Biblioteka 2

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Rado, nemoj da daješ knjige kad ljudi ne znaju lepo da se ophode prema njima. Ja ne dam, pa nek se ljute. Ako njih nije briga da li ću se ja naljutiti kad mi vrate kupus sa savijenim ušima (i to posle godinu-dve), šta mene zabole za njihova osećanja.
Uh, al' sam se naoštrila :mrgreen:
Nećeš da veruješ ali Rada je stvarno ČOVEK.
Umela je knjigu da da i osobi koju do tada nije videla...
Ne treba da spominjem da čak i ne zna kako se ta osoba ophodi sa knjigama.
Rada je stvarno jedinstvena .

Još jedna slična njoj ali je malo dalje je Mirka.
 
Nećeš da veruješ ali Rada je stvarno ČOVEK.
Umela je knjigu da da i osobi koju do tada nije videla...
Ne treba da spominjem da čak i ne zna kako se ta osoba ophodi sa knjigama.
Rada je stvarno jedinstvena .

Još jedna slična njoj ali je malo dalje je Mirka.
:rumenka:
Ne znam na koga tačno misliš, ali stalno dajem knjige, čak i nepoznatima. Skoro me je neprijatno iznenadila žena od koje to nisam nikako očekivala. Jadna fina gospođa koja radi u obližnjoj prodavnici (je l' na nju misliš?) koja mi je vratila knjigu na kojoj kao da je blatnjavim prstima okretala listove. A što je najgore, još jedna mi je kod nje. Živa nisam...:(
 
Nowhere man – Aleksandar Hemon, Rende 240 str. 6/10

Juuuhuu, Vanka :telefon: Povlacim preporuku.
Knjiga moze da se cita, ali nije nis’, nis’ posebno. Sva je nekako dezorjentisana, rastrzana… na parce…
Roman je inace o apatridima, njihovom zivotu i nemogucnosti da se smeste u neki od mnogih zivotnih prostora, koji im svi na neki nacin i po malo, a opet ne sasvim, pripadaju. Ima malo Bosne, Amerike, Ukrajine, Kine, Japana, jevrejskih korena… I tako.
 
Nowhere man – Aleksandar Hemon, Rende 240 str. 6/10

Juuuhuu, Vanka :telefon: Povlacim preporuku.
Knjiga moze da se cita, ali nije nis’, nis’ posebno. Sva je nekako dezorjentisana, rastrzana… na parce…
Roman je inace o apatridima, njihovom zivotu i nemogucnosti da se smeste u neki od mnogih zivotnih prostora, koji im svi na neki nacin i po malo, a opet ne sasvim, pripadaju. Ima malo Bosne, Amerike, Ukrajine, Kine, Japana, jevrejskih korena… I tako.

Hvala :) Videcu kad procitam ono sto imam da li ce mi se dopasti kako pise (Lazarus), mada po tvom opisu deluje interesantno to sve po malo :)

Nista mi se sad ne cita, evo zato malo jesenjih fotki :)

 
Konacno zavrsila Sevastopoljsku ruzu..Ocekivala sam upecatljiviji ili mozda malo jasniji kraj ali dobro :lol:
Nije losa knjiga, odvija se za vreme Krimskog rata, prica pricu iz tih godina, a uporedo i 10 godina ranije.
Za mene pomalo cudan odnos izmedju sestara od tetke pri cemu bih rekla da je jedna zaljubljena u ovu drugu..
Deluje mi kao da je kraj malo zbrzan.
Umorila sam se od rata.:lol:.sad cu na neku laganicu..
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top