Biblioteka 3

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Kakva idila.... dobra knjiga, kafa, beba u kolicima, divan grad... doduše imam i ja skoro isto, moja terasa (ne baš ovih dana, mnogo je hladno, duva, i pada kiša), kafa, knjiga, moglo bi i neko unuče da padne, ne bi mi smetalo, mada su mi deca ipak još uvek mlada za to, ali kako je ona "lujka" Jelena Tinska jednom lepo rekla: Ako treba da nam se dese lepe stvari, neka se dese što pre. I ta knjiga deluje interesantno.
 
Zauz, nisam shvatio sta konkretno pitas? Da li citam erotske romane? Ne, imao sam dodira sa time, bukvalno, kad sam pakovao knjige svoje zene, 50 nijansi, da ih posaljem zeni koja ih je od mene kupila preko limunda :D
I da, ko su badi i krale? :D vodopad je pretpostavljam Waterfall :D

Pitam dve stvari.Kako bi reagovali da vidite vase ime na koricama knjige je prva.Nisi odgovorio :D .

Druga zasto su ovde erotski romani tabu tema kad su forumasi uglavnom bili mladi u vreme bez drugih vidova zabave osim knjiga.
21.vek.Danas klinci citaju/gledaju (dve knjizice ima) Kamasutru,isprobavaju sa vrsnjacima a ove je zid cutanja kad se spomene samo erotika.Ne kapiram,zasto je seksualnost u knjizevnosti tabu?
Alesandro:D ovo Del Pjero je samo po sebi dovoljno,pojedinacno ili zasebno.Sta me cimas,cimnem te :) .
 
Poslednja izmena:
Zahvaljujući našem fudbaleru (ponovo) pročitala Krv na snegu, Nesbe.

Utisak nije mlak, nego led leden. Ja nisam Nesbeov fan, iako sam pročitala mislim tri knjige, i na ovo čitanje me navela čista lenjost. Knjiga na izvolte, ispred mene i nije obimna. U elektronskom formatu ima 121 stranu, u štampanom 148. I sve su potpuno bez veze. Glavni lik je plaćeni ubica, koji se time bavi samo zato što je glup za neki drugi kriminal, bar ga Nesbe tako opisuje. Radnja je toliko nategnuta, priča je na mišiće navlačena od poglavlja do poglavlja, kojih uzgred budi rečeno ima 21. Ovo naglašavam zato što je broj svakog novog poglavlja zauzima celu jednu stranu, te je samim tim knjiga još i manja za taj broj strana. Ako uzmem u obzir i da ima dosta poglavlja koja se završavaju sa dve do tri rečenice na stranici utisak da je Nesbe ovu knjigu napisao na silu, apsolutno bez vizije o zapletu i raspletu, da je sa izdavačem knjigu pogodio đuture, samo sa željom da iskoristi momenat popularnosti, odnosno mazne pare.

Ovo je sasvim sigurno moj poslednji Nesbe.

Baš bih volela da našedve ljubiteljke i jedan ljubitelj dotičnog pročitaju knjigu i da uporedimo utiske.
Ja sam otkrila najboljeg krimi autora, a sve sasvim slucajno, al uglavnom kroz Italijanske cipele
Sinoc sam pocela ( imam 5 komada) prvu knjigu, predivno covek pise, a i nema nekih silnih krljanja i masovnih ubica,
a i nije glavni grad po sredi nego seoska idila;)

HENNING MANKELL najuspješniji je švedski pisac kriminalističkih romana svih vremena koji je vrhove svjetskih ljestvica najprodavanijih knjiga osvojio godinama prije no što je taj žanr iz skandinavskih zemalja osvojio svijet. Od njega su učile mnoge današnje zvijezde toga žanra, ali malo mu se tko uspio približiti u spisateljskoj vještini. Neki su njegovi romani ekranizirani i u Švedskoj i u Velikoj Britaniji gdje ga je utjelovio slavni Kenneth Branagh. Henningu Mankellu na hrvatski su do sad prevedeni romani Ubojstvo na Ivanjsku noć, Na pogrešnom tragu, Talijanske cipele i Ubojica bez lica. Preminuo je u listopadu 2015. godine.



- - - - - - - - - -

Da dodam da Italijanske cipele nisu nikakav triler nego jedna divna knjiga o starim, usamljenim ljudima.
 
Pitam dve stvari.Kako bi reagovali da vidite vase ime na koricama knjige je prva.Nisi odgovorio :D .

Druga zasto su ovde erotski romani tabu tema kad su forumasi uglavnom bili mladi u vreme bez drugih vidova zabave osim knjiga.
21.vek.Danas klinci citaju/gledaju (dve knjizice ima) Kamasutru,isprobavaju sa vrsnjacima a ove je zid cutanja kad se spomene samo erotika.Ne kapiram,zasto je seksualnost u knjizevnosti tabu?
Alesandro:D ovo Del Pjero je samo po sebi dovoljno,pojedinacno ili zasebno.Sta me cimas,cimnem te :) .

ja stvarno nisam shvatio to za ime na knjizi... kako da vidim svoje ime? Da naslov knjige sadrzi moje ime? To je malo verovatno :)
Nemam pojma kako bih reagovao, verovatno bi izostala bilo kakva reakcija... nikad nisam razmisljao o tome.

Erotika nije tabu tema, jednostavno mislim da je vrlo malo citana, pa zato nema komentara o tome, ali svakako smo komentarisali u vise navrata, kada je bila deo neke knjige. Ovako na prvu se secam diskusije o vulgarnostima i prostackom sado mazo tripu, kod Uelbeka, koji je meni veoma smetao.
 
To me odbija.Badi,Krale,Vodopad,Bi,Del Pjero i ostali kako vi reagujete kada se vase ime nadje na koricama knjige?Jeste znatizeljni ili ne,kakav vam osecaj to budi?
......
Ovo pitanje sam htela da postavim.Proslu noc u ovo vreme dodjem da pitam i ostanem zatecena jer si ti vec pokrenula tu temu.Moje zelje se ispunjavaju :D .
Zasto forumasi ovde vise ne pisu na tu temu?
Nekada nije bilo nicega osim radija,te RTS 1,2 i fiksnih telefona koji su uvedeni kasnije kako kazu stari ljudi.To je trajalo.Verujem da je bilo fantasticnih knjiga sa sjajnom erotikom ali ni slovo o tome da procitam ovde.
Citala sam to davno,ne secam se sta tacno i stvarno ljudi umeju fantasticno da opisuju.Nailazila sam kasnije na neke opise u knjigama,stvarno dobre a da je imalo smisla.
Nemoguce da samo ti citas to ovde kao sto uglavnom ja citam fantastiku i enciklopedije.

U kom smislu ime na koricama knjige? Kao pisca ili naziv dela. Moje ime je bilo relativno uobičajeno u vreme kad sam se rodila, pa znam mnogo žena mojih godina koje ga imaju, a neke sa istim imenom su izdale i knjige, i to mi je normalno, kao što mi je normalno što mi se neke drugarice i koleginice zovu isto kao ja. Čak i da imaju isto prezime.

A što se tiče erotike.... kao i krimići. Može da bude dobra, a može da bude i dosadna. Ne mogu da se setim da pamtim neke dobre opise koji su me npr. uzbudili ili mi bili lepi. Ali pamćenje knjiga mi i inače nije jača strana. Nisam shvatila ni pomamu za Pedeset nijansi sive. Počela sam da čitam i da budem iskrena, nisam ni stigla do erotike, toliko mi je početak bio dosadan i besmislen. Možda je trebalo da ga preskočim i požurim do konkretnog. Doduše, uvek mogu, imam je u elektronskom obliku. Ali toliko dobrih i smislenih knjiga ima, da mi je zaista žao da trošim to malo vremena što imam na čitanje tako nečeg.
Čitala sam svojevremeno Crven ban i to mi je ok, prava narodna poezija, Zvonimira Majdaka, da se nadovežem na post Hambertove mlade. Od Anais Nin sam čitala Henri i Džun. Gledam u svoj notes, nemam ni ubeležen datum završetka, verovatno je nisam ni završila, što jasno govori koliko mi se svidela.

A šta si htela da kažeš time da nije bilo ničeg osim radija, RTS-a 1 i 2... da smo zato čitali erotske knjige? Pa ne, nismo. Više smo se bavili samim seksom. Za šta sad mladi ljudi nemaju vremena od silnih mobilnih uređaja, skidanaj filmova, igranja igrica, gledanja raznih tutorijala, ili šta se već radi,
 
A šta si htela da kažeš time da nije bilo ničeg osim radija, RTS-a 1 i 2... da smo zato čitali erotske knjige? Pa ne, nismo. Više smo se bavili samim seksom. Za šta sad mladi ljudi nemaju vremena od silnih mobilnih uređaja, skidanaj filmova, igranja igrica, gledanja raznih tutorijala, ili šta se već radi,
Loodachooo:worth:
Inace su Pisma Brendi i opet Pisma Nori ( prva Henri Miler, druga Dzems Dzojs) jedina erotika koju pamtim i stvarno je vrhunska erotika.
 
"Rakova obratnica" Milerova je takodje sjajna.
A "Pisma Nori" su divno iscasena, Dzojsova imaginacija nije zakazala ni u seksu. :-)))

Zbilja narode, volite li Henrija Milera?

Da Pisma Noris su stvarno dobra, to mi je verovatno najdraže delo od Džojsa, a volim i Milera, posebno dela Rakova obratnica,
Jarčeva obratnica i Mirni dani na Klišiju, dok je recimo Crno proleće pomalo dosadno. A takođe i dnevnici Anais Nin su dobri.
Najzanimljivije delo o erotici mi je zbirka eseja Igora Mandića - Prijapov problem (Vulgarni eseji ili eseji o vulgarnosti).
 
"Mirni dani na Klisiju" je roman I po, iako nevelik obimom.

Ja volim Igora Mandica! :-))) "Prijapov problem" nisam citala, ali zato jesam "Sta ste napisali, bre?" - to je zbirka knjzevnih kritika I "Za nasu stvar" serija eseja I feljtona o postkomunizmu u Hrvatskoj.
 
Da Pisma Noris su stvarno dobra, to mi je verovatno najdraže delo od Džojsa, a volim i Milera, posebno dela Rakova obratnica,
Jarčeva obratnica i Mirni dani na Klišiju, dok je recimo Crno proleće pomalo dosadno. A takođe i dnevnici Anais Nin su dobri.
Najzanimljivije delo o erotici mi je zbirka eseja Igora Mandića - Prijapov problem (Vulgarni eseji ili eseji o vulgarnosti).
Meni Miler nije mnogo blizak ( ne znam ni sama zasto). Brenda je inace bila neka mnogo izgledna i atraktivna riba, mlada, a on je vec
bio iznemogao, tu od stvarnog seksa nema ni slova "q", ali on nju obozava, pise joj eroticna ( malo i pornografska, ali je kod njega uvek
sve to i prihvatljivo) pisma, ima tu i situacija da covek umre od smeha kao na primer kada idu on i Brenda u neki restoran, a on ima papuche
jer inace ne moze da hoda pa ga Brenda nosi na ledjima:D na cemu joj je on jako zahvalan:D
I tako, meni od cele erotike ostalo u secanju samo ovo kako ga Brenda nosi " na krkache" u restoran:zcepanje:
 
Sad treba da čitam Pisma Nori, pod stare dane. A možda sam ih i čitala i zabeležila u prethodnom notesu, u kom su mi knjige za prvih četvrt veka, a koji ne mogu da nadjem. :sad2: Ne mogu da verujem da sam ga bacila. Pre će biti da je neko drugi :rida:
Igor Mandić je super. Čitala sam, naravno pradavano, Što, zapravo, hoće te žene.

- - - - - - - - - -

A i pisma Brendi treba da čitam jer su smešna ;)
 
Sad treba da čitam Pisma Nori, pod stare dane. A možda sam ih i čitala i zabeležila u prethodnom notesu, u kom su mi knjige za prvih četvrt veka, a koji ne mogu da nadjem. :sad2: Ne mogu da verujem da sam ga bacila. Pre će biti da je neko drugi :rida:
Igor Mandić je super. Čitala sam, naravno pradavano, Što, zapravo, hoće te žene.

- - - - - - - - - -

A i pisma Brendi treba da čitam jer su smešna ;)
Ja nista od Mandica coitala nisam, secam se nekih njegovih " zapisa", al ne iz Mrtvog doma, bio je jako duhovit,
pisao je sve i svashta, nekada i o kuhinji, secam se da je jednom rekao da se ljudi radije odrkenu vere nego nekih
jela kojih se secaju iz detinjstva i to mi se mnogo dopalo.
Ova Pisma Nori zapravo vise govore o tom siromahu Dzojsu nego o njegovoj zeni Nori koja je bila neka polupismena
zena, ali ga je seksualno privlacila do smrti. Da li je ona razumela zbog cega i sa cim ga seksualno odusevljava i raspamecuje
drugo je pitanje, ali u krajnjoj liniji i nevazno.
 
Da, Nora ga verovatno nikada nije razumela, slabo je bila obrazovana.

Mandic je knjigu o kuhinji napisao sa svojom zenom, nekako mi je to paraliterarno, pa mi nije ni stivo koje bih citala. Rayela, procitaj nesto njegovo ako to dopadne saka. Eto, meni su njegove kritike bas upecatljive. Koliko je kudio Bulatovica(sve knjige, sem "Crveni petao..."), a uzdizao Kapora do besvesti. No dobro, privatno su bili veliki prijatelji.
 
Da, Nora ga verovatno nikada nije razumela, slabo je bila obrazovana.

Mandic je knjigu o kuhinji napisao sa svojom zenom, nekako mi je to paraliterarno, pa mi nije ni stivo koje bih citala. Rayela, procitaj nesto njegovo ako to dopadne saka. Eto, meni su njegove kritike bas upecatljive. Koliko je kudio Bulatovica(sve knjige, sem "Crveni petao..."), a uzdizao Kapora do besvesti. No dobro, privatno su bili veliki prijatelji.
E, onda ga necu citam:D
 
Ja nista od Mandica coitala nisam, secam se nekih njegovih " zapisa", al ne iz Mrtvog doma, bio je jako duhovit,
pisao je sve i svashta, nekada i o kuhinji, secam se da je jednom rekao da se ljudi radije odrkenu vere nego nekih
jela kojih se secaju iz detinjstva i to mi se mnogo dopalo.

Mandić je zaista vrlo duhovit i pravo je uživanje čitati njegova dela, odlična je njegova autobiografska trilogija: Sebi pod kožu,
U zadnji čas i Oklop od papira. U njima je vrlo ironičan prema sebi, dok je u drugim delima prilično brutalan prema drugima.
 
Citam da je Herta Miler pocasni gost na Sajmu knjiga, odmah se proslavila intervjuuom u kome aj da se blago i politicki korektno izrazim,
kritikuje Srblje, SPC i slicno, sada joj srpski patrioti ybu sve po spisku uopste i ne znajuci ko je ona, odakle je, ali sam ja bila iznenadjena da
je onomad dobila Nobela, nije da je jedina kod koje sam iznenadjena, ali je stvarno izgleda tako da svake druge godine mora da bude
zena i to obavezno iz Evrope dobitnica.

Nadjoh jedan fin clanak u nedeljniku Vreme, a posto je u naslovu moj najomiljeniji kriticar ( sada i pokojnik) moram da ga postavim::)



Najpoznatiji nemački književni kritičar Marsel Rajh-Ranicki namrgođeno je odbio da komentariše ovogodišnji izbor Nobelove komisije za književnost

Ne upuštajući se u poređenje književne veličine ovogodišnjih kandidata za Nobelovu nagradu za književnost, zanemarujući ocene književnih kritičara, odgovor na pitanje zašto je baš Nemica iz rumunskog Banata Herta Miler baš sada dobila licencu mudraca u Štokholmu za večnu slavu i ček na 965.000 evra možda su dali baš predsednik i kancelarka Savezne Republike Nemačke.

"Uvek ste pisali protiv zaborava i tako podsećali na veliku cenu slobode, koja se nikada ne podrazumeva sama po sebi", rekao je predsednik Horst Keler u čestitci svojoj sunarodnici, emigrantkinji iz Rumunije. I onda je dodao, kako je to baš srećna okolnost, što je Milerova priznanje dobila upravo u godini "u kojoj podsećamo na kraj diktature u istočnoj Evropi pre dvadeset godina". Kancelarka Angela Merkel je Nobela za Milerovu tačno dve decenije po padu zida u Berlinu ocenila kao "divan signal". I dodala još par rečenica o "izvanrednom" delu, "neverovatnoj" hrabrosti Milerove i tako dalje, u tom stilu.

ZASLUŽENO: Većina evropskih medija misli da je Herta Miler zasluženo dobila Nobelovu nagradu. Ona je "izuzetno dostojna nosilica Nobelove nagrade za književnost. Njeni romani sadrže dve umetničke osobine, koji čine velikog autora: svojeglav jezik i egzistencijalni sadržaj", piše Neue Zürcher Zeitung. "Krvava istorija Evrope je iznedrila mnoga velika književna dela. Dela Herte Miler spadaju među njih. Nije da ona teži nekoj jasnoj poruci u svom pisanju. Već ona nalazi mesto za evropsko iskustvo snagom svog jezika. Milerova čitaocu ne pruža štivo koje se lako vari. Ali kada vas jednom uhvati, više vas ne pušta."

Kako u svojim romanima tako i u esejima, kolumnama i pesmama u prozi Milerova piše o nasilju, sili i diktaturi, prilagođavanju i otporu, bekstvu i egzilu, strahu i ugroženosti, piše bečki Standard. Za svoja dela Milerova je dobila mnogobrojna značajna priznanja u Nemačkoj i Austriji. Pritom je jednom delu kritike smetalo tematsko ponavljanje, te je ukazivala na opasnost da će se od silnih "rana koje je ostavila diktatura" prevideti "gnojni čirevi" demokratije. Na jednom predavanju Milerova je na tu temu rekla: "Stalno me pitaju kada ću već jednom da počnem da pišem o Nemačkoj. Svaki put mi dođe da kažem: Pa pišem već sve vreme, ali vi to ne primećujete."

Na nemačkom govornom području proslavili su je romani Lisica je već tada bila lovac (1992), Životinja sa srcem (1994) i Danas se radije ne bih srela sa samom sobom (1997). U svojim romanima opisuje život u Rumuniji pod diktaturom Čaušeska, kako ljude melju tajne službe, kako slušaju, ili propadaju. Austrijska književna kritičarka Daniela Štrigl kaže da je Milerova prava pesnikinja sa njoj sopstvenim jezikom. U svojim delima ona opisuje diktaturu, mučenja i poniženja, i veoma lično opisuje sopstveno poreklo, njen položaj u Rumuniji, te priča priču jedne generacije, veoma smelo i veoma emocionalno.
Image

U romanu Ljuljaška disanja, koji je izašao ove godine, osvrće se još jednom na vreme posle velikog rata, kada hiljade rumunskih Nemaca deportuju u radne logore u Rusiji. Pored ostalih i majku Herte Miler. Neki kritičari za taj roman kažu da je "velik", napisan u tradiciji jedne Rut Kliger ili jednog Imrea Kertesa.

S druge strane, najpoznatiji i jednako kontroverzni nemački književni kritičar Marsel Rajh-Ranicki namrgođeno je odbio da komentariše ovogodišnji izbor Nobelove komisije za književnost. "Neću da govorim o Herti Miler", bilo je manje-više sve što je inače često preterano rečiti Rajh-Ranicki na tu temu hteo da kaže, uz opasku da Nobelova nagrada već godinama zaobilazi američkog pisca Filipa Rota, te da je on, Rajh-Ranicki, računao s tim da će nagradu ove godine dobiti žena.

NEGATIVNE REAKCIJE: Jedan broj medija je oštro kritikovao odluku Nobelovog komiteta. Za francuski Le Figaro ovogodišnja dodela Nobelove nagrade za književnost predstavlja razočarenje, i navodi autore koji ovu nagradu još nisu dobili, među kojim su i Filip Rot, Mario Vargas Ljosa, Karlos Fuentes, Klaudio Magris, Amos Oz, Haruki Murakami... "Motive žirija teško je razumeti. Podsetimo se samo na izjave pojedinih članova žirija koji su prošle godine nagoveštavali da će imidž nagrade popraviti odlikovanjem renomiranih autora. Ovako će se bar feministkinje radovati što je posle Britanke Doris Lesing 2007. i Austrijanke Elfride Jelinek 2004. Herta Miler treća žena u poslednjih šest godina koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost." Za ruski Komersant ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost je još jednom pokazala da Nobelov komitet već godinama ima etički angažovan pristup, koji "Milerovu stavlja u red svih onih koji su bili izabrani po principu političke korektnosti, koji zastupaju pravedne ideje, ili potpomažu manjinama i potlačenima i upravo su zbog toga interesantni".

To što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama dobio Nobelovu nagradu za mir (na zaprepašćenje i uz negodovanje mnogih), nimalo nije ublažilo ogorčenje u američkim književnim krugovima što Nobela za književnost opet nisu dobili ni Filip Rot, ni Tomas Pinčon, ni Don de Lilo..., nego tamo neka Nemica za koju niko nije ni čuo. "Herta Who?", zapitao se američki Entertaiment Weekly, navodeći da je reč o "još jednom opskurnom dobitniku, tj. dobitnici Nobelove nagrade". New York Times konstatuje da su do sada samo četiri knjige Milierove prevedene na engleski, da su dobile sasvim pristojne kritike, ali da nisu osvojile Amerikance.

"Šta je zajedničko za Elfridu Jelinek, Imrea Kertesa i Vislavu Šimborsku?", pita britanski The Times. "Svi su dobili Nobelovu nagradu. Šta je zajedničko za Marsela Prusta, Džejmsa Džojsa i Grejema Grina? Oni je nisu dobili. Borhes Nobela nije dobio zato što je podržavao desno radikalne diktatore kakav je bio Pinoče. Ali Sartr i Neruda, koji su se javno zalagali za Staljina, su nagradu dobili. Švedski pisci dobili su više Nobelovih nagrada nego svi pisci iz Azije zajedno. Ovogodišnja dobitnica stoji, kako i dolikuje, na strani onih koje je tlačio režim Čaušeskog. Neki idealistički izdavači sada će prevesti i ostale knjige Milerove na engleski, kako bi otvorili oči ne-nemačkim čitaocima za tu novu dimenziju. A to je plemenito baš toliko, koliko i sama Nobelova nagrada."

Andrej Ivanji

 
Ja sam čitala LJuljašku daha (ili disanja, kako piše u ovom tekstu) i meni se dopala. Život u logoru, ljudska patnja, nada, borba za goli život. Nisam primetila da je književno lošije od drugih aktuelnih pisaca. I na spisku mi je Čovek je veliki fazan na ovom svetu, (po preporuci Krasuljka, ako se dobro se sećam) što ću pročitati kad mi se ukaže prilika.

A iz ovog teksta ja sam shvatila da su kritičari koji su protiv nje, to samo zato što njihovi puleni nisu dobili Nobela. Ameri listom i u svemu smatraju da pošto su oni najveća zemlja treba da imaju najviše pobednika u svemu. Pa kako su samo mrzeli naše tenisere kad ih je bilo troje u prvih 10. "Nije u redu da tako mala zemlja ima toliko predstavnika na velikim turnirima", neko je rekao.

Ne zagovoram ja sada da je baš ona trebalo da dobije Nobela, kao što možda nije trebalo ni ovaj Išiguro, ali brate, nije trebalo ni Dilan, ni Murakami, koji jeste popularan. Pa popularna je i Danijela Stil. (Filipa Rota nisam čitala - čitaću!)
Možda ipak ima neki svemirske pravde da pisci na manjih jezicima dobijaju nagrade da se popularizuju. Ovi veliki to mogu i sami. Toliki je uticaj Amerike i engleskog jezika, kao da drugi ne postoje.

E sad to, što je Milerova rekla u tom razgovoru, a što sam ja pročitala prepričano, a mediji tako izvlače iz konteksta i tumače na svoj način, da ja ne znam da li je ona to rekla ili nije, jer je nisam čula svojim ušima (a i da jesam ne bih razumela :zcepanje:), to mi je delovalo kao da je portparolka Nato pakta.
 
Ja sam čitala LJuljašku daha (ili disanja, kako piše u ovom tekstu) i meni se dopala. Život u logoru, ljudska patnja, nada, borba za goli život. Nisam primetila da je književno lošije od drugih aktuelnih pisaca. I na spisku mi je Čovek je veliki fazan na ovom svetu, (po preporuci Krasuljka, ako se dobro se sećam) što ću pročitati kad mi se ukaže prilika.

A iz ovog teksta ja sam shvatila da su kritičari koji su protiv nje, to samo zato što njihovi puleni nisu dobili Nobela. Ameri listom i u svemu smatraju da pošto su oni najveća zemlja treba da imaju najviše pobednika u svemu. Pa kako su samo mrzeli naše tenisere kad ih je bilo troje u prvih 10. "Nije u redu da tako mala zemlja ima toliko predstavnika na velikim turnirima", neko je rekao.

Ne zagovoram ja sada da je baš ona trebalo da dobije Nobela, kao što možda nije trebalo ni ovaj Išiguro, ali brate, nije trebalo ni Dilan, ni Murakami, koji jeste popularan. Pa popularna je i Danijela Stil. (Filipa Rota nisam čitala - čitaću!)
Možda ipak ima neki svemirske pravde da pisci na manjih jezicima dobijaju nagrade da se popularizuju. Ovi veliki to mogu i sami. Toliki je uticaj Amerike i engleskog jezika, kao da drugi ne postoje.

E sad to, što je Milerova rekla u tom razgovoru, a što sam ja pročitala prepričano, a mediji tako izvlače iz konteksta i tumače na svoj način, da ja ne znam da li je ona to rekla ili nije, jer je nisam čula svojim ušima (a i da jesam ne bih razumela :zcepanje:), to mi je delovalo kao da je portparolka Nato pakta.

Da, ovaj "moj" kriticar opasno je voleo Filip Rota ( i Frenzena), a i ja ih volim. Od Rota imam jednu savrsenu preporuku, a to je Americka pastorala
i ko ga nije citao neka samo ovu knjigu procita ( sace Quentin da se javi i da kaze da ima i nesto bolje;)).

I ja sam citala tu Ljuljasku daha i slazem se s tobom da nije ni manje ni vise genijalna od knjiga nekih drugih Nobelovaca.
A ovogodisnjeg Nobelovca definitivno necu da citam.
Izvadili ljudi iz konteksta tu njenu pricu, ona je iz rumunskog Banata, tamo su njeni preci ziveli stotinama godina ( kao i kod nas u Vojvodini),
studirala je u Temisvaru nemacku i rumunsku knjizevnost,. Causesku je izbacio iz Rumunije, dosla je u Nemacku i zena stalno govori da joj Nemacka
nije ni kuca ni domovina, ali nije ni Rumunija i da je ona covek " beskucnik".
Politicki se izjasnjavala i pre dolaska na Sajam pa sto ne bi ni sada.
Ona je jedina knjizevnica/knjizevnik koja u svojim knjigama opisuje stravu i uzas koje je prezivljavala ta nemacka manjina u Rumuniji, ali i
Vojvodini od 1945. O tome niko nikada nije pisao.
 
Kao sto sam vec napisao, ne bih nikako reagovao, ne bi ni pridao znacaja tome, isto kao sto ne pridajem sto se neka poznata licnost zove kao ja :)


A De Sad, je l' spada u erotiku ili je to vec hard core pornografija? :D
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top