- Poruka
- 398.992
Dobro vece
jos malo o nekim zanatima u Beogradu..clanak uzet iz dnevnih novina..
Četkarska radnja Zorana Marića u Ulici kraljice Natalije je prva koja je u Jugoslaviji proizvodila slikarske četkice. Radnju je osnovao Zoranov otac Ilija, 1938. godine i bila je poznata po proizvodnji četkica sa dlakom iz govečetovog uha. "Nasledio sam radnju 1972. godine, razradio i daleko povećao posao", kazao je Marić i dodao da ne postoji slikar u bivšoj Jugoslaviji koji nije radio sa njegovim četkicama, a bile su tražene i na zapadu i najviše je izvozio preko Slovenije. Da bi četkica bila kvalitetna materijal mora ručno da se obradjuje, ali on više ne uspeva da proizvede četkicu istog kvaliteta kao ranije, jer je teško doći do dlake domaćeg autohtonog govečeta čija je dlaka najkvalitetnija za preradu. "Veštačka dlaka koje se danas proizvodi se približava kvalitetu dlake iz govečetovog uha. U Rusiji je počela da se koristi kvalitetna dlaka kune sibirski i kolinski, a mali proizvodjači, poput mene, ne mogu da se nose sa jeftinom sirovinom koja tamo postoji, tako da je ova vrsta klasičnog tradicionalnog četkarstva, u Srbiji, dovedena pred izumiranje", objasnio je Marić.Prema njegovim rečima, razlog je i to što su kineske četkice znatno jeftinije, tako da u ovoj četkarskoj radnji sada kupuju samo umetnici i dizajneri, a naviknuti na taj kvalitet javljaju se i iz Hrvatske i Slovenije kojima četkice šalje pouzećem. "Nekada se puno radilo, imao sam i do 15 zaposlenih radnika, danas imam samo dva, jednog četkara i jednog trgovca. Budućnost ove radnje je u ostalom slikarskom priboru", kazao je Marić.
jos malo o nekim zanatima u Beogradu..clanak uzet iz dnevnih novina..
Četkarska radnja Zorana Marića u Ulici kraljice Natalije je prva koja je u Jugoslaviji proizvodila slikarske četkice. Radnju je osnovao Zoranov otac Ilija, 1938. godine i bila je poznata po proizvodnji četkica sa dlakom iz govečetovog uha. "Nasledio sam radnju 1972. godine, razradio i daleko povećao posao", kazao je Marić i dodao da ne postoji slikar u bivšoj Jugoslaviji koji nije radio sa njegovim četkicama, a bile su tražene i na zapadu i najviše je izvozio preko Slovenije. Da bi četkica bila kvalitetna materijal mora ručno da se obradjuje, ali on više ne uspeva da proizvede četkicu istog kvaliteta kao ranije, jer je teško doći do dlake domaćeg autohtonog govečeta čija je dlaka najkvalitetnija za preradu. "Veštačka dlaka koje se danas proizvodi se približava kvalitetu dlake iz govečetovog uha. U Rusiji je počela da se koristi kvalitetna dlaka kune sibirski i kolinski, a mali proizvodjači, poput mene, ne mogu da se nose sa jeftinom sirovinom koja tamo postoji, tako da je ova vrsta klasičnog tradicionalnog četkarstva, u Srbiji, dovedena pred izumiranje", objasnio je Marić.Prema njegovim rečima, razlog je i to što su kineske četkice znatno jeftinije, tako da u ovoj četkarskoj radnji sada kupuju samo umetnici i dizajneri, a naviknuti na taj kvalitet javljaju se i iz Hrvatske i Slovenije kojima četkice šalje pouzećem. "Nekada se puno radilo, imao sam i do 15 zaposlenih radnika, danas imam samo dva, jednog četkara i jednog trgovca. Budućnost ove radnje je u ostalom slikarskom priboru", kazao je Marić.
