Bespuća i stranputice zakona indogermanističke komparativne lingvistike

Баш ме брига за радове преписивача из самозване академске заједнице.

Calamitas долази од старолатинског Kadamitas, и не бих се тиме уопште више замарао.

Колац долази од речи Коло, и упућује на купаст облик. Одакле вероватно долази и руска реч Колокол за звоно.

Глагол Клати никад није био Колти, као што и упућује латинска реч Gladius, која је посведочена у изворима око милоенијум пре наводне словенске метатезе.

Минимум КЛ је древан и усудио бих се да кажем да је пореклом ономатопеја.
 
Немаш, дакле, ни једне једине поткерепе за своје бедастоће, хвала. На другим темама позивао си се на Мирчева, погледајмо шта он вели:

OO3C4fd.png


Кирил Мирчев - Старобългарски език, 94

Индоевропски когнати и докази из словенских језика указују како су у глаголу о којем је реч спроведене метатезе и пуногласје, те да је *kolti његов прасловенски облик.

CXb7dwE.png


S3h6PUu.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008

Исто важи и за руско колокол тј. старословенско клаколъ. Упоредно језикословље заиста је предивно.

P4ycMqK.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008
 
Poslednja izmena:
Кад будеш поткрепио своју бедастоћу, односно незнање, о паралели Клати - Gladius можеш да се јавиш.

Што се тиче Колокола етимологија може бити од коластог облика. А може бити и од ономатопеје, слично немачком:
der Klang - звук, глас, бука, тон
die Klingel - звоно, звонце
klingeln - звонити
klingen - звучати.

На пример кад ти Немац каже Was du gerade gesagt hast, klingt sehr lächerlich. Nota bene - нема метатезе.
У појединим примерима које си навео има пунозвучја али не и метатезе.
Можда је боље да се позабавиш пуногласјем.

Што се тиче глагола клати, а вези с тиме и латинског Gladius, постоји и немачка реч die Klinge - оштрица, сечиво, нож за бријање.
И опет без метатезе. где ли нестаде тај "изворни" *колти сад па код Немаца стара му мајка...
 
Poslednja izmena:
Немаш, дакле, ни једне једине поткерепе за своје бедастоће, хвала. На другим темама позивао си се на Мирчева, погледајмо шта он вели:

OO3C4fd.png


Кирил Мирчев - Старобългарски език, 94

Индоевропски когнати и докази из словенских језика указују како су у глаголу о којем је реч спроведене метатезе и пуногласје, те да је *kolti његов прасловенски облик.

CXb7dwE.png


S3h6PUu.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008

Исто важи и за руско колокол тј. старословенско клаколъ. Упоредно језикословље заиста је предивно.

P4ycMqK.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008

Non-stop vređaš sagovornike govoreći da pišu "bedastoće". Otkud potreba za tolikom frekvencijom kajkavizama?

- - - - - - - - - -

0UrtGQJ.jpg


Jovan Vuković - Istorija srpskohrvatskoga jezika: I dio - uvod i fonetika, Naučna knjiga, Beograd, 1974, 218

Јасно је да су игре асоцијација све што имаш понудити, нема овде изазова ни прилике за интелигентан разговор.

Opet vređaš sagovornike proglašavajući ih neinteligentnima.

Za takav "nivo" argumentacije u mom selu kažu da više govori o onom ko ga izriče nego kome ga izriče. Šta misliš?
 
Баш ме брига за радове преписивача из самозване академске заједнице.

Calamitas долази од старолатинског Kadamitas, и не бих се тиме уопште више замарао.

Глагол Клати никад није био Колти, као што и упућује латинска реч Gladius, која је посведочена у изворима око милоенијум пре наводне словенске метатезе.

Минимум КЛ је древан и усудио бих се да кажем да је пореклом ономатопеја.

Slažem se sa svim ovde rečenim.
 
Članak Rajka Nahtingala svodi se na ovu, izrečenu poentu:

"In jener alten Zeit, als der name Pelso bestand, gab es noch keine Slaven in jener Gegend. Damals muss es dort alte Illyrier gegeben haben. Das fuehrt mich dazu, das Wort pelso mit einem albanischen zu verknuepfen."

"U ta stara vremena, kada je naziv Pelso postojao, još nije bilo Slovena u toj oblasti. U to doba tamo su morali biti stari Iliri. To me navodi da povežem reč pelso sa nekom albanskom rečju."

Komentar i vrednosne stavove prepuštam čitaocu. Vremena više trošio ne bih.

"Starts with a conclusion, then works backwards to confirm".

 
Kralj, Hrelja, Krelja

Mislio sam da je ovo jasno samo po sebi, ali da napišem. Ovo je, po meni, tipičan primer logičke greške, za koju ne mogu da ostanem u uverenju kako ju Bizjak s vremenom nije uvideo, ali je uprkos tome, senzacionalizma radi, nastavio da prodaje jeftinu priču. Taj četvrti se zvao Kral, jer sigurno da savetnik nije mogao biti kralj, zar ne? Pošto se radi o imenu, zapisanom kao Kral, verovatno je ili metateza od Karl- ili permutacija tj. greška u zapisu od imena Karl- za koje ne treba sumnjati da jeste postojalo pre Karla Velikog nakon koga je ime postalo mnogo popularnije.
E sad, ako pretpostavimo da je slovenski Kral (pre Karla Velikog) slovensko ime, trebalo bi otkriti odakle dolazi i šta znači, ako ne od imena Karl-.

Sad sam pogledao etimologiju:
Charles, Meaning & History From the Germanic name Karl, which was derived from a Germanic word meaning "man". However, an alternative theory states that it is derived from the common Germanic element hari meaning "army, warrior".The popularity of the name in continental Europe was due to the fame of Charles the Great (742-814), commonly known as Charlemagne, a king of the Franks who came to rule over most of Europe. It was subsequently borne by several Holy Roman Emperors, as well as kings of France, Spain, Portugal, Sweden and Hungary. The name did not become common in Britain until the 17th century when it was carried by the Stuart king Charles I. It had been introduced into the Stuart royal family by Mary Queen of Scots, who had been raised in France.Famous bearers of the name include naturalist Charles Darwin (1809-1882) who revolutionized biology with his theory of evolution, novelist Charles Dickens (1812-1870) who wrote such works as 'Great Expectations' and 'A Tale of Two Cities', French statesman Charles de Gaulle (1890-1970), and American cartoonist Charles Schulz (1922-2000), the creator of the 'Peanuts' comic strip.

carl (n.) c. 1300, "bondsman; common man, man of low birth," from Old Norse karl "man, male, freeman," from Proto-Germanic *karlon-, the same root that produced Old English ceorl "man of low degree" (see churl).
The Mellere was a stout carle for the nones [Chaucer]​
Carl masc. proper name, from Middle High German Karl "man, husband" (see carl).



Ovo objašnjenje jeste neubedljivo, ali sve i da dozvolimo da je je Kral ime slovenskog porekla - nameće se logično pitanje gde je to ime, zašto ga nema nigde pre i posle Karla Velikog osim u Bizjakovoj besedi. :think:

Ili pak u današnjem imenu Hrelja koje je vezano sa imenicom krilo i glagolom hrliti. :think:

Bilo je o ovome reči pre četiri i po godine:

Aha, evo etimologije za Relju:
Značenje imena Relja dolazi od starijega Hrelja ← grčki Chreles. Zamuknuo je glas h zatim l → lj.

http://www.imehrvatsko.net/apex/f?p=108:IMENA:2292817843541243::NO:RP:P_IME:Relja

Međutim, jedini grčki, tačnije vizantijski, izvor koji sam našao da pominje ime Hrelja jeste Istorija Vizantije III (1295-1360) Nikeforosa Gregorasa i, da kuriozitet bude potpun, Gregoras ime Hrelja pripisuje Tribalima ("Hrelja Tribal"), koje mnogi autori smatraju Srbima.
Nichephori Gregorae Byzantina Historia III
Objavljeno: Bon, 1829-1855

ΑΡΤΙ Δ' ΕΙΣ ΠΕΡΑΣ ΗΚΟΝΤΕΣ ΤΗΣ ΟΙΚΟΔΟΜΙΑΣ, ΑΦΙΚΝΕΙΣΘΑΙ ΠΛΗΣΙΟΝ ΗΜΕΛΛΕ ΚΑΙ ΧΡΕΛΗΣ Ο ΤΡΙΒΑΛΛΟΣ

Keywords: Thrace, Polystylon, RELJA-CHRELIS STEFANOS, PERSONAL TRANSPORTATION, BUILDING / NAVAL


http://www.xanthi.ilsp.gr/thraki/history/afm.asp?afm=BK5870


Srbin, brate, k'o vrata!




Neka prezimena s područja Hrvatske:

Hrȅlja (470, Istra),
Hréljac (Crikvenica, Rijeka),
Hrȅljak (Istra),
Hreljánović (Rijeka, Sisak),
Rȅlja (430, Šibenik, Dalmacija),
Réljac (240, Rijeka, Pokuplje, Slavonija),
Rȅljan (Knin, S Dalmacija),
Reljánović (310, Drniš, Slavonija),
Réljic (Knin),
Rȅljica Kòstić (Šibenik),
Réljič (Vrbovsko),
Réljić (610, Zadar, Zagora, sred. Dalmacija),
Rȅljin (Pula),
Réljković (Slavonski Brod)

Neki toponimi: Hréljić (Zagreb), Hrȅljin (Rijeka)

Izgleda da je etimologija još uveK upitna iako bih se po sveprisutnosti kladio da je slovenska.
 
Ugro-finska (kavkaska) pleofonija pri usvajanju slovenskog



I tek sad nam se precipitirao vrednosni stav glede Posmatračeve opservacije:




Providence, I tells ya! Bravo. :ok:

Dakle, ovde je genijalan momenat u tome da spajamo dosad neimenovano mađarsko mnogoglasje (Balaton, sereda, barazda itd.) sa istočnoslovenskim mnogoglasjem koje je takođe - viđu poente - ugro-finskog porekla.

Nisam znao za ove oblike kod Madjara. Ova podudarnost je toliko ocigledna,stvarno mi nije jasno kako neko moze posle Mrkaljevog zapazanja braniti metatezu likvida u 8. veku. Mozda se Mrkalj s vremena na vreme malo zaleti i pretera u nekim hipotezama, ali mora se priznati da je jedan od retkih na forumu koji razmisljaju svojom glavom .
Ne znam kako se dele reputacije, pa bih zamolio za savet.
 
U brzini sam napravio lapsus, treba "uralska", po uralskoj grupi jezika.

Ugro-finska (uralska) pleofonija pri usvajanju slovenskog
Dakle, ovde je genijalan momenat u tome da spajamo dosad neimenovano mađarsko mnogoglasje (Balaton, sereda, barazda itd.) sa istočnoslovenskim mnogoglasjem koje je takođe - viđu poente - ugro-finskog porekla.

0QVGzPp.png
 
Руси су усисали многа Уралска племена у свој етнос. За ову чињеницу докази постоје и у антропологији и генетици.

Може бити и да су нордоидне придошлице са истока заправо и говориле некаквим аглутинативним језиком.

У немачком језику је присутна аглутинативност у грађењу речи, мутни самогласници ä, ö, ü итд. чак и слична множина, немачки das Bild - die Bilder, турски Türk - Türkler итд.
 
Povezao bih sa načinom izrade kola na zemljištu - pomoću kolca i konopca (štapa i kanapa).

fig17.gif


Kolac - zaoštrena pritka pomoću koje se iscrtava kolo. Šta mislite, gosn. Šakale?

у праву је г.Шакал)), а и ти поводом Кола, које означава кружницу, одн.Сунчев диск.,
Колац је синоним Сунца такође, пре свега као бр.1 (школска оцена јединица је колац), јединац у мајке (српска прича Сунчарева мајка), вечити нежења у песмама, фалусни симбол, симбол плодности (сунчева светлост је небеско семе за живот на Земњжљи, без тога ништа)... баш као на твојој слици средишњи колчић је као колац (мотка), стожер на коме је звезда Сунце, а описани круг са твоје слике приказ Сунчевог планетарног система.

Колокол, звоно на руском је "коло у колу", односно колац у колу(кругу), упоредите изглед наших КЛЕПЕТУША, где "колац" удара по унутрашњости "кола" (округле или закривљене, дакле кружасте равни)
Исто може да се упореди са Сунцем-колцем и сунчевим системом- колом, једино што у звону, колоколу,колац-ударач није вертикалан јер му је учвршћена само једна страна.

Колац и колбасица (на руском кобасица)- истоветно.. облик колца (прави "еректирани" облик) кад се пресече на КОЛутиће, односно кружиће, даје облик Кола (круга, диска итд..) ..одатле у разним језицима КОЛут, чак и и није КаЛКаН..можда и тај *колти, шта је то већ..наши облици били би КОЛОВИТ,КОЛАСТ..огрлица је КОЛајна (није турцизам, упореди нишајна и уопђте аугмент."ајна"), људи се коКОЛе (увећају кругое ока током бечења, буљења), точак је КОЛО, израђивач кола/точка је КОЛАр, воловска кола као сазвежђе су КоЛоВоЛ, (упореди сугласнике са насловом епске северњачке поеме КаЛеВаЛа), овца је КОЛуша кад има дупле кругове око очију, напр тамни колутови на белој вуни око очију),ован КОЛушан, итд..

П.С.

Ако се сећате теме о словенским топонимима пре 6.века, кијаче-тољаге и међаша и Кија, оснивача Кијева..налетех на Ломино размишљање о киљану где помиње и к.л.ц...упрошћено "зашиљена мотка"

loma_kolac_kiljan.png


https://books.google.rs/books?id=vA...JgT7#v=onepage&q=*dъska 'дрвени тањир&f=false
 
Poslednja izmena:
005vl.jpg


A. Loma, Podunavska prapostojbina Slovena: legenda ili istorijska realnost?, JF, 43, 1993..


Ово је просто..Блатно/блатњаво језеро је уједно и Плесњиво језеро, пуно плесни..плесн/плесан се лепи за ноге исто као и блато, уђе међу ножне прсте и ако пустиш да се сасуши "обрао си бостан", тешко се скида, и осећаш се плесњивим.

плесњив може бити и хлеб, квасац као вид плесни (Познати се лако може по смра ду, којим на бечки плесњив квасац ...), штетан је у прављењу вина (Слабост вина обично се noкaзje по гьеговои плесни..)..У тимочком говору прења

books

https://books.google.rs/books?id=CK...ved=0CDAQ6AEwBGoVChMIn5OHwuLGyAIVyoksCh2qLAlO

Још "пљес" ономатопеја (пљескање, пљесак, пљуска) као и љап/лап ономатопеја

- onomatopeje koje reproduciraju zvukove izazvane sudarom krutog tijela s tekućinom, npr. polj. chlup, plusk, s-h. buć – zvuk udarca po tekućini; polj. ciap, s-h. š ljap – zvuk hodanja po nečemu mokrom.
http://www.public.asu.edu/~dsipka/MAG23.HTM

nahtigal1-1.jpg


nahtigal2-1.jpg


nahtigal3-1.jpg


Rajko Nahtigal, Antikes 'Pelso' für Plattensee ist nicht slavisch "pleso", Wiener slavistisches Jahrbuch, Vierter Band, 1955, 15-19.

Moze li neko u par recenica napisati (brz prevod) zasto Nahtigal tvrdi da anticka rijec Pelso za Blatno jezero nije slovenski pleso, molim lijepo? Unaprijed zahvalan.

Ти не знаш правила форума не коме пишеш годинама, није ти Игор објаснио као што је мени објаснио у време свог модераторства кад ми је обрисао поруку која није одговарала његовом личном ставу о етимологији.радило се о цитату из руског етимолошког речника, и наравно било је на руском, па је Игор испратио упутства форума, као упућеник, да је недозвољено постовати на језицима који нису енглески и српски. Тако и овај твој цитат:bye:
 
Poslednja izmena:
Ти не знаш правила форума не коме пишеш годинама, није ти Игор објаснио као што је мени објаснио у време свог модераторства кад ми је обрисао поруку која није одговарала његовом личном ставу о етимологији.радило се о цитату из руског етимолошког речника, и наравно било је на руском, па је Игор испратио упутства форума, као упућеник, да је недозвољено постовати на језицима који нису енглески и српски. Тако и овај твој цитат:bye:

Postavio sam pitanje zasto sto mi njemacki nije jaka strana, a zanimalo me zasto Nahtigal u naslovu svog referata negira slov. pelso, uostalom, clanak pocinje od Niederlea koji je zastupao tu tezu prije Trubacova. Najvaznije, odgovorio sam na Igorovo pitanje. Kad ti radis istu stvaru na Jeziku (jadna majko, i tamo se rasirio odvratan smrad srpskog autohtonizma i psihopatoloskog etnocentrizma umotanog u politikantski diskurs) onda to nije krsenje pravila:

ево за тебе рецензија те књиге на немачком, преведи нам да ли су је похвалили или не))
https://kuscholarworks.ku.edu/bitst...2014_Holzer_Review.pdf?sequence=1&isAllowed=y
 
Ово је просто..Блатно/блатњаво језеро је уједно и Плесњиво језеро, пуно плесни..плесн/плесан се лепи за ноге исто као и блато, уђе међу ножне прсте и ако пустиш да се сасуши "обрао си бостан", тешко се скида, и осећаш се плесњивим.

плесњив може бити и хлеб, квасац као вид плесни (Познати се лако може по смра ду, којим на бечки плесњив квасац ...), штетан је у прављењу вина (Слабост вина обично се noкaзje по гьеговои плесни..)..У тимочком говору прења

books

https://books.google.rs/books?id=CK...ved=0CDAQ6AEwBGoVChMIn5OHwuLGyAIVyoksCh2qLAlO

Још "пљес" ономатопеја (пљескање, пљесак, пљуска) као и љап/лап ономатопеја

To je to. Ne treba čekati da ti neko potvrdi, jer se to nikad neće desiti; obe ideje su na mestu i trebalo bi da ih čitamo u etimološkom rečniku srpskog jezika. Najčešće ništa nije stopercentna istina, ali sve što je lege artis treba uobziravati.

- - - - - - - - - -

Руси су усисали многа Уралска племена у свој етнос. За ову чињеницу докази постоје и у антропологији и генетици.

Може бити и да су нордоидне придошлице са истока заправо и говориле некаквим аглутинативним језиком.

У немачком језику је присутна аглутинативност у грађењу речи, мутни самогласници ä, ö, ü итд. чак и слична множина, немачки das Bild - die Bilder, турски Türk - Türkler итд.

Da, vuče da je tako nešto moguće, ali, opet kažem - ništa nije izvesno, a najmanje ono što je današnji mejn strim diskurs, o čemu fanatično dipla diskutnat Ingvar.
 
Povezao bih sa načinom izrade kola na zemljištu - pomoću kolca i konopca (štapa i kanapa).

fig17.gif


Kolac - zaoštrena pritka pomoću koje se iscrtava kolo. Šta mislite, gosn. Šakale?
A kolosek ( ono gde su nekada isli neki vlakovi bez voznog reda, jos u vreme Tite, danas vise toga nema, ali se ja secam
da je bilo koloseka, a ima i kolovoza;)
Ovaj ili ova kalamiti ima direktnu vezu sa Amerikom i potice od one cuvene Kalamiti Dzejn ( koju je igrala valjda Dzejn Fonda).
 
У крају где је одавно време стало (још откуцава неолит)), на Старој планини, постоји село са бенигним , неметастазичним обликом - Балта Бериловац.
Ја сам прошла туда (памтим металну направу коју поточна вода окреће,а направа врти животињу на ражњу, па домаћин не мора да се мучи) , јер мора да се прође ту кад се иде на Бабин зуб из Књажевца.Чини ми се да је то последња заравн пре него почне успон. Онда сам мислила да је то нека личност Балта, па је зато Балтино..а негде на даљем успону има и Алтино.

Но, порекло је везано за блатиште где су се некад ловци окупљали (зберу се на збориште одн. збериште, исто као кад се саберу на сабору), што значи на равном, па одатле сви иду узбрдо у ловишта.
А и логично је да ту буде блата, кад се слију кише и нарасли потоци са висина на зараван.

. I naziv Balta Berilovac je posledica varijacija i akrobacija slova i slogova u starinskom govoru – pa Balta potiče od „blata“ koje je nekada postojalo na ovome mestu – dok selo nije potpuno uređeno, a reč Berilovac vam govori da su se na tom mestu (kod blata) nekada „zbirali lovci“.
http://beautifulserbia.info/istocna-srbija-ii-deo/




A kolosek ( ono gde su nekada isli neki vlakovi bez voznog reda, jos u vreme Tite, danas vise toga nema, ali se ja secam da je bilo koloseka, a ima i kolovoza;).
Још се кола труцкају по коловозу у Србији, нико не вози по коловлаку:)
Колосек је вероватно сечен круг(коло), где се мисли да је круг (иако није правилан) железничка шина ,где је увек везан почетак са крајем, никада се не заврши одласком у амбис:bye:
Или је закривљена пруга, одсечак од круга, сечена од кола, колосек.Мали ,јер би велики одсечак био колосечина.
Пољаци имају занимљив израз: Тор Колејов (пречкице, прагови подсећају на тарабе којима се и тор ограђује)
https://pl.wikipedia.org/wiki/Tor_kolejowy
Код Украјинаца опет кола: колосек је Рейкова колія

И да мало нервирам омиљене појединце,, та реч "метатеза" односи се само на два сугласника или се односи на наглашен слог? У овом другом случају и сама кована реч је србофона, као императив "мет'и тежу (немој лакшу) напред", одн. у трећем лицу он "мета тежу":tambalamba:
 
Poslednja izmena:
Види, Мркаље, нови проблем:

Блатно језеро (Плесњиво) ,тзв Балатон..
Балта Бериловац - блатиште и плесњиште
Балтичко море, одн Балтик ??

Не може море да буде блатњаво.
С друге стране, на влашком језику је балта= барa (ona obična plitka bara) , па кад видим на нету Mare Balticum, kako je Adam Bremenski zapisao u 11 veku kad su hrišćani došli da kolju slovenske pagane, i pročitam kao da je vlaški to znači VELIKA BARA..mare je velika/o, a balta je bara. Zbog ovog -cum, znaličo bi Barište, Baruština. Kao današnji izraz u slengu za okean, veliku baru.

Stariji zapisani naziv za isto more je Mare Suebicum, More Suebsko (od onog plemena za koje Tacit piše da ne izgledaju kao Germani i da im je zemlja Sueb-orum)
Još jedan naziv je bio Mare Sarmaticum, samo jekod Jordanesa naziv Germansko more.

Baltic Sea is used in English; in the Baltic languages Latvian (Baltijas jūra) and Lithuanian (Baltijos jūra); in Latin (Mare Balticum) and the Romance languages French (Mer Baltique), Italian (Mar Baltico), Portuguese (Mar Báltico), Romanian (Marea Baltică) and Spanish (Mar Báltico); in Greek (Βαλτική Θάλασσα); in Albanian (Deti Balltik); in Welsh (E Môr Baltig); in the Slavic languages Polish (Morze Bałtyckie or Bałtyk), Czech (Baltské moře or Balt), Croatian (Baltičko more), Slovenian (Baltsko morje), Bulgarian (Baltijsko More, Балтийско море), Kashubian (Bôłt), Macedonian (Балтичко Море, Baltičko More), Ukrainian (Балтійське море, "Baltijs'ke More"), Belarusian (Балтыйскае мора, "Baltyjskaje Mora"), Russian (Балтийское море, "Baltiyskoye Morye") and Serbian (Балтичко море, Baltičko more).
In Germanic languages, except English, East Sea is used: Afrikaans (Oossee), Danish (Østersøen), Dutch (Oostzee), German (Ostsee), Icelandic and Faroese (Eystrasalt), Norwegian (Østersjøen), and Swedish (Östersjön). In Old English it was known as Ostsæ.
In addition, Finnish, a Baltic-Finnic language, has calqued the Swedish term as Itämeri "East Sea", disregarding the geography (the sea is west of Finland), though understandably since Finland was a part of Sweden from the Middle Ages until 1809.
In another Baltic-Finnic language, Estonian, it is called the West Sea (Läänemeri), with the correct geography (the sea is west of Estonia)

Znači kompletno svi Sloveni, zatim svi sa armanjskom osnovom jezika)) kao Francuzi,Italijani,Španci,Portugalci, Rumuni,Velšani kao i došljaci/okupatori na teritoriji slovenskog Balkana Grci ,Rimljani i Albanci.. imaju oblik sa BALT, kao i staroplaninsko Balta Berilovac.
ALI , Germani uopšte nemaju :think:ZA qih je to samo OST- see https://de.wikipedia.org/wiki/Ostsee

Znači, treba pronaći ima li sačuvana slična reč za baru u keltskom,velškom, staroitalskim dijalektima, galskom . irskom i ostalim srodnim jezicima vlaškom.. Možda nema?
A čak i da se nadje, onda opet iskoči problem staroplaninskog sela Balta Berilovac koje svakako nije vlaško jer na tom mestu i terenu nema zabeleženih nikakvih vlaških naseobina. ni u jednom prošlom i sadašnjem trenutku.

Odmrsi kad stigneš:whistling:
 
Poslednja izmena:
Види, Мркаље, нови проблем:

Блатно језеро (Плесњиво) ,тзв Балатон..
Балта Бериловац - блатиште и плесњиште
Балтичко море, одн Балтик ??

Не може море да буде блатњаво.
С друге стране, на влашком језику је балта= барa (ona obična plitka bara) , па кад видим на нету Mare Balticum, kako je Adam Bremenski zapisao u 11 veku kad su hrišćani došli da kolju slovenske pagane, i pročitam kao da je vlaški to znači VELIKA BARA..mare je velika/o, a balta je bara. Zbog ovog -cum, znaličo bi Barište, Baruština. Kao današnji izraz u slengu za okean, veliku baru.

Stariji zapisani naziv za isto more je Mare Suebicum, More Suebsko (od onog plemena za koje Tacit piše da ne izgledaju kao Germani i da im je zemlja Sueb-orum)
Još jedan naziv je bio Mare Sarmaticum, samo jekod Jordanesa naziv Germansko more.



Znači kompletno svi Sloveni, zatim svi sa armanjskom osnovom jezika)) kao Francuzi,Italijani,Španci,Portugalci, Rumuni,Velšani kao i došljaci/okupatori na teritoriji slovenskog Balkana Grci ,Rimljani i Albanci.. imaju oblik sa BALT, kao i staroplaninsko Balta Berilovac.
ALI , Germani uopšte nemaju :think:ZA qih je to samo OST- see https://de.wikipedia.org/wiki/Ostsee

Znači, treba pronaći ima li sačuvana slična reč za baru u keltskom,velškom, staroitalskim dijalektima, galskom . irskom i ostalim srodnim jezicima vlaškom.. Možda nema?
A čak i da se nadje, onda opet iskoči problem staroplaninskog sela Balta Berilovac koje svakako nije vlaško jer na tom mestu i terenu nema zabeleženih nikakvih vlaških naseobina. ni u jednom prošlom i sadašnjem trenutku.

Odmrsi kad stigneš:whistling:

Odlična analiza. :ok:

Ova vlaška reč balta, Balta Berilovac, pod uslovom da se dokaže da potiče od slovenskog blato (ne očekujem probleme), pokazuje i tipičnu neslovensku metatezu likvida. Romani su tuda, po bokovima Stare planine, svakako putovali.

Drugo, pored Baltnog mora (originalno Blatnog iliti Blatišnog) nalazi se Pomeranija (Pomorje) što je dovoljan osnov za tvrdnju o slovenskoj etimologiji reči balt(-ic). Kakva ironija da su ceo korpus naroda nazvali "Baltskim", a naš prajezik "balto"-slovenskim. :dash:

Treće, na mare Suebsko i danas izlaze Srbi - Lužički.

Četvrto, vidimo koji je diskurs i koja paradigma u celoj priči bezobziran u svojoj blesavosti; prognoziram da će mnogi doživeti da se u to i sami uvere. Mi, dakako, empatišemo sa njima i ne smejemo im se jer smo tako vaspitani.
 
Jeste, vlaška reč za baru, balta, potiče od slovenske reči blato:

(534) baltă/балтă/ (rom. baltă) бара

baltă (mn. bîălţ) [akc. baltă] (i. ž.) — a. bara, plitka stajaća voda sa specifičnim biljnim i životinjskim svetom ◊ baltă vĭarđe — zelena bara ◊ în baltă traĭaşće draku — u bari živi đavo b. voda koja se zadržava u udubljenjima posle kiše ◊ baltă đin pluaĭe — kišna bara [Crn.] ♦ (demin.) baltuţăbarica ♦ (augm.) baltuońbaretina [Por.]

Etimologija: Slov. blato
Grupa reči: Hidrografija; hidronimija
Reč zapisao: F. Paunjelović Mesto: Osnić Opština: Boljevac
Područje: 06 Munćani (Crnorečani)

IZ RUMUNSKIH REČNIKA: www.dexonline.ro I DRUGE NAUČNE LITERATURE
[/B]
BÁLTĂ, bălţi, s. f. 1. Întindere de apă stătătoare, de obicei nu prea adâncă, având o vegetaţie şi o faună acvatică specifică; zonă de luncă inundabilă, cu locuri în care stagnează apa; p. ext. lac. ◊ Expr. A rămâne (sau a sta, a zăcea) baltă = a fi lăsat în părăsire; a sta pe loc, a stagna. A lăsa baltă (ceva) = a lăsa (ceva) în părăsire, a nu se mai interesa (de ceva). A da cu bâta în baltă = a face un gest, a spune o vorbă care stânjeneşte prin caracterul ei nedelicat sau insolit. 2. Apă de ploaie adunată într-o adâncitură; groapă cu apă sau mocirlă; (prin exagerare) cantitate mare de lichid vărsat pe jos; băltoacă. – Probabil din sl. blato. Cf. alb. baltë.

Posebno mi je značajan taj podatak kao dokaz za tipičnu neslovensku metatezu likvida.


Ovo sve u sklopu rešenja Misterije broj 1:
Sve reči koje podležu navodnoj slovenskoj metatezi likvida u 8. veku praslovenske su reči, sa poluglasima, koje su beležene od neslovena dodavanjem samoglasnika (po sluhu) ispred navodno "metatezne" grupe. Prosto, praslovenski nije bio Rab nego Rb, koji je stranac zapisao kao Arb. Gotova priča - www.amin.




Breg > Berg


Metateza likvida nije se desila kod Slovena. Desila se kod Nemaca i drugih naroda koji su se našli po periferiji ogromnog slovenskog prostranstva. Do toga je kod njih došlo jer nikako nisu bili u stanju da izgovore slogotvorno r, l i ostale teže konsonantske grupe. Dakle, ono što se uči u indogermanistici je, zapravo, slika u ogledalu pravog stanja stvari:




Isto tako za rabotu, koja je bila rъbota, pa od stranaca beležena kao arbota (Arbeit), orbota i sl. Mi i danas imamo glagol rmbati, rmbačiti od starijeg rbati, što dolazi od tegliti, nositi na grbi, grbači, hrbtu.

Hoću da kažem da logičnije izgleda zaklučak da astal i *orbota nastaju kod neslovena usvajanjem slovenskih reči (stol i rabota), nego obrnuto. Sve važeće komparativnoligvističke "zakonitosti" date su pod imperativom tj. osnovnim ciljem postojeće indogermanističke paradigme: Mi Germani smo ovde bili pre vas Slovena.
 

Back
Top