nivou Zvezdinih šansi da osvoji Evroligu u košarci ili Partizan u fudbalu ili da Ana Ivanović osvoji još koji turnir.
 
Zdravo ...
Da vas pozdravim ,samo :heart:
Citam, nije da ne citam, samo nisam na forumu.
Zadnje tri su Procep u vremenu, Dzenet Vinterson; Sve cega se ne secam , Junas Hasen Kemiri; O misevima i ljudima, Dzon Stajnbek.
Dosla sam da vidim nove naslove za preporuku
Uzela sam na predlog Moonlight, Mo Jen, Umoran od zivota i smrti , javicu utiske
 
Kakva interesantan analiza, Kventine. ...
A možda izleti neko potpuno neplaniran. Kao Dilan. Ili ja nisam pratila, ili se ne sećam da je on pominjan.
Jel postoji tu neki uži izbor, pa da znamo ko je u konkurenciji ili su samo nagađanja i kvote iz kladionica?

Evo ja nekako mislim da pomenuti Kinez neće dobiti jer je nedavno dobio Mo Jen, a i to se dodeljuje "po ključu" (kako su u velikoj Jugoslaviji morale podjednako da budu zastupljene sve republike i pokrajine, (pa je sa mnom u letnjoj školi jezika bio jedan Albanac s Kosova, koji nikakve veze s jezicima nije imao, ali mu je žena otišla u neku drugu zemlju u istu takvu školu, pa nije imao ko da mu kuva, pa se prijavio i došao. Ali nije mogao Beograd da dobije 2-3 stipendije iako je imao studenata koji studiraju baš taj jezik, što Priština uopšte nije imala, ali ključ je morao da se ispoštuje)).Pa tako i ovi: moraju da budu zastupljeni svi kontinenti, poezira i proza.... i šta se već gleda..
 
Kakva interesantan analiza, Kventine. ...
A možda izleti neko potpuno neplaniran. Kao Dilan. Ili ja nisam pratila, ili se ne sećam da je on pominjan.
Jel postoji tu neki uži izbor, pa da znamo ko je u konkurenciji ili su samo nagađanja i kvote iz kladionica?

Evo ja nekako mislim da pomenuti Kinez neće dobiti jer je nedavno dobio Mo Jen, a i to se dodeljuje "po ključu" (kako su u velikoj Jugoslaviji morale podjednako da budu zastupljene sve republike i pokrajine, (pa je sa mnom u letnjoj školi jezika bio jedan Albanac s Kosova, koji nikakve veze s jezicima nije imao, ali mu je žena otišla u neku drugu zemlju u istu takvu školu, pa nije imao ko da mu kuva, pa se prijavio i došao. Ali nije mogao Beograd da dobije 2-3 stipendije iako je imao studenata koji studiraju baš taj jezik, što Priština uopšte nije imala, ali ključ je morao da se ispoštuje)).Pa tako i ovi: moraju da budu zastupljeni svi kontinenti, poezira i proza.... i šta se već gleda..

Uži izbor postoji, ali se ne objavljuje. Na sajtu Nobelovog komiteta može da se nađe koji su pisci bili u užem izboru, ali ne za posljednjih 10 ili 20 ili ne znam koliko godine, nego za starije izbore. Tako se saznalo, recimo, da je Tolkin bio konkurent Andriću. Dobro da su to bile šezdesete, danas bi vjerovatno dobio Tolkin.

Sasvim je moguće da izaberu nekoga neplaniranog, kako kažeš. Žena koja je od prije dvije godine sekretar komiteta najavila je da će se književnosti shvatati malo šire, pa među laureatima možemo da očekujemo kritičare, publiciste, istoričare, političare, zvezde Granda i učesnike rijalitija.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top