„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Uceni Borise, istorijska nauka se zasniva na cinjenicama a ne na fantazmagorijama odredjene interesne grupe.

Jos jednom te pozivam da pokazes barem jedan izvor koji opisuje doseljavanje Slovena sa severnih teritorija na Dunav.

Jos nesto me zanima, Pavle Djakon je opisao staniste Slovena u juznoj Austriji koje je obuhvatalo dolinu reke Zlije zapadno od Klagenfurta pa sve do grada Matreja. Ovi Sloveni su placali porez lombardskom vojvodstvu od Friulije koje je uspostavljeno 568. godine.

After the death, as we said, of Gisulf, duke of Forum Julii, his sons Taso and Cacco undertook the government of this dukedom. They possessed in their time the territory of the Slavs which is named ZeIHa (Gail-thai),' up to the place which is called Medaria (Windisch Matrei), hence, those same Slavs, up to the time of duke Ratchis, paid tribute to the dukes of Forum Julii.

Na mapi ta teritorija izgleda ovako,

Pogledajte prilog 903079

Da li mozes da budes ljubazan i pokazes forumu istorijski izvor koji opisuje doseljavanje Slovena u oblast Karantanije u 6. veku?
Neposredno pred invaziju Slovena u Karantaniji je zivo narod pod imenom Carni, prema svedocenju Prokopija

These countries are situated on the sea in that region. But above them are the Siscii and Suevi (not those who are subjects of the Franks, but another group), who inhabit the interior. And beyond these are settled the Carnii and Norici. On the right of these dwell the Dacians and Pannonians, who hold a number of towns, including Singidunum and Sirmium,

Izvod iz Vikipedije o narodu Carni

They are usually considered a Gaulish tribe, although some associate them with the Venetic peoples, a group closely related to but probably distinct from the Celts.

In Late Antiquity, under the pressure of Germanic and Slavic peoples, the mountainous area populated by the Latinized Carni shrank gradually narrowing to Carnia and Friulian plains alone, and accepting migration contributions from Carniola, Carinthia and from other areas of the Empire. The phenomenon probably stabilized under the Lombards' domination of Friuli.


Kaze Vikipedija da su Karni bili galsko ili venetsko pleme, ali da su ih asimilirali Germani i Sloveni. I tako i jeste, kako kaze Pavle Djakon, tu gde nekada zivese Karni sada zive Sloveni.
No ipak bilo bi lepo to potkrepiti nekim istorijskim izvorom, jer nije skladno naucnoj metodologiji da se sluzimo nagadjanjem, jel tako. Posto si procitao tri biblioteke, verovatno si negde video izvor o migracijama Slovena u Karantaniju. Znas meni to nekako nezamislivo, u to doba, sredinom 6.veka se Sloveni kretase po Trakiji, nije mi poznato da su se zaletali u alpske planine.

Moze izvor, Borise uceni?
 
The bottom line is this: if the original inhabitants of the Balkans did not speak Slavic and there was no long-range mass-migration, how did it come about that today they speak Slavic?
Једини пут ка одговору је добро постављено питање!

Мало бих га преформулисао.

Ако није документовано и потврђено да староседеоци Балкана говоре словенским језиком пре шестог века и ако није документовано и потврђено да малобројни Склави шестог и седмог века говоре словенским језиком, како то да они данас говоре словенским језицима?
 
Poslednja izmena:
Zanima me kako su se tamo stvorili sredinom 6. veka. Znas li ti?
Коле узми и ти ово јако је добро и повезује доста ствари које смо причали. Оно што ми је још интересантно да се у Панонији у 6. веку појављују Неури који су још од Херодота осмм Скита сејача детектовани као протсловенско племе , код Херодота они су се претварали у вукове једном годишње.

https://easyupload.io/by2yva
 
А како је сеоба Словена у Карантинијy показатељ опште миграције Словена преко Дунава? Не разумем зашто сте толико фиксиран за ову Карантинју.
Зато што су најврероватније дошли из Паноније са Ломбардима пре доласка Авара. Другачије не можемо објаснити. Павле Ђакон говори да Словени имају свој језик и да део Лобарда зна да се служи њиме.
Друга алтернативна теорија од Јадранскох Венета за које извори говоре да имају сличну ношњу као Келти и обичаје али говоре другачим језиком.

Оно Колевтово о Спороима који се налазе и код Јордана и код Прокопија и веза са Келтима звучи интересантно.
 
Zanima me kako su se tamo stvorili sredinom 6. veka. Znas li ti?
да ли има још помена Спороа од оних које си поменуо?
Сетио сам се грчких извора где кажу да је Сирбону мајка Келткиња а отац Трибал.
Друга ствар Скордијсци који су населили наше просторе ипак према новим истраживањима нису Келти али су од Келта преузели војну и државну структуру као и оружје сматра се да су били и строседеоци који су се после доминације Келта отргли у савез који је био истог друштвеног уређења као Келти.

Плиније и Птоломеј бележе Кимеријанце као суседе Срба на Кавказу. Име Срба и алродијских народа већина значи рођаци или браћа.
Ранка Куић за Велшане говори да за себе кажу да су Кимери што значи браћа.
Опет Невен Будимир говори да је њихово име страије Симберос (не Кимберос) а још старије Сирбос имамо Срем и Семберију у Босни.
Онда видимо да су Сирминијанци у МСД јако сумњиви јер негде би објаснили староседелачки дух код Срба.
 
Зато што су најврероватније дошли из Паноније са Ломбардима пре доласка Авара.
Za ovo trebamo imati izvor, ali takvog izvora nema. Lombardi su putovali sami.

Друга алтернативна теорија од Јадранскох Венета за које извори говоре да имају сличну ношњу као Келти и обичаје али говоре другачим језиком.
Za ovo postoji izvor, zove se Jonas iz Bobija, svestenik iz prve polovine 7.veka. Jonas je vrsio misiju medju Venetima Karantanije, koji sebe zovu jos i Sklavima, citat Venetiorum qui et Sclavi dicuntur
 
да ли има још помена Спороа од оних које си поменуо?
Ne znam Nice sta da ti kazem. Sto puta sam procitao kako su Sporoi jedino pomenuti kod Prokopija i nigde vise.
Kad ono, eno ih u Uskrsnjoj hronici, i to opisani kao keltski narod. Vidi se iz aviona.
Lav VI kaze da su Sloveni keltskog porekla, ali sa modernim prevodom je taj navod izbacen.

Bruka i sramota, sta drugo reci.......
 
Ne znam Nice sta da ti kazem. Sto puta sam procitao kako su Sporoi jedino pomenuti kod Prokopija i nigde vise.
Kad ono, eno ih u Uskrsnjoj hronici, i to opisani kao keltski narod. Vidi se iz aviona.
Lav VI kaze da su Sloveni keltskog porekla, ali sa modernim prevodom je taj navod izbacen.

Bruka i sramota, sta drugo reci.......
Па помиње их и Јордан не само Прокопије.
 
Занимљиво , познато кад си већ овако нешто поставио зашто не обелоданиш праве аспирације ове теме?
Направио си америчку поделу на републиканце и демократе.
Сваккако оно што је заступао Жупанић или на пр Милановић апсолутно није аутохтонизам али нуди једну много комплетнију и разумљивију слику досељавања које ако се десило је био много сложенији и вишевековни културолошки процес од пуког доласка у 7. веку.

Оно о Милошу С Миојјевићу нећу коментарисати сем пуке чињенице да је Љуба Ковачевић отац критичке мисли био по струци математичар па је по овом лику боље познавао изворе и историју од Милоша С Милојевића..

Затим говори о уништењу сакралних вредности код Срба па томе је допринела такође критичка историја која је у основи безбожничка , секуларна и нео-либерална.
Kod Jordana su Sklaveni i Anti nastali od Veneta a kod Prokopija od Spora
Сад не могу да нађем али зар нису Слали или нешто тако код Јордана?
 
Чиста наука потврђена мноштвом спискова словенских имена, мноштвом записаних словенских речи, масом графита на словенском језику, стотинама натписа на разноразним подигнутим споменицима и то све у научно потврђеном периоду славизације Балкана током шестог. седмог и осмог века.
Све то уз мноштво сведочења о преласку Дунава неколико стотина хиљада потврђених говорника словенског језика уз десетине сведочења која говоре о супербрзом процесу славизације (нпр сведочења о томе да трговци, разни управници, официри, писари, свештеници и маса других уче словенски језик), уз сведочења о високој репутацији и културном и цивилизацијском престижу и моћи новопридошлих Словена у односу на инфериорну материјалну и духовну културу и цивилизацију Римљана.
Еј бре, чак и школе оснивају у том периоду (6,7 и 8 век), мислим Словени.
Шта бре вртиш главом, наука је ово будало једна.
И све је бре то потврђено и може се видети у сваком музеју и у сваком уџбенику.
Нису имали своје писмо па су користили грчко и латинско али се јасно на грнчарији могу прочитати потписи, иницијали и имена словенских грнчара уз здравице, поздраве и словенске језичке формуле призивања добре среће уз позивање на словенске богове. Уосталом та супериорна словенска грнчарија је још један доказ о културној славизацији јер не заборавимо да се догодио банкрот свих грнчара Средоземног басена.
Еј бре па у сваком селу када мало закопаш нађеш камене споменике на којима су записана имена Милован, Радољуб, Споменка, Милица и то све из седмог и осмог века. Јасно се види да су прекуцана ранија имена Оливиа, Адрианус, Сабрина, ......
Славизација бре ........
Ко каже супротно, кукала му мајка.
Наука бре, црно на бело.
 
Poslednja izmena:
@Boris T ајде уздржи се од подосмеха па мало изгуглај о човеку којем се смејеш. Ја бих рекао да човек има много јаче кредитације од тебе ја мислим да је овде смешно говорити да он не разуме да етницитети су нешто штои потиче из 19. 20. века.
dr. sc. Gračanin, Hrvoje, redoviti profesor

Не ради се о аутохтонисти већ редовном како желите рећи Беч-Берлин доктору.

Дакле он не разуме а ти разумеш??????!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

BIBLIOGRAFIJA



  • Kvalifikacijski radovi
    • Antička kronika kao povijesni izvor: Primjer "Kronike" komesa Marcelina, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu 2004., 261 str.
    • Povijest savsko-dravsko-dunavskog međurječja u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku, Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu 2007., 498 str.

  • Knjige
    • Kratka povijest Hrvatske za mlade I. Od starog vijeka do kraja 18. stoljeća, [Biblioteka Vidici], Zagreb: SysPrint, 2006., 296 str. ISBN 953-232-111-X
    • Kratka povijest Hrvatske za mlade II. Od kraja 18. stoljeća do početka 21. stoljeća, [Biblioteka Vidici], Zagreb: SysPrint, 2006., 296 str. ISBN 953-232-112-8
    • Prejasni muž komes Marcelin, Kronika, [Biblioteka Latina & Graeca, knj. 36], Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006., 336 str. (s Brunom Kuntić-Makvić) ISBN 953-249-001-9
    • Pavao Đakon, Povijest Langobarda, [Biblioteka Orbis Latinus], Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2010., 406 str. (s Robertom Šćerbeom, Hrvojem Šugarom, Tomislavom Galovićem i Ivom Goldsteinom) ISBN 978-953-167-237-5
    • Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća), [Biblioteka Nova Plejada], Zagreb: Plejada, 2011., 456 str. ISBN 978-953-7782-02-3
    • Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Zagreb: Latina et Graeca, 2011., 280 str. ISBN 978-953-6565-14-6
    • Slavne povijesne ličnosti od starog do novog vijeka. 10 velikih osvajača + 10 slavnih vladarica, [Bibliotheca Historia Croatica, knj. 71], Zagreb: Meridijani, 2015., 224 str. ISBN 978-953-239-196-1
    • Komes Marcelin i svijet ranog Bizanta, [Consociatio Croatica studiorum Byzantinorum, Dissertationes et Monographiae 1], Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko društvo za bizantske studije, 2018. [2019.], 376 str. ISBN 978-953-222-877-9 NJT, 978-953-48616-0-8 HDBS

  • Uredništva knjiga
    • Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, preveli Marina i Kiril Miladinov, stručni redaktor i priređivač Hrvoje Gračanin, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 605 str. ISBN 953-212-297-4
    • Povijest 5. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, [Biblioteka Jutarnjeg lista], urednik i stručni redaktor Hrvoje Gračanin, Zagreb: Europapress holding, 2007., 647 str. ISBN 978-953-300-039-8
    • Gacka u srednjem vijeku. Zbornik radova, [Biblioteka Zbornici, knjiga 42], Zagreb - Otočac: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2012., 370 str. ISBN 978-953-6666-96-6 (sa Željkom Holjevcem)

  • Poglavlja u knjigama
    • Komes Marcelin i njegova Kronika, u: Prejasni muž komes Marcelin,Kronika, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 36], Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006., 5-54 ISBN 953-249-001-9
    • Povijesni komentar, u: Prejasni muž komes Marcelin,Kronika, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 36], Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006., 187-274 ISBN 953-249-001-9
    • Popis srednjovjekovnih vladara i crkvenih velikodostojnika, u: Ivo Goldstein - Borislav Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, [Historiae, knj. 7], Zagreb: Novi Liber, 2006., 486-514 ISBN 953-6045-46-X
    • Popis vladara i crkvenih velikodostojanstvenika, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 349-380 ISBN 953-212-297-4
    • Ukratko o životu i djelu Georgija Ostrogorskog, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 403-407 ISBN 953-212-297-4
    • Nastanak i razvoj bizantologije, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 409-443 ISBN 953-212-297-4
    • Izvori za bizantsku povijest, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 445-476 ISBN 953-212-297-4
    • Bibliografija za povijest bizantske civilizacije, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 477-506 ISBN 953-212-297-4
    • Bizant na Internetu, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 507-514 ISBN 953-212-297-4
    • Rječnik temeljnih pojmova, u: Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 515-573 ISBN 953-212-297-4
    • Donje međurječje Drave i Save u sutonu antike i ranom srednjovjekovlju, u: Božo Biškupić - Vesna Kusin - Branka Šulc (ur.), Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije, Prvi svezak, [Katalog izložbe], Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., 239-245 ISBN 978-953-271-027-4
    • “Zvonimir kral hrvatski“, u: Dragutin Feletar (ur.), Spomenik kralju Zvonimiru u Kninu [katalog], Zagreb - Knin: Družba Braća Hrvatskoga Zmaja - Grad Knin, 2009., 3-8
    • Povijesni komentar, u: Pavao Đakon, Povijest Langobarda, [Biblioteka Orbis Latinus], Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2010., 206-282 (s Tomislavom Galovićem i Ivom Goldsteinom) ISBN 978-953-167-237-5
    • Povijest Langobarda Pavla Đakona i ranosrednjovjekovno povjesništvo, u: Pavao Đakon, Povijest Langobarda, [Biblioteka Orbis Latinus], Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2010., 339-385 ISBN 978-953-167-237-5
    • Rufije Fest, život i djelo, u: Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Zagreb: Latina et Graeca, 2011., 9-119 ISBN 978-953-6565-14-6
    • Rufius Festus, Breviarium rerum gestarum populi Romani / Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda (izvornik i prijevod), u: Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Zagreb: Latina et Graeca, 2011., 120-161 ISBN 978-953-6565-14-6
    • Povijesni komentar, u: Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Zagreb: Latina et Graeca, 2011., 163-265ISBN 978-953-6565-14-6
    • Zagrebačko područje do osnutka Biskupije, u: Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918., ur. Ivo Goldstein i Slavko Goldstein, Zagreb: Novi Liber, 2012., 2-29 ISBN 978-953-325-020-5
    • Kraj antike na hrvatskim prostorima, u: Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 - oko 1150), [Biblioteka Povijest Hrvata. Svezak I.], Zagreb: Matica hrvatska, 2015., 3-36 ISBN 978-953-150-942-8 (svezak I.)
    • Sjeverozapadna Hrvatska u ranome srednjem vijeku, u: Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 - oko 1150), [Biblioteka Povijest Hrvata. Svezak I.], Zagreb: Matica hrvatska, 2015., 345-366 ISBN 978-953-150-942-8 (svezak I.) (sa Silvijom Pisk)
    • Sjeveroistočna Hrvatska u ranome srednjem vijeku, u: Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 - oko 1150), [Biblioteka Povijest Hrvata. Svezak I.], Zagreb: Matica hrvatska, 2015., 367-384 ISBN 978-953-150-942-8 (svezak I.)
    • Bizant na hrvatskom prostoru u ranome srednjem vijeku, u: Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 - oko 1150), [Biblioteka Povijest Hrvata. Svezak I.], Zagreb: Matica hrvatska, 2015., 495-516 ISBN 978-953-150-942-8 (svezak I.)
    • Vještičja posla na hrvatski način: vještičarenje i progoni vještica u hrvatskim krajevima u kasnom srednjovjekovlju i ranom novovjekovlju, u: Mladen Houška - Martina Findrik - Romana Mačković (ur.), Coprnički ceh, Sveti Ivan Zelina: Muzej Sveti Ivan Zelina, 2017., 35-63 ISBN 978-953-8052-04-0

  • Radovi u zbornicima radova

    • Illyricum of the 2nd and 3rd Centuries AD in the Works of Latin and Greek Historians, u: Mirjana Sanader - Marina Šegvić - Ivan Mirnik (ur.), Illyrica antiqua. Ob honorem Duje Rendić-Miočević, [Radovi s međunarodnog skupa o problemima antičke arheologije, Zagreb, 6.-8. XI. 2003.], Zagreb: Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Arheološki muzej u Zagrebu - FF press, 2005., 287-298 ISBN 953-175-210-9
    • "Naši" i "njihovi": načela pripadnosti u Kronici komesa Marcelina. Prilog povijesti mentaliteta u kasnoj antici, u: Neven Budak (ur.), Raukarov zbornik. Zbornik u čast Tomislava Raukara, Zagreb: Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu - FF press - Odsjek za povijest, 2005., 27-38 ISBN 953-175-239-1
    • An Institutional Internet-Laboratory. The Croatian Database on Antiquity, u: Geschichte und Neue Medien in Forschung, Archiven, Bibliotheken und Museen. Tagungsband .hist 2003, ur. Daniel Burckhardt, Rüdiger Hohls, Vera Ziegeldorf, [Historisches Forum. Veröffentlichungen von Clio-online 2], Berlin: Clio-online - Humboldt-Universität zu Berlin, 2005., 657-662 (s Mladenom Tomoradom) ISBN 3-86004-199-1
    • Roman South Pannonia in the Time of St. Martin of Tours, u: Jasmina Arambašić (ur.), Sveti Martin Tourski kot simbol evropske kulture - Saint Martin de Tours, symbole de la culture européenne, Ljubljana: Mohorjeva založba, 2008., 68-91 (slovenski prijevod Rimska Južna Panonija v času svetega Martina Tourskega, u: isto, 45-67) ISBN 978-3-7086-0426-8
    • The Role of Illyricum in the Tetrarchic Wars, u: Nenad Cambi - Joško Belamarić - Tomislav Marasović (ur.), Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700. obljetnici postojanja / Diocletian, Tetrarchy and Diocletian's Palace on the 1700 th Anniversary of Existence,[Zbornik radova], Split: Književni krug, 2009., 597-608 ISBN 978-953-163-318-5
    • Guduskani/Guduščani - Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja, u: Hrvoje Gračanin - Željko Holjevac (ur.), Gacka u srednjem vijeku. Zbornik radova, [Biblioteka Zbornici, knjiga 42], Zagreb - Otočac: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2012., 49-68 ISBN 978-953-6666-96-6
    • Bugari, Franci i južna Panonija u 9. stoljeću. Reinterpretacija povijesnih izvora, u: Damir Karbić - Tihana Luetić (ur.), Hrvati i Bugari kroz stoljeća. Povijest, kultura, umjetnost i jezik / Хървати и Българи през вековете. История, култура, изкуство и език. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Đakovu, 23.-24. rujna 2010., Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013., 3-22 ISBN 978-953-154-991-2
    • Crkveni ustroj u kasnoantičkoj južnoj Panoniji, u: Bruna Kuntić-Makvić - Inga Vilogorac Brčić (ur.), Znakovi i riječi 4 - Signa et litterae IV. Zbornik projekta “Mythos - cultus - imagines deorum”. De ritv ad religionem - Od obreda do vjere, Zagreb: FF press, 2013., 155-169 ISBN 978-953-175-477-4 (= Croatica Christiana Periodica 38/73 (2014.), 1-12)
    • Ethnicity and Migrations in the Late Antique and Early Medieval Middle Danube Region: Examples Linking the Areas of Modern Croatia and Slovakia, u: Martin Homza - Ján Lukačka - Neven Budak (ur.), Slovakia and Croatia. Historical Parallels and Connections (until 1780), [Slovakia and Croatia Vol. I], Bratislava - Zagreb: Department of Slovak History, Faculty of Philosophy, Comenius University Bratislava, 2013., 43-48 ISBN 978-80-89567-20-1
    • Povijesni identiteti i politički realiteti: proslava tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine, u: Marijana Marinović (ur.), Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti. Četvrti hrvatski simpozij o nastavi povijesti, Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2014., 119-138
    • Religious Policy and Policizing Religion during the Tetrarchy, u: Vesselina Vachkova - Dimitar Dimitrov (ur.), Serdica Edict (311 AD): Concepts and realizations of the Idea of Religious Toleration. Proceedings of the international interdisciplinary conference “Serdica Edict (311 AD): Concepts and Realizations of the Idea of Religious Toleration”, Sofia, 2012, Sofia: TANGRA TanNakRa, 2014., 143-162
    • Barbaricum contra imperium : Prostor današnje jugozapadne Vojvodine između kasne antike i ranog srednjeg vijeka u svjetlu povijesnih i arheoloških svjedočanstava (5.-6. stoljeće), u: Vladan Gavrilović - Svetozar Boškov (ur.), Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije. Zbornik radova / The Region of Vojvodina in the Context of European History. Book of Proceedings 2, Novi Sad - Bačka Palanka: Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2014., 7-39 ISBN 978-86-6065-293-7 (s Janom Škrguljom)
    • Rijeka Sava u srednjovjekovnim narativnim vrelima, u: Branko Ostajmer (ur.), Rijeka Sava u povijesti. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18-19. listopada 2013., Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2015., 55-75 ISBN 978-953-6659-88-3
    • The history of the eastern Adriatic region from the V th to the VII th centuries AD: historical processes and historiographic problems, u: Yolande Marion - Francis Tassaux (ur.), AdriaAtlas et l’historie de l’espace adriatique du VI e s. a.C. au VIII e s. p.C. Actes du colloque international de Rome (4-6 novembre 2013), [Ausonius Scripta Antiqua 79], Bordeaux: Ausonius, 2015., 67-97 ISBN 978-2-35613-154-4
    • Refashioning of Historical Reality: Three Stories by Constantine VII Porphyrogenitus and the Early Medieval History of Croatia, u: Mitko B. Panov (ur.), Samoilovata država i Vizantija: istorija, legenda, tradicija, nasledstvo. Zbornik na trudovi od Megjunarodniot simpozium “Denovi na Justinian I”, Skopje, 17-18 oktombri, 2014 / Samuel’s State and Byzantium: History, Legend, Tradition, Heritage. Proceedings of the International Symposium “Days of Justinian I”, Skopje, 17-18 October 2014, Skopje: Univerzitet “Evro-Balkan”, Skopje, 2015., 24-34 ISBN 978-608-4714-13-2 (s Janom Škrguljom)
    • Ljetopis popa Dukljanina i južni smještaj Moravske Kneževine, u: Irena R. Cvijanović (ur.), Spomenica dr. Tibora Živkovića, [Zbornik radova Istorijskog instituta Beograd, knj. 32], Beograd: Istorijski institut Beograd, 2016., 193-201 ISBN 978-86-7743-110-5
    • The Perception of Justinian I in the Early Medieval West, u: Mitko B. Panov (ur.), Vizantija i nasledstvoto na Evropa: povrzuvanje na kulturite. Zbornik na trudovi od Tretiot megjunaroden simpozium “Denovi na Justinijan I”, Skopje, 30-31.10.2015. / Byzantium and the Heritage of Europe: Connecting the Cultures. Proceedings of the 3rd International Symposium “Days of Justinian I”, Skopje, 30-31 October 2015 , Skopje: Univerzitet “Evro-Balkan”, Skopje, 2016.,11-21 ISBN 978-608-4714-50-7
    • The Notion of the Methodii Doctrina in the Context of the Church Synod of Split AD 925, u: Mitko B. Panov (ur.), Vizantiskata misionerska dejnost i evropskoto nasledstvo. Zbornik na trudovi od Četvrtiot megjunaroden simpozium “Denovi na Justinijan I”, Skopje, 11-12 noembri, 2016. g. / The Byzantine Missionary Activity and Its Legacy in Europe. Proceedings of the 4th International Symposium “Days of Justinian I”, Skopje, 11-12 November, 2016 , Skopje: Univerzitet “Evro-Balkan”, Skopje, 2017.,28-42 ISBN 978-608-4714-17-0 (s Markom Petrakom)
    • Lower Pannonia before and after the Treaty of Aachen, u: Mladen Ančić - Jonathan Shepard - Trpimir Vedriš (ur.), Imperial Spheres and the Adriatic. Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812), London - New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2018., 207-224 ISBN 978-1-138-22594-7
    • Pisani izvori o šumama u savsko-dravskom međuriječju u kasnoj antici i srednjem vijeku, u: Dinko Župan - Robert Skenderović (ur.), Slavonske šume kroz povijest. Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015., Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia, Posebna izdanja knjiga 17, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2018., 39-59 ISBN 978-953-8102-11-0 (sa Silvijom Pisk)
    • The Gepids and Southern Pannonia in the age of Justinian I, u: Tivadar Vida - Dieter Quast - Zsófia Rácz - István Koncz (ur.), Kollaps - Neuordnung - Kontinuität. Gepiden nach dem Untergang des Hunnenreiches. Tagung der Internationalen Konferenz and der Eötvös Loránd Universität, Budapest, 14. - 15. Dezember 2015., Budapest: Archaeolingua, 2019., 185-274 ISBN 978-615-5766-28-2 (s Janom Škrguljom)

  • Znanstveni radovi u znanstvenim časopisima
    • Zapadnorimsko poslanstvo na Atilin dvor 449. godine, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 32/33, Zagreb 1999./2000., 31-49
    • Bitka kod Murse i njezin odjek, Scrinia Slavonica 3 (2003.), 9-29
    • The Western Roman Embassy to the Court of Attila in A.D. 449, Byzantinoslavica 61 (2003.), 53-74
    • Svijet antičke žene u dva južnopanonska pokrajinska središta, Sisciji i Sirmiju, Scrinia Slavonica 4 (2004.), 15-106
    • Ilirik u Marcelinovoj Kronici. Kronika komesa Marcelina kao izvor za društvenu i gospodarsku povijest te ekohistoriju kasnoantičkog Ilirika, Ekonomska i ekohistorija 1 (2005.), 9-36
    • Huni i južna Panonija, Scrinia Slavonica 5 (2005.), 9-47
    • Goti i južna Panonija, Scrinia Slavonica 6 (2006.), 83-126
    • Festov Brevijarij kao izvor za staru povijest hrvatskoga povijesnog prostora, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 38 (2006.), 29-58
    • The Huns and South Pannonia, Byzantinoslavica 64 (2006.), 29-76
    • Gepidi, Heruli, Langobardi i južna Panonija, Scrinia Slavonica 7 (2007.), 7-64
    • "Od Hrvata pak koji su stigli u Dalmaciju odvojio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom". Razmatranja uz DAI c. 30, 75-78, Povijest u nastavi 6/1 (11) (2008.), 67-76
    • Slaveni u ranosrednjovjekovnoj južnoj Panoniji, Scrinia Slavonica 8 (2008.), 13-54
    • Kršćanstvo i Crkva u kontinentalnoj Hrvatskoj u ranom srednjem vijeku (VI. - XI. st.), Crkvena kulturna dobra 6 (2008.), 70-84
    • Avari, južna Panonija i pad Sirmija, Scrinia Slavonica 9 (2009.), 7-56
    • Hrvatsko rano srednjovjekovlje u službi politike u počecima neovisne Hrvatske, Kroatologija 1 (1) (2010.), 89-101
    • Rimske prometnice i komunikacije u kasnoantičkoj južnoj Panoniji, Scrinia Slavonica 10 (2010.), 6-69
    • Zagrebačko područje u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3.s., 43 (2010.), 143-151
    • Postrimski grad u južnoj Panoniji: primjer Cibala, Scrinia Slavonica 11 (2011.), 7-30 (s Anitom Rapan Papeša)
    • Ivan Paližna u povijesnim vrelima i historiografiji, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 4 (2011.), 237-267
    • Bizantski car Heraklije I. u hrvatskoj historiografiji, Povijesni prilozi 31/43 (2012.), 9-30 (sa Zoranom Antunović)
    • Toma Arhiđakon i križarstvo, Povijest u nastavi 10/1 (19) (2012.), 45-64 (s Igorom Razumom)
    • Postrimski grad u južnoj Panoniji: primjer Siscije, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drustvene znanosti HAZU 32 (2014.), 1-26 (s Goranom Bilogrivićem)
    • The Ostrogoths in Late Antique Southern Pannonia, Acta Archaeologica Carpathica 49 (2014.) [2015.], 165-205 (s Janom Škrguljom)
    • Late Antique Dalmatia and Pannonia in Cassiodorus' Variae, Povijesni prilozi 49 (2015.), 9-83
    • Etnički identiteti u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba, Povijesni prilozi 50 (2016.), 9-48 (s Janom Škrguljom)
    • Late Antique Dalmatia and Pannonia in Cassiodorus' Variae (Addenda), Povijesni prilozi 50 (2016.), 191-198
    • Late Antique Dalmatia and Pannonia in Cassiodorus' Variae, Millennium 13 (2016.), 211-273
    • Siscia in Late Antiquity and the Early Middle Ages: Fate of a Post-Roman Town in Southern Pannonia, Acta Archaeologica Carpathica 51 (2016.) [2017.], 103-143 (s Goranom Bilogrivićem)
    • Neka razmatranja o gospodarstvu Zapadnog Ilirika od IV do VI stoljeća, Acta Illyrica: godišnjak Udruženja BATHINVS 2 (2018.), 335-394 (s Nebojšom Kartalijom)
    • Nova kontekstualizacija starog vrela - Kasiodorove Variae o kasnoantičkoj Isti / A New Contextualization of An Old Source - Cassidorus' Variae on Late Antique Istria, Miscellanea Hadriatica et Mediterranea 6 (2019.), 9-33
    • Bellum Batonianum i Bellum Liudewiticum: dodirnice i razilaznice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 51.2 (2019.) [2020.], 117-133

  • Stručni radovi u enciklopedijama i leksikonima
    • Hrvatska enciklopedija 5: Hu-Km, glavni urednik August Kovačec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003., 473 (kan), 550 (Kasiodor), 559 (Katalaunska polja), 716 (Klodio, Klodvig I.), 720 (Klotar I., Klotar II.)
    • Hrvatska enciklopedija 6: Kn-Mak, glavni urednik August Kovačec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004., 49-50 (koloni), 68 (Komneni), 107 (Konstantin IV. Pogonat, Konstantin V. Kopronim), 107-108 (Konstantin VII. Porfirogenet), 108 (Konstantin IX. Monomah, Konstantin XI. Paleolog, Konstantinova darovnica), 174 (kosezi), 213 (Kozma Indikopleust), 303 (Krum), 314 (ktitor), 422-423 (Langobardi), 457 (Latinsko Carstvo), 463 (Lav III. Sirijac, Lav V. Armenac, Lav VI. Mudri), 609 (Liutprand, Liutprand Kremonski), 624 (logotet), 649 (francuski kralj Lotar, Lotar I.), 649-650 (Lotar II.), 650 (Lotar III.), 671-672 (Ludvig I. (II.) Njemački), 672 (Ludvig I. Pobožni, Ludvig II., Ludvig IV. Dijete), 674 (Luj II. Mucavac, Luj IV. Prekomorski), 716 (Ljutiči), 773 (Majestas Carolina), 776 (majordom), 795 (Maksimović, Ljubomir)
    • Hrvatska enciklopedija 7: Mal-Nj, glavni urednik August Kovačec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005., 2 (Malala, Ivan), 27 (Manases, Konstantin), 51 (marani), 112 (Mary), 150-151 (Mauri), 152 (Maurikije), 177 (Medina - povijest), 201 (Meka - povijest), 221 (Menandar Protektor), 238 (meropsi), 266 (metoh [metohija]), 266-267 (Metohit, Teodor), 288-289 (Mihael I. Angel, Mihael I. Asen, Mihael I. Rangabe, Mihael II., Mihael III., Mihael IV. Paflagonac, Mihael VII. Duka, Mihael VIII. Paleolog, Mihael Šišman), 422 (Mongoli - uvod & povijest), 441 (Monumenta Germaniae Historica), 461 (Moriski), 492 (Mozarapi), 503 (Muavija I), 593 (Narzes), 628 (Nenije), 635 (nepotizam), 694-695 (Nikefor, Nikefor I., Nikefor II. Foka, Nikefor III. Botanijat, Nikeja, Nikejsko Carstvo), 710 (Nizam al-Mulk), 795 (Nuredin, Mahmud)
    • Hrvatska enciklopedija 8: O-Pre, glavni urednik Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb 2006., 43 (Odoakar), 48 (Offa), 52 (Ogotaj), 71 (Olga), 85 (Omar I.), 86 (Omejidi), 88 (Omurtag), 125 (Ordericus Vitalis), 144 (Orsini), 175 (Osvald), 180 (Oton I. Veliki, Oton II., Oton III., Oton IV.), 227 (Paleolozi), 229-230 (Palestina - kasnoantička, srednjovjekovna i novovjekovna povijest), 325 (patricij, patriciji), 333 (Pavao Đakon), 335 (Pavia - povijest), 378 (pentapolis), 413-414 (Perzija - kasnoantička i ranosrednjovjekovna povijest), 461 (Pikti), 472 (Pipin, Pipin I., Pipin II., Pipin Mali, Pipin Srednji, Pipin Stariji), 564 (Poitiers - povijest), 645 (Pomorje), 668 (porfirogenet)
    • Hrvatska enciklopedija 9: Pri-Sk, glavni urednik Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb 2007., 8 (Prijezda I., Prijezda II.), 38-39 (Prokopije iz Cezareje), 46 (pronija), 60 (protovestijar), 221-222 (Ravenna - povijest), 222 (Ravenski egzarhat), 302 (Rethra), 338 (Ricimer), 353-355 (Rim - kasnoantička i srednjovjekovna povijest), 378 (Rjurik), 391 (Roderik), 395 (Roger I., Roger II.), 403 (Roland), 404 (Rollon), 406-407 (Roman I. Lakapen, Roman II., Roman III. Argir, Roman IV. Diogen), 440 (Rotari), 461 (Rudolf I., Rudolf Švapski), 462-463 (Rugijci), 527 (Safaridi), 529 (Sagudati), 542 (Saladin), 556 (Samanidi), 557 (Samarkand), 588 (Saraceni), 598 (Sasanidi), 598-599 (Sasi), 618 (Saxo Grammaticus), 673 (Seldžuci), 693-694 (seoba naroda), 707 (sevast), 730 (Sicilijanska večernja), 754 (Simeon), 757 (Simokata, Teofilakt), 776 (Sipont), 827 (Skilica, Ivan)
    • Hrvatska enciklopedija 10: Sl-To, glavni urednik Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb 2008., 7-8 (Slaveni - povijest), 56 (Smbat), 102 (Solunsko Kraljevstvo), 215-216 (starac), 225 (starosta), 233 (Ştefan III. Veliki), 234 (Stefan Nemanjić), 235 (Stefan Uroš I., Stefan Uroš III. Dečanski), 366 (Svatopluk), 371 (Sven II. Estridsson), 380 (Svevi), 386 (Svjatoslav Igorevič), 686 (tema/temat), 697-698 (Teodor I. Laskaris, Teodor II. Duka Laskaris, Teodora, Teodorik), 699 (Teofano, bizantska carica, Teofano, rimsko-njemačka carica), 825 (Totila)
    • Österreichisches Biographisches Lexikon 1815-1950, 13. Band, 60. Lieferung: Staudigl Oskar - Stich Ignaz, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 2008., 217 (Sterger Jožef)
    • Hrvatska enciklopedija 11: Tr-Ž, glavni urednik Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,Zagreb 2009., 1 (Tracija ili Trakija), 20 (Trapezuntsko Carstvo), 135 (Tvrtko I. Kotromanić), 135-136 (Tvrtko II. Kotromanić), 214 (Uroš [Stefan Uroš V.]), 215 (Urudž ibn Adil), 251 (Václav ili Vjenceslav I. Sveti, Václav ili Vjenceslav I., Václav ili Vjenceslav II., Václav ili Vjenceslav III., Václav ili Vjenceslav IV.). 255 (Vahtang I.), 258 (Vakidi, al-), 266 (Valid I.), 275-276 (Vandali), 292 (Vasaf), 332 (Vendi), 336 (Veneti [Venedi]), 431 (viteški redovi), 432 (viteštvo), 449 (Vladmiri I. Svjatoslavič, Vladimir II. Vsevolodovič Monomah), 450 (Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina, Vladimirsko-Volinska Kneževina), 455 (Vlastimir), 471 (Vojislav, Stefan), 488 (Volsci [Volščani]), 524 (Vsevolod III. Jurjevič), 642 (Yoshimitsu), 743-744 (Zlatonosovići), 753 (Zoe), 754 (Zonara, Ivan), 760 (Zosim)
    • Österreichisches Biographisches Lexikon 1815-1950, 13. Band, 61. Lieferung: Stich Ignaz - Stratil František, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 2009., 306 (Stojan Mihael, Stojanović Mijat), 331-332 (Stossich Adolf, s Danielom Angetter)
    • Österreichisches Biographisches Lexikon 1815-1950, 13. Band, 62. Lieferung: Stratil František - Stulli Gioachino, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 2010., 406-407 (Stritar Josip), 407 (Štritof Niko - Štritof Anton, s Božidarom Frelih), 428-429 (Strup(p)i Simon)
    • Österreichisches Biographisches Lexikon ab 1815 (2. überarbeitete Auflage - online),Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 2003.-2011., Ambschell (Ambschel, Ambschel, Ambšl), Anton von; Barač, Milutin; Belar, Albin (zuletzt aktualisiert 1. 3. 2011) URL http://www.biographien.ac.at/oebl?frames=yes
    • Österreichisches Biographisches Lexikon 1815-1950 , 13. Band, 63. Lieferung: Stulli Luca - Szaster Antoni, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 2012., 1 (Stulli Luca), 46-47 (Šuman Josip)
    • Encyclopaedic Prosopographical Lexicon of Byzantine History and Civilization , volume 3: Faber Felix-Juwayni, al-, edited by Alexios G. Savvides & Benjamin Hendrickx, co-editors Thekla Sansaridou-Hendrickx & Stylianos Lambakis, Brepols, Turnhout 2012., 9-10 (Festus Rufius), 21-22 (Fredegarius (Pseudo-)), 266-268 (Hypatios, bishop of Ephesus, Hypatios, bishop of Gangra, Hypatios, abbot of Rouphinianai), 308-39 (Igor, prince of Kiev), 330-331 (Isaac (Isaakios) of Antioch), 337 (Isidore), 371-372 (John II, metropolitan of Kiev, John I, Patriarch of Antioch), 386-387 (John of Biclar), 397-399 (John tes Klimakos), 412-415 (Julius Nepos, Justin I), 416 (Justinian, Eastern Roman general), 418-422 (Justinian I the Great), 426 (Jurij I Dolgorukij)
    • Brill Encyclopedia of Early Christianity Online, general editors: David G. Hunter, Paul J. J. van Geest, Bert Jan Lietaert Peerbolte, Leiden - Boston: Brill, 2020., Aëtius Flavius (Date: 2020-04-14) URL https://referenceworks.brillonline....tius-flavius-SIM_00000064?s.num=40&s.rows=100

  • Stručni radovi u časopisima
    • Četiri Kasiodorove poslanice o Dalmaciji i Panoniji, Latina et Graeca n.s. 32 (2017.), 81-91
    • Četiri pisma Libanija iz Antiohije, Latina et Graeca n.s. 35 (2019.), 69-83 (s Ninoslavom Zubovićem)
    • Odabrane Kasiodorove poslanice o ženama, Latina et Graeca n.s. 36 (2019.), 53-82
    • Kralj Petar Krešimir IV. u središtu, Juraj: bilten Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac br. 8 (2019.), 48-69

  • Udžbenici i priručnici
    • Povijest 5 - Udžbenik za V. razred osnovne škole, Zagreb: Meridijani, 2003., 105-148 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-7004-42-2
    • Povijest 5 - Radna bilježnica za V. razred osnovne škole, Zagreb: Meridijani, 2003. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-7004-40-6
    • Povijest 1 - Udžbenik za I. razred gimnazije, Zagreb: Meridijani 2003., 134-201 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-7004-60-0
    • Povijesna čitanka. Stara povijest, 1. izdanje, Samobor: Meridijani, 2004., 109-119, 122-125, 128-130, 134-137, 140-153, 156-179 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-7004-86-4
    • Istorija 5 - Udžbenik za 5. razred osnovne škole, Prosvjeta, 1. (srpsko, ćirilično) izdanje, Zagreb: Prosvjeta, 2005., 105-148 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-7130-15-0
    • Povijest 5 - Udžbenik za V. razred osnovne škole, 2. izdanje, Samobor: Meridijani, 2006., 100-158 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-239-030-8
    • Povijest 5 - Radna bilježnica za V. razred osnovne škole, 2. izdanje, Samobor: Meridijani, 2006. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-239-031-6
    • Povijest 1 - Udžbenik za I. razred gimnazije, 2. izdanje, Samobor: Meridijani, 2006., 134-201 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 953-239-032-4
    • Povijest 5 - Udžbenik za 5. razred osnovne škole, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Samobor: Meridijani, 2007., 100-154 (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) 978-953-239-051-3
    • Povijest 5 - Radna bilježnica za 5. razred osnovne škole, 3. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Samobor: Meridijani, 2007. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 978-953-239-052-0
    • Povijest 6 - Udžbenik za 6. razred osnovne škole, 1. izdanje, Samobor: Meridijani, 2007., 6-19, 50-59 (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem) ISBN 978-953-239-053-7
    • Povijest 6 - Radna bilježnica za 6. razred osnovne škole, 1. izdanje, Samobor: Meridijani, 2007. (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem) ISBN 978-953-239-054-4
    • Povijest 6 - Priručnik za nastavnike za šesti razred osnovne škole, Samobor: Meridijani, 2007. (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem)
    • Istorija 5: stara istorija - Radna sveska iz istorije za 5. razred osnovne škole, 3. dopunjeno i izmenjeno (srpsko, ćirilično) izdanje, Meridijani, Samobor 2007. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 978-953-239-081-0
    • Istorija 6: srednji i rani novi vek - Radna sveska iz istorije za 6. razred osnovne škole, 1. (srpsko, ćirilično) izdanje, Samobor: Meridijani, 2007. (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem) ISBN 978-953-239-083-4
    • Istorija 5: stara istorija - Udžbenik iz istorije za 5. razred osnovne škole, 3. dopunjeno i izmenjeno (srpsko, ćirilično) izdanje, Samobor: Meridijani, 2008. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 978-953-239-080-3
    • Istorija 6: srednji i rani novi vek - Udžbenik iz istorije za 6. razred osnovne škole, , 1. (srpsko, ćirilično) izdanje, Samobor: Meridijani, 2008. (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem) ISBN 978-953-239-082-7
    • Povijest 1 - Udžbenik iz povijesti za 1. razred gimnazije, I. izdanje, Samobor: Meridijani, 2014. (s Ivanom Malus Tomorad i Mladenom Tomoradom) ISBN 978-953-239-171-8
    • Povijest 2 - Udžbenik iz povijesti za 2. razred gimnazije, I. izdanje, Samobor: Meridijani, 2014. (s Hrvojem Petrićem i Gordanom Ravančićem) ISBN 978-953-239-172-5
    • Svijet prije nas. Povijest 1 (Udžbenički komplet za povijest u prvom razredu gimnazije), Zagreb: Meridijani, 2019., 232 str. (s Mladenom Tomoradom, Ivanom Malus Tomorad, Vjerom Brković i Ronom Bušljetom) ISBN 978-953-239-240-1
    • Učiteljica života. Povijest 5 (Udžbenički komplet za povijest u petom razredu osnovne škole), Zagreb: Meridijani, 2019., 156 str. (s Mladenom Tomoradom, Ivanom Malus Tomorad, Vjerom Brković i Ronom Bušljetom) ISBN 978-953-239-241-8
    • Učiteljica života. povijest 5 (Radna bilježnica za povijest u petom razredu osnovne škole), Zagreb: Meridijani, 2019., 76 str. (s Mladenom Tomoradom, Ivanom Malus Tomorad, Vjerom Brković i Ronom Bušljetom)
    • Svijet prije nas. Povijest 2 (Udžbenički komplet za povijest u prvom razredu gimnazije), Zagreb: Meridijani, 2020., 272 str. (s Hrvojem Petrićem i Mladenom Tomoradom) ISBN 978-953-239-249-4

  • Ocjene, prikazi
    i osvrti
    • Zakonik dvanaest ploča, Radovi zavoda za hrvatsku povijest 28 (1995.), 334-335
    • Historia Augusta, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 28 (1995.), 335-336
    • Justinijanove "Institucije", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 28 (1995.), 338-339
    • Westillyricum und Nordostitalien in der spätrömischen Zeit, Historijski zbornik 53 (2000.), 244-247
    • Klio, br. 80, sv. 1-2, 1998., Historijski zbornik 53 (2000.), 255-260
    • Journal of Roman Studies, sv. 80, 1998., Historijski zbornik 53 (2000.), 260-262
    • Gaj Salustije Krisp: Djela / Marko Valerije Marcijal: Epigrami, Historijski zbornik 53 (2000.), 275-277
    • Srednjovjekovni grad pod opsadom (The Medieval City under Siege), Historijski zbornik 54 (2001.), 205-209
    • Otto Veh, Leksikon rimskih careva od Augusta do Justinijana I. 27. pr. Kr. do 565. posl. Kr., Jastrebarsko 2001., Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 34 (2001.), 265-286
    • Komu trebaju ovakva izdanja? (recenzija hrvatskoga izdanja Povijesti Bizanta 324-1453 Georgija Ostrogorskog), Historijski zbornik 55 (2002.), 252-261
    • Mladen Tomorad, Egipat u Hrvatskoj. Egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi, Zagreb 2003., Povijest u nastavi 1/2 (2003.), 241-243
    • Ksenofont, Grčka povijest, Matica hrvatska, Zagreb 2001, 311. str.; Lukijan, Djela, Matica hrvatska, Zagreb 2002., 487 str.; Marko Tulije Ciceron, O govorniku, Matica hrvatska, Zagreb 2002., 331 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 415-417
    • Publije Flavije Vegecije Renat, Sažetak vojne vještine, Golden marketing, Zagreb 2002., 239 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 429-431
    • Borislav Grgin, Počeci rasapa. Kralj Matijaš Korvin i srednjovjekovna Hrvatska, Ibis grafika, Zagreb 2002., 285 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 440-442
    • Međunarodna znanstvena konferencija Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija, Zagreb od 10. do 12. prosinca 2002., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 447-448 (s Mladenom Tomoradom)
    • Međunarodna znanstvena konferencija .hist2003. Geschichte und neue Medien / History and new Media, Berlin od 9. do 11. travnja 2003., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 453-455 (s Mladenom Tomoradom)
    • Friedrich Lotter, Völkerverschiebungen im Ostalpen- und Mitteldonau-Raum zwischen Antike und Mittelalter (375-600), Walter de Gruyter, Berlin - New York 2003., 282 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 37 (2005.), 458-463
    • Cjelovit pristup povijesti Japoda: Boris Olujić, Povijest Japoda. Pristup, Zagreb: Srednje Europa, 2007, 299 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 40 (2008.), 281-283
    • Dalmacija u vrijeme Marcelina i Julija Nepota: Vladimir Posavec, Dalmacija u vrijeme Marcelina i Julija Nepota, Split: Književni krug, 2007, 244 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 40 (2008.), 289-296
    • Govor za Hrvatsku: Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia / Govor za Hrvatsku (1522.), studija, prijepis i prijevod Ivan Jurković - Violeta Moretti, Modruš: Katedra Čakavskog sabora Modruše, 2010., 176 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 42 (2010.), 464-467
    • Sinteza antičke povijesti hrvatskih zemalja: Robert Matijašić, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam international, 2009., 290 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 43 (2011.), 477-479
    • Miroslava Mirković, Municipium S( ): A Roman Town in the Central Balkans, Komini near Pljevlja, Montenegro. BAR international series, S2357. Oxford: Archaeopress, 2012. Pp. iv, 86. ISBN 9781407309439. £28.00. http://bmcr.brynmawr.edu/2012/2012-11-13.html
    • Finleyjeva Antička ekonomija u hrvatskom prijevodu: M. I. Finley, Antička ekonomija. Ažurirano izdanje s predgovorom Iana Morrisa. Preveo Emil Heršak. Zagreb: MATE do.o.o., 2011., 282 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 44 (2012.), 479-482
    • Foteini Kolovou (ed.), Byzanzrezeption in Europa. Spurensuche über das Mittelalter und die Renaissance bis in die Gegenwart. Byzantinisches Archiv Band 24. Berlin/Boston: De Gruyter, 2012. Pp. vi, 354; 13 plates. ISBN 9783110272062. €129.95. http://bmcr.brynmawr.edu/2013/2013-06-38.html
    • Stari vijek i rani srednji vijek, u: Povijest Slavonije koja to nije: Bože Mimica: Slavonija od antike do XX. stoljeća (Zagreb: V.B.Z., 2009.), 496 str.; Bože Mimica: Slavonija u XX. stoljeću (Zagreb: V.B.Z., 2009.), 411 str.; Bože Mimica: Slavonija - zlatno srce Hrvatske. Povijest Slavonije od antike do XX. stoljeća, knjiga I-II (Rijeka: Dušević i Kršovnik d. o. o., 2012.), 688 + 548 str., Scrinia Slavonica 13 (2013.), 528-532
    • Robert Matijašić, Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb: Leykam international 2012., 268 str., Histria 3 (2013.), 276-282
    • Obraćenje Bavaraca i Karantanaca - „bijela knjiga“ jednog ranosrednjovjekovnog misionarskog pothvata: Conversio Bagoariorum et Carantanorum. Das Weiße Buch der Salzburger Kirche über die erfolgreiche Mission in Karantanien und Pannonien mit Zusätzen und Ergänzungen, herausgegeben, übersetzt, kommentiert und um die Epistola Theotmari wie um Gesammelte Schriften zum Thema ergänzt von Herwig Wolfram, zweite, gründlich überarbeitete Auflage, Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2012., 419 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 47 (2015.) [2016.], 824-827
    • Legende kršćanskih mučenika kao izvor za povijest kasnorimskog Zapadnog Ilirika: Vesna Lalošević, Cum esset persecutio: Dioklecijanovo doba na području između Akvileje i Dunavskog limesa u mučeničkim legendama, Biblioteka znanstvenih djela 188, Split: Književni krug, 2018, 452 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 51.2 (2019.) [2020.], 407-410
    • Balkanski ratovi u kasnoj antici: Alexander Sarantis, Justinian’s Balkan Wars. Campaigning, Diplomacy and Development in Illyricum, Thrace and the Northern World A.D. 527-65, [ARCA Classical and Medieval Texts, Papers and Monographs 53], Prenton: Francis Cairns, 2016, XXVIII + 500 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 51.2 (2019.) [2020.], 411-414

  • Popularizacijski radovi
    • Arapi pred Carigradom, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", br. 68 (listopad 2002.), 22-25
    • Dječji križarski pohod, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", br. 69 (studeni 2002.), 54-55
    • Zrinsko-frankopanska urota, "Drvo znanja. Enciklopedijski časopis za mlade", br. 59 (studeni 2002.), 41-44
    • Vjekovna slava Troje. Heinrich Schliemann i otkriće Troje, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", br. 70 (prosinac 2002.), 60-62
    • Vojskovođe Aleksandra Velikog, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", br. 71 (siječanj 2003.), 60-63
    • Rimljani na istočnoj obali Jadrana, "Drvo znanja. Enciklopedijski časopis za mlade", br. 63 (ožujak 2003.), 35-38
    • Pad Carigrada, "Drvo znanja. Enciklopedijski časopis za mlade", br. 64 (travanj 2003.), 43-46
    • Astronomija u starom Egiptu, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 46, br. 1 (2003./2004.), 31-38
    • Križarski ratovi i Hrvatska, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", br. 80 (prosinac 2003.), 39-41
    • Astronomija u drevnoj Babiloniji (1. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 46, br. 2 (2003./2004.), 28-32
    • Kleopatra VII., "Drvo znanja. Enciklopedijski časopis za mlade", br. 71 (siječanj 2004.), 18-23
    • Astronomija u drevnoj Babiloniji (2. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 46, br. 3 (2003./2004.), 29-33
    • Venera u astronomiji i mitologiji starih naroda, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 46, br. 4 (2003./2004.), 28-33
    • Astronomija u staroj Indiji, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 47, br. 1 (2004./2005.), 28-33
    • Astronomija u staroj Kini (1. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 47, br. 2 (2004./2005.), 28-33
    • Astronomija u staroj Kini (2. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 47, br. 3 (2004./2005.), 23-34
    • Kleopatra VII. - posljednja kraljica Egipta, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 94 (travanj 2005.), 92-100
    • Astronomija drevnih američkih naroda, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 47, br. 4 (2004./2005.), 27-34
    • Astronomija starih Grka (1. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 48, br. 1 (2005./2006.), 31-34
    • Astronomija starih Grka (2. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 48, br. 2 (2005./2006.), 31-34
    • Astronomija starih Grka (3. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 48, br. 3 (2005./2006.), 30-33
    • Astronomija starih Grka (4. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 48, br. 4 (2005./2006.), 14-15, 22-27
    • Napoléon Bonaparte, vojskovođa i car Francuza, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 107 (rujan 2006.), 64-79
    • Astronomija u Rimskom Carstvu, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 49, br. 1 (2006./2007.), 26-33
    • Josip Jelačić Bužimski, hrvatski ban i austrijski general, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 110 (prosinac 2006.), 68-79 (u suradnji s Tomislavom Đurićem)
    • Astronomija u Bizantu, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 49, br. 2 (2006./2007.), 28-33
    • Arapska astronomija (1. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 49, br. 3 (2006./2007.), 26-33; objavljeno i u Svemir. Časopis za astronomiju, astronautiku i ufologiju, god. I, br. 1, Sarajevo 2013./2014., 28-33
    • Arapska astronomija (2. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 49, br. 4 (2006./2007.), 28-33; objavljeno i u Svemir. Časopis za astronomiju, astronautiku i ufologiju, god. I, br. 2-3, Sarajevo 2015., 25-29
    • Astronomija na srednjovjekovnom Zapadu (1. dio), "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 50, br. 1 (2007./2008.), 28-34
    • Astronomija na srednjovjekovnom Zapadu (2. dio),"Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 50, br. 3 (2007./2008.), 28-34
    • Vučedolska kultura, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 125 (svibanj 2008.), 84-91
    • Astronomija na izmaku srednjeg vijeka, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 50, br. 4 (2007./2008.), 28-33
    • Hrvatski Apoksiomen, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 126 (lipanj 2008.), 58-62
    • Nikola Kopernik, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 51, br. 1 (2008./2009.), 38-41
    • Karlo Veliki - velikan ranoga srednjeg vijeka, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 127 (rujan 2008.), 89-95
    • Stjepan Radić, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 128 (listopad 2008.), 88-95
    • Ljudevit Gaj, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 129 (studeni 2008.), 88-95
    • Josip Juraj Strossmayer, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 130 (prosinac 2008.), 88-95
    • Tycho Brahe, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 51, br. 2 (2008./2009.), 38-41
    • Spartanski kralj Leonida, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 131 (siječanj 2009.), 89-95
    • Josip Ruđer Bošković - dubrovački učenjak i isusovac svjetskoga glasa, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 132 (veljača 2009.), 88-96
    • Hernán Cortés - osvajač Srednje Amerike, "Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja", broj 133 (ožujak 2009.), 88-95
    • Galileo Galilei, "Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice", god. 51, br. 3 (2008./2009.), 36-40
    • Gaj Julije Cezar, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 134 (travanj 2009.), 88-95
    • Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 135 (svibanj 2009.), 89-95
    • Friedrich Johannes Kepler, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 51, br. 4 (2008./2009.), 37-41
    • Atila - kralj Huna,“ Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 136 (lipanj 2009.), 97-103
    • Bizantska carica Teodora, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 137 (rujan 2009.), 89-95
    • Isaac Newton, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 52, br. 1 (2009./2010.), 34-41
    • Marija Terezija, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 138 (listopad 2009.), 88-95
    • Hatšepsut, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 139 (studeni 2009.), 88-95
    • Giovanni Domenico Cassini, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 52, br. 2 (2009./2010.), 36-41
    • Rosa Luxemburg, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 140 (prosinac 2009.), 88-95
    • Teuta, ilirska kraljica, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 141 (siječanj 2010.), 80-87
    • Kraljica Viktorija, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 142 (veljača 2010.), 80-87
    • Katarina Velika, najslavnija ruska carica, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 143 (ožujak 2010.), 80-87
    • Sidonija Rubido Erdödy, prva hrvatska primadona, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 144 (travanj 2010.), 80-87
    • Ole Christensen Rømer, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 52, br. 3 (2009./2010.), 36-41
    • Elizabeta I., engleska kraljica, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 145 (svibanj 2010.), 80-87
    • Christiaan Huygens, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 52, br. 4 (2009./2010.), 36-41
    • Kristina Švedska, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 146 (lipanj 2010.), 80-87
    • Edmond Halley, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 53, br. 1 (2010./2011.), 34-41
    • Hārūn al-Rašīd, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 147 (rujan 2010.), 81-87
    • George Washington, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 148 (listopad 2010.), 80-87
    • Eleonora Akvitanska, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 149 (studeni 2010.), 81-87
    • Mehmed II. Osvajač - osmanski sultan koji je pokorio Konstantinopol, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 150 (prosinac 2010.), 96-103
    • John Flamsteed, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 53, br. 2 (2010./2011.), 34-40
    • Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV., „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 151 (siječanj 2011.), 80-87
    • Kraljica Olimpijada, majka Aleksandra Velikog, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 152 (veljača 2011.), 81-87
    • Golda Meir - prva izraelska premijerka, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 153 (ožujak 2011.), 80-87
    • Ruđer Josip Bošković, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 53, br. 3 (2010./2011.), 34-40
    • Franjo Josip I., „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 154 (travanj 2011.), 80-87
    • Konstantin Veliki, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 155 (svibanj 2011.), 80-87
    • Charles Messier, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 53, br. 4 (2010./2011.), 34-40
    • Marilyn Monroe, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 156 (lipanj 2011.), 80-87
    • William Herschel, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 54, br. 1 (2011./2012.), 32-40
    • Marija Antoaneta, austrijska nadvojvotkinja i francuska kraljica, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 157 (rujan 2011.), 78-87
    • Babilonski kralj Hamurabi, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 158 (listopad 2011.), 80-87
    • Rikard I. Lavljeg Srca, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 159 (studeni 2011.), 80-87
    • Lucrezia Borgia, , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 160 (prosinac 2011.), 80-87.
    • Joseph-Louis Lagrange, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 54, br. 2 (2011./2012.), 34-40
    • Auguste Marmont, Napoleonov vojskovođa i vojvoda Dubrovnika, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 161 (siječanj 2012.), 80-87
    • Hanibal, jedan od najvećih vojskovođa u povijesti, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 162 (veljača 2012.), 80-87
    • Katarina Medici, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 163 (ožujak 2012.), 80-87
    • Neron, najzloglasniji rimski car, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 164 (travanj 2012.), 82-89
    • Pierre-Simon de Laplace, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 54, br. 3 (2011./2012.), 34-40
    • Svetozar Borojević, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 165 (svibanj 2012.), 82-89
    • Jonas Salk, liječnik koji je pobijedio dječju paralizu,„Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 166 (lipanj 2012.), 78-85
    • Johann Hieronymus Schroeter, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 54, br. 4 (2011./2012.), 35-40
    • Maximilien Robespierre, ozloglašeni vođa Francuske revolucije, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 167 (rujan 2012.), 78-85
    • Samuel Heinrich Schwabe, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 55, br. 1 (2012./2013.), 34-40
    • Sulejman Veličanstveni, najslavniji sultan Osmanskog Carstva, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 168 (listopad 2012.), 78-85
    • Heraklije I., obožavani bizantski car koji je izazvao sablazan incestom, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 169 (studeni 2012.), 78-85
    • Milan Šufflay, dalekovidni povjesničar koji je glavom platio za svoj rad, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 170 (prosinac 2012.), 78-85
    • Friedrich Wilhelm Bessel, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 55, br. 2 (2012./2013.), 34-40
    • Periklo, najslavniji atenski državnik, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 171 (siječanj 2013.), 82-89
    • F. D. Roosevelt, predsjednik bogataš s osjećajem za socijalnu pravdu, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 172 (veljača 2013.), 82-89
    • Erwin Rommel, ratnik čijoj su se vještini divili i neprijatelji , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 173 (ožujak 2013.), 82-89
    • Joseph von Fraunhofer , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 55, br. 3 (2012./2013.), 35-40
    • Izidor Kršnjavi, politički oportunist u službi domovine , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 174 (travanj 2013.), 82-89
    • Mata Hari, plesačica, zavodnica i nesretna špijunka , „Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 175 (svibanj 2013.), 82-89
    • Neil Armstrong, prvi čovjek koji je kročio na Mjesec , „Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 176 (lipanj 2013.), 82-89
    • William Parsons, grof Rosse , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 55, br. 4 (2012./2013.), 35-40
    • Woodrow Wilson, intelektualac za kormilom novonastale svjetske velesile , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 177 (rujan 2013.), 84-91
    • John Herschel , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 56, br. 1 (2013./2014.), 34-40
    • Saladin, moćni sultan koji je pobijedio križare i preoteo im Jeruzalem , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 178 (studeni 2013.), 84-91
    • Friedrich Georg Wilhelm von Struve , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 56, br. 2 (2013./2014.), 38-44
    • Čelični kancelar Otto von Bismarck , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 179 (siječanj 2014.), 86-93
    • Karlo V. Habsburški, vladar carstva u kojemu Sunce nikad ne zalazi , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja, broj 180 (ožujak 2014.), 84-91
    • Hipatija iz Aleksandrije, filozofkinja u žrvnju vjersko-političkih sukoba , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 181 (svibanj 2014.), 84-91
    • Thomas James Alan Henderson , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 56, br. 4 (2013./2014.), 35-40
    • Nikola II. Romanov, car kojeg je jedna revolucija svrgnula, a druga ubila , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 182 (rujan 2014.), 84-91
    • Johann Franz Encke , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 57, br. 1 (2014./2015.), 39-45
    • Džingis-kan, mongolski osvajač svijeta , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 183 (studeni 2014.), 86-93
    • George Biddell Airy , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 57, br. 2 (2014./2015.), 40-45
    • Aleksandar Veliki, najveći osvajač starog vijeka , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 184 (siječanj 2015.), 86-93
    • Che Guevara, svjetska pop-ikona revolucije , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 185 (ožujak 2015.), 86-93
    • Uskrsni datum , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 57, br. 3 (2014./2015.), 35-40
    • Justinijan I. Veliki, znameniti rimski car na razdjelnici epoha , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 186 (svibanj 2015.), 86-93
    • John Couch Adams , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 57, br. 4 (2014/2015), 38-45
    • Bizantski car učenjak rođen u grimizu - Konstantin VII. Porfirogenet , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 187 (rujan 2015.), 105-111
    • Urbain Jean-Joseph Le Verrier , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 58, br. 1 (2015./2016.), 36-45
    • Vojskovođa, bogataš i ljubitelj umjetnosti - Eugen Savojski , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 188 (studeni 2015.), 105-111
    • Johann Gottfried Galle , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 58, br. 2 (2015./2016.), 37-41
    • Srednjovjekovni kralj Sicilije, car Svetoga Rimskog Carstva i križar - Fridrik II. Štaufovac , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 189 (siječanj 2016.), 105-111
    • Srednjovjekovni kralj Sicilije, car Svetoga Rimskog Carstva i križar - Fridrik II. Štaufovac , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 189 (siječanj 2016.), 105-111
    • Smioni američki general bez dlake na jeziku - George S. Patton , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 190 (ožujak 2016.), 105-111
    • Ostrogotski kralj koji je vladao kao rimski car - Teoderik Veliki , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 191 (svibanj 2016.), 105-111
    • Maria Mitchell , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 58, br. 3 (2015./2016.), 36-43
    • Pierre Jules César Janssen , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 58, br. 4 (2015./2016.), 38-45
    • Sigetski junak i europski kršćanski prvoborac - Nikola IV. Zrinski , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 192 (rujan 2016.), 105-111
    • Giovanni Virginio Schiaparelli , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 59, br. 1 (2016./2017.), 38-45
    • Ahemenid koji je Perzijsko Carstvo uznio do vrhunca - Darije I. Veliki , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 193 (studeni 2016.), 105-111
    • Asaph Hall , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 59, br. 2 (2016./2017.), 41-45
    • Genijalac s izmaka srednjeg vijeka - Leonardo da Vinci , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 194 (siječanj 2017.), 105-111
    • Najveći putnik među rimskim carevima - Hadrijan , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 195 (ožujak 2017.), 105-111
    • William Huggins , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 59, br. 3 (2016./2017.), 39-45
    • Ratni junak i prkosni vojskovođa - Douglas MacArthur , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 196 (svibanj 2017.), 105-111
    • Richard Christopher Carrington, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 59, br. 4 (2016./2017.), 35-42
    • Jedan od najvažnijih papa u povijesti papinstva - Inocent III. , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 197 (rujan 2017.), 105-111
    • Prva žena ovjenčana Nobelovom nagradom - Marie Skłodowska Curie , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 198 (studeni 2017.), 105-111
    • Giuseppe Piazzi , „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 60, br. 1 (2017./2018.), 34-41
    • Znamenite obljetnice iz hrvatske povijesti u 2018. godini , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 199 (siječanj 2018.), 12-14
    • Predsjednik zemlje razdirane građanskim ratom – Abraham Lincoln , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 199 (siječanj 2018.), 105-111
    • Filozof na rimskom carskom prijestolju - Marko Aurelije , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 200 (ožujak 2018.), 105-111
    • Johann Elert Bode, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 60, br. 3 (2017./2018.), 39-45
    • Vandalski kralj koji je osvojio Rim - Gajzerik , „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 201 (svibanj 2018.), 105-111
    • Heinrich Christian Schumacher, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 60, br. 4 (2017./2018.), 38-43
    • Ikona komunističkog pokreta - Karl Marx, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 202 (rujan 2018.), 105-111
    • Nevil Maskelyne, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 61, br. 1 (2018./2019.), 36-45
    • Svjetska ikona stila koja je demokratizirala modu - Coco Chanel, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 203 (studeni 2018.), 105-111
    • James Bradley, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 61, br. 2 (2018./2019.), 33-41
    • Starogrčki majstor populizma - Pizistrat, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 205 (ožujak 2019.), 105-111
    • Norman Lockyer, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 61, br. 3 (2018./2019.), 33-41
    • Gotski vođa pred kojim je pokleknuo Rim - Alarik, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 206 (svibanj 2019.), 105-111
    • Édouard Albert Roche, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 61, br. 4 (2018./2019.), 37-41
    • Camille Nicolas Flammarion, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 62, br. 1 (2019./2020.), 36-45
    • Moćna vladarica i zlokobna Crna kraljica iz legende - Barbara Celjska, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 208 (studeni 2019.), 121-127
    • Otto Wilhelm Struve, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 62, br. 2 (2019./2020.), 38-45
    • Ikona ranonovovjekovne znanstvene revolucije - Isaac Newton, Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 209 (siječanj 2020.), 121-127
    • Renesansni čovjek i univerzalni duh s istočne obale Jadrana - Faust Vrančić, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 210 (ožujak 2020.), 121-127
    • Simon Newcomb, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 62, br. 3 (2019./2020.), 36-45
    • Crkveni otac i naučitelj raspaljiva duha – sveti Jeronim Stridonjanin, „Meridijani. Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja“, broj 211 (svibanj 2020.), 121-12
    • Karl Hermann Struve, „Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice“, god. 62, br. 4 (2019./2020.), 41-45

  • Popularizacijski članci u novinama i novinskim izdanjima
    • Petar Crni je donio ropstvo, Večernji list 31. siječnja 2010.
    • Leopold I. Habsburški, Večernji list 7. veljače 2010.
    • Crna smrt, 14. veljače 2010.
    • Financijski slom Gaja, Večernji list 21. veljače 2010.
    • Križari, Večernji list 28. veljače 2010.
    • Batine i zatvor za brze ba jeziku u tamnici naroda, Večernji list 7. ožujka 2010.
    • Kriva je coprnica, Večernji list 14. ožujka 2010.
    • Strašni Hrvati žarili i palili pod tuđim zastavama u ratu koji je trajao 30 godina, Večernji list 21. ožujka 2010.
    • Kobna „španjolka“. Triput gori ubojica od I. svjetskog rata, Večernji list 28. ožujka 2010.
    • Splitski nos za - modu, Večernji list 11. travnja 2010.
    • Teuta, Večernji list 18. travnja 2010.
    • Saborski vritnjak, Večernji list 25. travnja 2010.
    • Kraljica Jelena, Večernji list 2. svibnja 2010.
    • Oskudica i glad u Prvom svjetskom ratu, Večernji list 9. svibnja 2010.
    • Velikaški rat za moć. Krvava cijena časti i imanja Babonića i roda Gisingovaca, Večernji list 16. svibnja 2010.
    • Maršal Marmont, Večernji list 23. svibnja 2010.
    • Petar Kružić. Kapetan kliški - slavan i pogubljen, Večernji list 30. svibnja 2010.
    • Hajduci ili razbojnici. Zlikovci Dalmacije 19. stoljeća, Večernji list 6. lipnja 2010.
    • Globa za silovanje. Žensko pitanje u Vinodolskom zakonu, Večernji list 13. lipnja 2010.
    • Satrli Tatare, ali u legendi. Bitku na Grobničkom polju znanost ne priznaje, Večernji list 20. lipnja 2010.
    • Žuto-crni general. „Hrvatski glavonja“ Svetozar Borojević, Večernji list 27. lipnja 2010.
    • Zasjeda za Osmanlije. Bitka kod Jurjevih stijena, Večernji list 4. srpnja 2010.
    • Moć roda Madijevaca, Večernji list 11. srpnja 2010.
    • Trijumf slabijih.Slom osvajača: Viška bitka 20. srpnja 1866., Večernji list 18. srpnja 2010.
    • Kralj Erik putnik. Srednjovjekovni skandinavski vladar u Hrvatskoj, Večernji list 25. srpnja 2010.
    • Mali Pepi, veliki ban. Kako se Josip Jelačić Bužimski zaljubio u Sofiju i izgubio kćer Anicu, Večernji list 1. kolovoza 2010.
    • Jao kužni i kožni. Korčulanski statut, štit od kuge i smrada, Večernji list 8. kolovoza 2010.
    • Papir od prnja. Riječki trgovac 1823. od mlina stvorio tvrtku, Večernji list 22. kolovoza 2010.
    • Hrvatski inkvizitori - franjevci i dominikanci, Večernji list 29. kolovoza 2010.
    • Francuske pukovnije. Austrijska predaja Vojne krajine „bogu Marsu“, Večernji list 5. rujna 2010.
    • Gubavi jer su teško sagriješili, Večernji list 12. rujna 2010.
    • Čudak Jeronim. Sva lica velikog učenjaka i prevoditelja Biblije, Večernji list 19. rujna 2010.
    • Franjo Josip I., Večernji list 26. rujna 2010.
    • Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla, Večernji list 3. listopada 2010.
    • Život u palačama srednjovjekovnog Zadra, Večernji list 10. listopada 2010.
    • Praštedionica. Stoti rođendan i okrutan kraj najstarije hrvatske novčarske ustanove, Večernji list 17. listopada 2010.
    • Srednjovjekovni jelovnik Dubrovčana kao ogledalo statusa, Večernji list 24. listopada 2010.
    • Marko Antun de Dominis, učenjak i duhovnik, Večernji list 31. listopada 2010.
    • Najunosniji srednjovjekovni biznis - trgovina solju, Večernji list 7. studenog 2010.
    • Tko je ubio Šufflaya? Političko umorstvo 1931. - misterij i nakon presude, Večernji list 14. studenog 2010.
    • Burno razdoblje u kojem su Hrvati stupili na povijesnu pozornicu, Magazin kralj Tomislav, Specijal Večernjeg lista, ur. Robert Bubalo, ožujak 2018., 17-19


  • Internetski članci

  • Ostali radovi
    • Bibliografija radova prof. dr. sc. Ivana Kampuša, Historijski zbornik 61 (2008.), 235-246
    • Osnovano Hrvatsko društvo za bizantske studije. Sažeti prikaz razvoja bizantologije u Hrvatskoj, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 48 (2016.), 461-468 (s Ivanom Basićem)
    • Osnovano Hrvatsko društvo za bizantske studije, Starohrvatska prosvjeta III/43 (2016.), 323-324 (s Ivanom Basićem)
    • Prof. dr. sc. Ivo Goldstein - biobibliographica sexagenario dicata, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 50, br. 2 (2018.), 27-46 (s Goranom Hutincem)

  • Prijevodi stručnih i publicističkih knjiga
    • Daniel J. Boorstin, Tragači, preveli s engleskoga Mirjana Obuljen, Hrvoje Gračanin, bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2009., 294 str. ISBN 978-953-7177-24-9
    • Daniel J. Boorstin, Stvaraoci. Povijest heroja mašte I-II, preveli s engleskoga Hrvoje Gračanin, Predrag Bejaković, bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2009., 822 str. ISBN 978-953-7177-31-7
    • Christopher Tyerman, Božji rat. Nova povijest križarskih ratova, Svezak 1, preveli s engleskoga Alka Domić Kunić, Hrvoje Gračanin, bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2010., 478 str. ISBN 978-953-7177-45-4 (svezak 1.), 978-953-7177-47-8 (cjelina)
    • Christopher Tyerman, Božji rat. Nova povijest križarskih ratova, Svezak 2, preveli s engleskoga Alka Domić Kunić, Hrvoje Gračanin, bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2011., 480 str. ISBN 978-953-7177-46-1 (svezak 2.), 978-953-7177-47-8 (cjelina)
    • Norman Cohn, U iščekivanju apokalipse. Revolucionarni milenaristi i mistični anarhisti u europskom srednjovjekovlju, preveo s engleskoga i bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2012., 358 str. ISBN 978-953-7177-58-4
    • Edward Payson Evans, Životinje pred sudom. Kazneni progon i smrtna kazna za životinje, preveo s engleskoga i bilješkama popratio Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2014., 208 str. ISBN 9789537177935
    • Jürgen Todenhöfer, Deset dana u “Islamskoj Državi”, s njemačkoga preveo Hrvoje Gračanin, Zagreb: TIM press, 2016., 290 str. ISBN 978-953-8075-20-9

  • Manji prijevodi
    • Prijevod teksta Moćni Rim u časopisu "Drvo znanja", br. 60 (prosinac 2002.), 25-28
    • Prijevod teksta Dingo - australski divlji pas u časopisu "Drvo znanja", br. 61 (siječanj 2003.), 19-20
    • Prijevod teksta Srednji vijek i reformacija u časopisu "Drvo znanja", br. 62 (veljača 2003.), 33-36
    • Prijevod teksta Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige „Nastanak jasenovačkog mita“. Josip Jurčević, Die Entstehung des Mythos Jasenovac. Probleme bei der Forschungsarbeit zu den Opfern des II. Weltkrieges auf dem Gebiet von Kroatien, Zagreb: Dokumentacijsko informacijsko središte, 2007, 223 str. s ilustracijama u znanstvenom časopisu Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 41 (2009.), 477-486
    • Prijevod teksta Karlo V. Imperator Mundi u časopisu „Geo“, br. 7 (srpanj 2011.), 66-81
    • Prijevod teksta Tko je bio Muhamed? u časopisu „Geo“, br. 9 (rujan 2011.), 80-95
    • Prijevod teksta Wolfdietrich Schmied-Kowarzik, O aktualnosti praksističke filozofije Karla Marxa u zborniku Čemu Marx u oskudnom vremenu?, uredili Goran Gretić i Hašim Bahtijari, Zagreb 2018., 131-145
    • Prijevod teksta Heinz Sünker, Karl Marx: Analiza društva i društveno-političke perspektive (danas) u zborniku Čemu Marx u oskudnom vremenu?, uredili Goran Gretić i Hašim Bahtijari, Zagreb 2018., 163-178

  • Redakture
    • Redaktura teksta Stogodišnji rat u časopisu "Drvo znanja", br. 48 (listopad 2001.), 41-44
    • Redaktura teksta Moćni Rim u časopisu "Drvo znanja", br. 60 (prosinac 2002.), 25-28
    • Redaktura teksta Srednji vijek i reformacija u časopisu "Drvo znanja", br. 62 (veljača 2003.), 33-36
    • Redaktura Bruna Kuntić-Makvić - Boris Olujić, Mali pojmovnik stare povijesti, Zagreb: FF Press 2004., 37 str.
    • Redaktura Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta 324-1453, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006., 608 str.
    • Redaktura Hrvoje Gračanin - Hrvoje Petrić - Gordan Ravančić, Povijest 6 - Udžbenik za 6. razred osnovne škole, Meridijani, Zagreb 2007.
    • Redaktura Povijest 5. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, Zagreb: Europapress holding, 2007., 647 str.
    • Redaktura Daniel J. Boorstin, Otkrivači. Povijest čovjekove potrage za spoznajom svijeta i samoga sebe, Zagreb: TIM press, 2008., 725 str.
    • Redaktura Daniel J. Boorstin, Tragači. Povijest čovjekove potrage za razumijevanjem vlastita svijeta, Zagreb: TIM press, 2009., 294 str.
    • Redaktura Daniel J. Boorstin, Stvaraoci. Povijest heroja mašte I-II, Zagreb: TIM press, 2009., 822 str.
    • Redaktura Paul Petit - André Laronde, Helenistička civilizacija, Zagreb: Kulturno informativni centar - Naklada Jesenski i Turk, 2010., 142 str.
    • Redaktura Georges Minois, Povijest pakla, Zagreb: Kulturno informativni centar - Naklada Jesenski i Turk, 2012., 144 str.
    • Redaktura Fik Meijer, Lekcije iz Rima. Stranci u Rimskome Carstvu i u Europskoj uniji, Zagreb: TIM press, 2012., 116 str.
    • Redaktura Fik Meijer, Carevi ne umiru u postelji. Od Cezara do Romula Augustula 44. g. pr. Kr. - 476. g. posl. Kr., Zagreb: TIM press, 2013., 222 str.
    • Redaktura Karl Kerényi, Eleuzinski misteriji. Arhetipska slika majke i kćeri, Zagreb: Vuković & Runjić, 2013., 264 str.
    • Redaktura Frances A. Yates, Okultna filozofija u elizabetinskom dobu, Zagreb: Vuković & Runjić, 2013., 293 str.
    • Redaktura Fik Meijer, Gladijatori. Zabava za puk u Koloseju, Zagreb: TIM press, 2014., 206 str.
    • Redaktura Jacques Le Goff, Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?, Zagreb: TIM press, 2015., 122 str.
    • Redaktura Paul Veyne, Palmira. Nezamjenjivo blago, Zagreb: TIM press, 2016., 105 str.
    • Redaktura Paul Veyne, Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? Ogled o konstitutivnoj imaginaciji, Zagreb: TIM press, 2017., 232 str.
    • Redaktura Richard Kieckhefer, Magija u srednjem vijeku, Zagreb: Nebvla, 2017., 336 str.
    • Redaktura Michel Zink, Dobro došli u srednji vijek, Zagreb: TIM press, 2018., 175 str.
    • Redaktura Jacques de Saint Victor, Via Appia. Putovanje najstarijom cestom Italije, Zagreb: TIM press, 2018., 259 str.
    • Redaktura Vladimir Posavec, August. Kronologija života prvog rimskog cara, Zagreb: Latina & Graeca, Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju, 2019., 173 str.
    • Redaktura Grupa autora, Svijet na crtama vremena. Od mamuta do svjetskih ratova, Zagreb: Znanje, 2019., 320 str.
    • Redaktura i korektura Zoran Turk, Grad Mursko Središće, Mursko Središće: Grad Mursko Središće, 2020., 269 str.

  • ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST
    Sudjelovanje u znanstvenim i stručnim skupovima
    • Spomen Ilirika, Panonije i Dalmacije i njihovih izvedenica u povijesnim djelima iz 4. stoljeća po Kr. na I. kongresu hrvatskih povjesničara, Zagreb, 9.-11. XII. 1999. i 6. V. 2001. Sažetak: I. kongres hrvatskih povjesničara: Hrvatski nacionalni i državni identitet i kontinuitet, Knjiga sažetaka, Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hrvatski institut za povijest, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Društvo za hrvatsku povjesnicu, 1999., 178
    • Priprema za “Eurikleju”: primjer Plinijevih odlomaka o Panoniji (s Jelenom Marohnić i Hrvojem Potrebicom), Web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (s Mladenom Tomoradom) i Baze podataka povijesnih časopisa na Internetu (s Mladenom Tomoradom)na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija, Zagreb, 10.-12. XII. 2001.
    • Poster Zemljopisni izvori u "Eurikleji": mogućnosti pretraživanja na međunarodnom znanstvenom skupu "100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli - Nova istraživanja u Hrvatskoj", Pula, 9.-12. X. 2002. (s Jelenom Marohnić i Hrvojem Potrebicom)
    • Ergebnisse aus einem institutionellen IT Labor. Am Beispiel: Croatian Database on Antiquity na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ".hist 2003. Geschichte und neue Medien", Berlin, Njemačka, 9. - 11. IV. 2003. (s Mladenom Tomoradom)
    • Ilirik u 2. i 3. st. p. Kr. u djelima latinskih i grčkih historiografa na međunarodnom znanstvenom skupu Illyrica antiqua. In memoriam Duje Rendić-Miočević - Međunarodni znanstveni skup o problemima antičke arheologije, Zagreb, 6.-8. XI. 2003.
    • Kasnoantička naselja u Kronici komesa Marcelina. Pitanja integracije i dezintegracije na II. kongresu hrvatskih povjesničara, Pula, 29. IX. - 3. X. 2004. Sažetak: II. kongres hrvatskih povjesničara: Hrvatska i Europa. Integracije u povijesti, Knjiga sažetaka, Pula: FF press, 2004., 19
    • Role of Illyricum in Tetrarchic Wars na međunarodnom znanstvenom skupu Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača, Split, 19.-22. IX. 2005. Sažetak: Međunarodni znanstveni skup Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700. obljetnici postojanja (18. - 22. rujna 2005.), Split: Književni krug Split, 2005., 22-23
    • Crkvena i vjerska tematika u Kronici komesa Marcelina na znanstvenom kolokviju Crkva u povijesti kasne antike u Iliriku, Zagreb, 27. X. 2006.
    • Roman South Pannonia in the Time of St. Martin of Tours na međunarodnom znanstvenom skupu Slovenija in dežele srednje Evrope na Martinovi življenski poti, Slovenska Bistrica, Slovenija, 11.-13. X. 2007.Sažetak: Evropski znanstveni simpozij o svetem Martinu. Slovenija in dežele srednje Evrope na Martinovi življenski poti, Zbornik sažetaka, ur. Jasmina Arambašić, Ljubljana: Kulturno društvo Poslanstvo sv. Martina, 2007., 16-17
    • Ranosrednjovjekovlje u savsko-dravsko-dunavskom međurječju: reinterpretacija povijesnih procesa na znanstvenom skupu Miho Barada (1889.-1957.). Znanstveni skup povodom 50. godišnjice smrti, Zagreb, 20. XI. 2007.
    • Crkveni ustroj u kasnoantičkoj južnoj Panoniji na III. kongresu hrvatskih povjesničara, Split - Supetar, 1.-5. X. 2008. Sažetak: III. kongres hrvatskih povjesničara: Religija, Program i sažeci izlaganja, Split: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Filozofski fakultet u Splitu, 2008., 52
    • Promišljanja o etničkoj slici i etnogenetskim procesima u savsko-dravskom međurječju u ranom srednjovjekovlju na znanstvenom skupu Hrvatsko rano srednjovjekovlje između tradicionalizma i suvremenih pristupa, Zagreb, 16. I. 2009.
    • Hrvatsko rano srednjovjekovlje u službi politike u počecima neovisne Hrvatske na I. međunarodnoj kroatološkoj konferenciji, Zagreb 1.-3. X. 2009. Sažetak: I. međunarodna kroatološka konferencija. Program / Knjiga sažetaka, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji, 35
    • Bellum Batonianum i Bellum Liudewiticum: dodirnice i razilaznice na znanstvenom savjetovanju Bellum Batonianum MM. Rat protiv Batona: dvije tisuće godina, Zagreb, 5.-7. XI. 2009.
    • Konstantin VII. Porfirogenet i njegovo doba na međunarodnom znanstvenom skupu U početku bijaše De administrando imperio: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti, Zagreb, 18. II. 2010.
    • Goti - Guduskani - Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja na znanstvenom skupu Gacka i Otočac u srednjem vijeku, Otočac, 5.-6. III. 2010.
    • Bugari, Franci i južna Panonija u IX. stoljeću na VIII. međunarodnom znanstvenom skupu Hrvati i Bugari kroz stoljeća - povijest, kultura, umjetnost i jezik, Zagreb - Đakovo, 23.-24. IX. 2010.
    • Ivan Paližna u povijesnim vrelima i historiografiji na znanstveno-stručnom skupu Garić-grad i okolica - od srednjovjekovlja do suvremenosti, Bjelovar-Podgarić, 28. X. 2010.Sažetak: Garić-grad i okolica - od srednjovjekovlja do suvremenosti. Sažeci radova sa znanstveno-stručnog skupa, ur. Vladimir Strugar, Bjelovar-Podgarić: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2010., 20.
    • “Ljetopis popa Dukljanina” i južni smještaj Moravske kneževine na međunarodnom znanstvenom skupu “Ljetopis popa Dukljanina” pred izazovima novije historiografije, Zagreb, 3. III. 2011.
    • Ethnicity and Migrations in the Late Antique and Early Medieval Middle Danube Basin. Examples Linking Modern Croatian and Slovakian Areas na međunarodnom znanstvenom skupu Slovensko a Chorvátsko: Historické paralely a vzťahy (do roku 1780), Bratislava - Levoča, Slovačka, 20.-24. VI. 2011.
    • Religious Policy and Policizing Religion during the Tetrarchy na međunarodnom interdisciplinarnom skupu The Edict of Serdica (AD 311): Concepts and Realizations of the Idea of Religious Tolerance, Sofija, Bugarska, 27.-28. IV. 2012.
    • Lower Pannonia before and after the Treaty of Aachen na međunarodnom simpoziju The Treaty of Aachen, AD 812: The Origins and Impact on the Region between the Adriatic, Central, and Southeastern Europe, Zadar, 27.-29. IX. 2012.Sažetak: The Treaty of Aachen, AD 812: The Origins and Impact on the Region between the Adriatic, Central, and Southeastern Europe. Abstracts of the International Symposium, Zadar: University of Zadar, Department of History, 2012., 13
    • Krivovjerci i krivovjerja kod Tome Arhiđakona na IV. kongresu hrvatskih povjesničara: Sloboda, Zagreb, 1.-5. X. 2012.Sažetak: IV. kongres hrvatskih povjesničara: Sloboda, Zbornik sažetaka, ur. Tomislav Galović, Željko Holjevac, Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012., 79
    • Aachenski mir 812. godine - povijesne okolnosti i interpretacije na znanstvenom skupu Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 821.-2012., Zadar, 29. XI. - 1. XII. 2012.
    • Konstantin Veliki u srednjovjekovnim narativima na okruglom stolu Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313., Zagreb, 6.-7. VI. 2013
    • Rijeka Sava u srednjovjekovnim narativnim vrelima na znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Rijeka Sava u povijesti, Slavonski Brod, 18.-19. X. 2013. Sažetak: “Rijeka Sava u povijesti”. Program skupa i sažeci izlaganja, ur. Branko Ostajmer, Stanko Andrić, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2013., 18
    • The history of the eastern Adriatic region from the 5 th to the 7 th centuries AD: historical processes and historiographic problems na međunarodnom znanstvenom kolokviju AdriAtlas e la storia dello spazio adriatico antico (VI a.C. - VIII d.C.), École française de Rome, Rim, Italija 4.-6. XI. 2013.
    • Barbaricum contra imperium: Prostor današnje jugozapadne Vojvodine između kasne antike i ranog srednjeg vijeka u svjetlu povijesnih i arheoloških svjedočanstava (5.-6. stoljeće) na međunarodnoj konferenciji Ličnosti vojvođanskog prostora. Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije, Bačka Palanka, Srbija, 23. XI. 2013. (s Janom Škrguljom) Sažetak: Međunarodna naučna konferencija “Ličnosti vojvođanskog prostora. Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije. Knjiga sažetaka, Novi Sad - Bačka Palanka: Filozofski fakultet Novi Sad, 2013., 24-26
    • The Refashioning of Historical Reality: three stories by Constantine VII Porphyrogenitus and the early medieval history of Croatia na Drugom međunarodnom znanstvenom simpoziju Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 17.-18. X. 2014. (s Janom Škrguljom)
    • Mađari u hrvatskim udžbenicima povijesti za 2. razred srednje škole na mađarsko-hrvatskom okruglom stolu Susjed o susjedu na stranicama udžbenika povijesti, Zagreb, 11. XII. 2014.
    • Džingis-kan na stručnom skupu Dies historiae 2014. „Negativci“ - ozloglašene i omražene povijesne osobe iz druge perspektive, Zagreb, 17. XII. 2014.
    • Etnički identiteti u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba na znanstvenoj konferenciji Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća, Zagreb, 26. II. 2015. (s Janom Škrguljom) Sažetak: Znanstvena konferencija„Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća“. Povodom 30 godina izlaženja časopisa Migracijske i etničke teme (1985. - 2015.). Knjiga sažetaka, ur. Sanja Lazanin, Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, 2015., 28
    • Slika Justinijana I. i njegova doba u hrvatskoj historiografiji i udžbenicima povijesti za osnovnu i srednju školu na znanstvenom skupu Antika i savremeni svet danas, Beograd - Novi Sad - Sremska Mitrovica, Srbija, 24.-27. IX. 2015. (s Vlatkom Vukelić) Sažetak: Antika i savremeni svet danas. 9. Međunarodni naučni skup. Knjiga rezimea, ur. Ksenija Maricki Gađanski, Beograd: Društvo za antičke studije, 2015., 11-13
    • Pisani izvori o šumama u savsko-dravskom međuriječju u kasnoj antici i srednjem vijeku na znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Slavonske šume kroz povijest, Slavonski Brod, 1.-2. X. 2015. (sa Silvijom Pisk) Sažetak: Slavonske šume kroz povijest/Forests in Slavonia through History. Program skupa i sažeci izlaganja, ur. Dinko Župan, Stanko Andrić, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Gradska knjižnica Slavonski Brod, 2015., 16
    • The Perception of Justinian I in the Early Medieval Latin West na Trećem međunarodnom znanstvenom simpoziju Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 30.-31. X. 2015.
    • Justinian I and the so-called limes maritimus na znanstvenom skupu ASAS Antiquitatis sollemnia - Svečanost starine / Antidoron Mate Suić - Uzdarje Mati Suiću, Zagreb - Zadar, 3.-7. XI. 2015. Sažetak: ASAS Antiquitatis sollemnia - Svečanost starine / Antidoron Mate Suić - Uzdarje Mati Suiću. Sažetci priopćenja, ur. Jelena Marohnić, Bruna Kuntić-Makvić, Zagreb: FF press, 2015., 21, 55
    • The Gepids in Southern Pannonia in the Age of Justinian I in the Light of Written and Archaeological Sources na znanstvenom skupu Kollaps - Neuordnung - Kontinuitäten. Das Theißgebiet nach dem Untergang des Hunnenreiches, Budimpešta, Mađarska, 14.-15. XII. 2015. (s Janom Škrguljom)
    • Između zaborava i korištenja: naslijeđe kasnorimske kopnene prometne mreže u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama na znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu, Zagreb, 20. V. 2016.
      Sažetak: Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu / Travelling in Medieval and Renaissance Croatia in the European Context. Knjiga sažetaka / Abstracts, Zagreb 2016., 4-5
    • Nasilje u Kasiodorovim Variaena V. kongresu hrvatskih povjesničara: Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi, Zadar, 5.-7. X. 2016. Sažetak: V. kongres hrvatskih povjesničara: Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi. Zbornik sažetaka, Zagreb 2016., 74
    • The Notion of the Methodii Doctrina in the Context of the Church Synod of Split (AD 925) na Četvrtom međunarodnom znanstvenom simpoziju Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 11.-12. XI. 2015. (s Markom Petrakom)
    • Nova kontekstualizacija starog vrela: gospodarstvo antičke Istre u sklopu ekonomskih prilika na istočnoj obali Jadrana u kasnoj antici prema Kasiodorovim Variae na 2. međunarodnom znanstvenom skupu Istarsko gospodarstvo jučer i sutra, Pazin - Pula, 24.-26. XI. 2016. Sažetak: 2. međunarodni znanstveni skup Istarsko gospodarstvo jučer i sutra. Knjiga sažetaka / 2nd International Scientific Conference Istrian Economy Yesterday and Tomorrow. Book of Abstracts, ur. Karmen Markezić, Elvis Orbanić, Sebastijan Legović [Posebna izdanja 43], Pazin: Državni arhiv u Pazinu, 2016., 52-53 ISBN 978-953-7640-34-7
    • Ubiti bizantskoga cara: atentat i legitimitet nove vlasti u bizantskoj političkoj tradiciji na stručnom skupu Dies historiae 2016. Atentati kao sredstva politike borbe, Zagreb, 7. XII. 2016.
    • Obilježja kasnoantičkog gospodarstva u Dalmaciji u Justinijanovo doba s posebnim obzirom na prostor današnje Bosne i Hercegovine na znanstvenom skupu Colloqvivum in honorem professoris Esad Pašalić quinquagesimo anniversario eius mortis (Naučni skup povodom pedesetogodišnjice smrti prof.dr. Esada Pašalića). Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 20.-21. X. 2017. Sažetak: Colloqvivum in honorem professoris Esad Pašalić quinquagesimo anniversario eius mortis (Naučni skup povodom pedesetogodišnjice smrti prof.dr. Esada Pašalića / Conference on the occasion of fifty years since the death of professor Esad Pašalić, PhD). Knjiga sažetaka / Book of Abstracts, ur. Salmedin Mesihović, Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu, 2017., 52-53
    • Križarski pohod Andrije II. u očima srednjovjekovnih pisaca na znanstvenom kolokviju 800 godina križarskog pohoda Andrije II / 800 Years of Andrew II's Crusade, Zagreb, 27. X. 2017.
    • The Image of the Slavs in the Medieval Latin Narrative Sources na Petom međunarodnom znanstvenom simpoziju Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 18.-19. XI. 2017.
    • Istraživanje bizantske povijesti u Hrvatskoj potkraj Jugoslavije i u postjugoslavensko doba na znanstvenom skupu Bizantski studiji u Hrvatskoj - retrospektiva i perspektive, Zagreb, 24. XI. 2017. Sažetak: Bizantski studiji u Hrvatskoj - retrospektiva i perspektive / Byzantine studies in Croatia - retrospective and perspective. Sažetci/Abstracts, ur. Hrvoje Gračanin i Trpimir Vedriš, Colloquia Mediaevalia CroaticaIV, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu FF press, 2017., 30-31 ISBN 978-953-175-670-9
    • Jerome's Illyricum na međunarodnom simpoziju Hieronymus noster. Mednarodni simpozij ob 1600-letnici Hieronimove smrti, Ljubljana, Slovenija, 23.-26. X. 2019.
      Sažetak: Hieronymus noster. Simpozij ob 1600.letnici smrti sv. Hieronima. Zbornik povzetkov predavanj na simpoziju, ur. Jan Dominik Bogataj, David Movrin, Miran Špelič, Ljubljana: Teološka fakulteta Univerze v Ljubljani, 2019., 141 ISBN 978-961-6844-78-9
    • Medieval Identities on the Eastern Adriatic against the Backdrop of the Byzantine-Western Relations na Sedmom međunarodnom znanstvenom simpoziju Days of Justinian I, Skoplje, Sjeverna Makedonija, 15.-16. XI. 2019.
    • Izvori i historiografija o zatočenju kraljica Elizabete i Marije u Novigradu na znanstvenom skupu 800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima, Novigrad, 31. VII. 2020.
      Sažetak: Knjižica sažetaka znanstvenog skupa 800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima, ur. Ante Uglešić, Zlatko Begonja, Zadar-Novigrad: Sveučilište u Zadru, Općina Novigrad, 2020., 10

  • Organizacija znanstvenih skupova
    • Član organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija, Zagreb 10.-12. XII. 2001. (55 sudionika)
    • Organizacija znanstvenog kolokvija Crkva u povijesti kasne antike u Iliriku, Zagreb 27. X. 2006. (zajedno s Brunom Kuntić-Makvić) (10 sudionika)
    • Organizacija okruglog stola Hrvatsko rano srednjovjekovlje između tradicionalizma i suvremenih pristupa, Zagreb 16. I. 2009.
    • Član organizacijskog odbora okruglog stola Pogled na Konstantinovo doba2013 → 313., Zagreb, 6.-7. VI. 2013. (35 sudionika)
    • Član znanstvenog odbora znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Rijeka Sava u povijesti, Slavonski Brod, 18.-19. X. 2013. (30 sudionika)
    • Član programskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Ličnosti vojvođanskog prostora. Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije , Bačka Palanka, Srbija, 23. XI. 2013. (50 sudionika)
    • Član međunarodnog znanstvenog odbora Trećeg međunarodnog znanstvenog simpozija Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 30.-31. X. 2015. (51 sudionik)
    • Član međunarodnog znanstvenog odbora Četvrtog međunarodnog znanstvenog simpozija Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 11.-12. XI. 2016. (48 sudionika)
    • Član međunarodnog znanstvenog odbora Petog međunarodnog znanstvenog simpozija Days of Justinian I, Skoplje, Makedonija, 17.-18. XI. 2017. (44 sudionika)
    • Član organizacijskog savjeta znanstvenog skupa Bizantski studiji u Hrvatskoj – retrospektiva i perspektive, Zagreb, 24. XI. 2017. (16 sudionika)
    • Član organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Between Three Seas: Borders, Migrations, Connections. The Third Biennial Conference of the Medieval Central Europe Research Network, Zagreb, 12.-14. IV. 2018. (89 sudionika)
    • Član organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Byzantium in the Adriatic from the 6th to 12th Century, Split, 28.-30. IX. 2018. (29 sudionika)
    • Član međunarodnog znanstvenog odbora Šestog međunarodnog znanstvenog simpozija Days of Justinian I, Ohrid-Resen, Makedonija, 23.-24. XI. 2018. (39 sudionika)
    • Član međunarodnog znanstvenog odbora Sedmog međunarodnog znanstvenog simpozija Days of Justinian I, Skoplje, Sjeverna Makedonija, 15.-16. XI. 2019. (59 sudionika)

  • Nastavna djelatnost
    • Gost predavač na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2004.-2016.)
    • Gost predavač na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2001.-2004.).
    • Nastava na Katedri za svjetsku povijest srednjega vijeka, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 2001.)
    • Predavač na Poslijediplomskom doktorskom studiju Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 2010.)
    • Predavač na Poslijediplomskom doktorskom studiju Hrvatske kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 2016.)
    • Predavač na Poslijediplomskom doktorskom studiju Predmoderne povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 2017.)

  • Pozvana i honorarna predavanja
    • Astronomija starih naroda u Zvjezdarnici Zagreb, Zagreb, 4. VI. 2008.
    • Galileo Galilei u raljama sustava u Zvjezdarnici Zagreb, Zagreb, 25. II. 2009.
    • Knezovi Šubići Bribirski na tribini Šubići u središtu, Šibenik, 26. II. 2009.
    • Vinodolski zakon na XI. državnom natjecanju iz povijesti, Novi Vinodolski, 5. - 7. V. 2010.
    • Stare zvjezdarnice u Europi u Zvjezdarnici Zagreb, Zagreb, 19. V. 2010.
    • Povijesni identiteti i politički realiteti: proslava tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. g. na Četvrtom hrvatskom simpoziju o nastavi povijesti, Opatija, 30. VIII. - 2. IX. 2011.
    • Južna Panonija u kasnoj antici (4.-6. stoljeće) , Županijsko stručno vijeće nastavnika povijesti, V. gimnazija, Zagreb, 18. V. 2013.
    • Etnički identiteti u hrvatskom ranom srednjovjekovlju , Županijsko stručno vijeće nastavnika povijesti, V. gimnazija, Zagreb, 25. X. 2014.
    • Astronomkinje u povijesti u Zvjezdarnici Zagreb, Zagreb, 21. I. 2015.
    • Christianity and Ecclesiastical Organisation in Dalmatia and Southern Pannonia in the Age of Justinian I u Geisteswissenschaftliches Zentrum Geschichte und Kultur Ostmitteleuropas an der Universität Leipzig, Leipzig, Njemačka, 27. V. 2015.
    • Dalmatien und Südpannonien im Zeitalter Justinians im Lichte der schriftlichen und archäologischen Quellen na Philosophische Fakultät, Eberhard Karls Universität Tübingen, Tübingen, Njemačka, 20. I. 2016.
    • Društvo i gospodarstvo Dalmacije i Panonije u 6. stoljeću u svjetlu Kasiodorovih Variae, Županijsko stručno vijeće nastavnika povijesti, V. gimnazija, Zagreb, 2. IV. 2016.
    • Južna Panonija u Justinijanovo doba (6. stoljeće) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 5. VII. 2016.
    • Društvo i gospodarstvo Dalmacije i Panonije u 6. stoljeću u svjetlu Kasiodorovih Variae, Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković u Splitu, Split, 7. VII. 2016.
    • Kasna antika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (5.-6. stoljeće) , Povijesno društvo Varaždin, Varaždin, 22. II. 2017.
    • Istočna obala Jadrana i južna Panonija pod ostrogotskom vlašću prema Kasiodorovim Variae na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Pula, 24. III. 2017.
    • Sirmijska Panonija u Justinijanovo doba na stručnom skupu Prvi simpozijum o arheologiji u Sirmijumu, Muzej Srema, Sremska Mitrovica, 27. XI. 2017.
    • Križarski pohod Andrije II. na kolokviju Vjera i znanost: relikvija 'Nevinog djeteta' iz Riznice Zagrebačke katedrale, Zagreb, 1. veljače 2018.
    • Rijeka Sava u srednjovjekovnim narativnim vrelima u sklopu programa Voda – izvor znanja povodom Svjetskog dana voda, Zagreb, 22.
      ožujka 2018.
    • Nikola Kopernik – znamen znanstvenog zaokreta u sklopu Dana s Kopernikom u organizaciji Poljske kulturne udruge „Mikołaj Kopernik“, Zagreb, 11. travnja 2018.
    • Politički odnosi Bizantskoga Carstva i hrvatske države u 10. i 11. stoljeću na tribini Intermaedievalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju u organizaciji udruge „Gromovnik“ i Hrvatskoga kraljevskog vijeća, Zagreb, 23. travnja 2019.
    • Kralj Petar Krešimir IV. u središtu u organizaciji Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac, Šibenik, 31. svibnja 2019.
    • Tzv. velika seoba naroda na tribini Pedeset tisućljeća migracija u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove, Zagreb, 20. studenog 2019.
    • Avari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesničara u sklopu međunarodne izložbe Avari i Slaveni, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 10. siječnja 2020.
    • Franačka strategija u Panoniji i percepcija Ljudevitova ustanka na tribini Intermaedievalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju u organizaciji udruge „Gromovnik“ i Hrvatskoga kraljevskog vijeća, Zagreb, 23. siječnja 2020.
    • Avari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesničara, Županijski aktiv učitelja i nastavnika Povijesti u OŠ i SŠ Krapinsko-zagorske županije, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 31. siječnja 2020.

  • Projekti
    • Vanjski suradnik na projektu Hrvatski arheološki leksikon (1998.)
    • Suradnik na projektu Eurikleja, Antički literarni izvori za staru povijest hrvatskog povijesnog prostora - Glavni geografski izvori I (voditelj: prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić) (2001.-2002.)
    • Suradnik na projektu Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku (voditelj: akademik prof. dr. sc. Tomislav Raukar) (2002.-2006.)
    • Suradnik na projektu Croato-Aegyptica electronica - Baza podataka egipatskih spomenika u Hrvatskoj (voditelj: mr. sc. Mladen Tomorad) (2003.-2006.)
    • Suradnik na projektu Monumenta mediaevalia varia - Srednjovjekovni povijesni spomenici (voditelj: prof. dr. sc. Neven Budak) (2007. 2013.)
    • Suradnik na projektu Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (voditelj: dr. sc. Stanko Andrić) (2007. 2013.)
    • Voditelj osobnog projekta Justinijanovo doba u Dalmaciji i južnoj Panoniji (The Justinianic Age in Dalmatia and Southern Pannonia) u sklopu međunarodnog programa stipendiranja NEWFELPRO (2015.-2016.)
    • Vanjski suradnik na projektu Historisch-philologischer Kommentar zur Weltchronik des Johannes Malalas Heidelberške akademije znanosti (voditelj: prof. dr. sc. Mischa Meier) (od 2016.)
    • Voditelj potpore istraživanju Sveučilišta u Zagrebu za projekt Bizantsko naslijeđe u hrvatskom kulturnopovijesnom kontekstu(od 2017.)

  • Čelne dužnosti
    • Glavni urednik časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (2010.-2019.)
    • Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjega vijeka Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2016.-2018.)
    • Predsjednik Hrvatskog društva za bizantske studije (od 2016.)
    • Voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 2017.)
    • Predsjednik Hrvatskog nacionalnog komiteta pri Association Internationale des Études Byzantines (od 2018.)

  • Članstva u strukovnim udrugama
    • Član Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) (od 1999.)
    • Član Društva za hrvatsku povjesnicu (od 2008.)
    • Član Hrvatskog društva za bizantske studije (od 2016.)

  • Članstva u uredničkim odborima znanstvenih časopisa
    • Tajnik uredništva časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (2003.-2010.)
    • Član međunarodnog uredničkog vijeća časopisa Ekonomska i ekohistorija (od 2005.)
    • Član uredničkog odbora časopisa Istraživanja, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Odsek za istoriju (od 2015.)
    • Član uredničkog vijeća časopisa Scrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (od 2017.)
    • Član redakcijskog odbora časopisa Čovjek i svemir. Časopis Zagrebačke zvjezdarnice (od 2018.)

  • Članstva u uredničkim odborima izdavačkih nizova
    • Član uređivačkog odbora niza Consociatio Croatica studiorum Byzantinorum - Dissertationes et Monographiae 1 (Hrvatsko društvo za bizantske stuije) (od 2018.)
    • Član uređivačkog i znanstvenog odbora niza Rome and After in Central & Eastern Europe (Brepols Publishers) (od 2020.)

  • Nagrade
    • Godišnja nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika mladim znanstvenicima i umjetnicima za akademsku godinu 2006./2007. (2008.)
    • Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za područje društvenih znanosti (2012.)
    • Državna nagrada za znanost za 2011. godinu u području humanističkih znanosti (2012.)
    • Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu (2018.)

  • Stipendije
    • Studentska stipendija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 1995./1996. (1995.)
    • Stipendija "Mogersdorf" Steiermärkisches Landesarchiva u Grazu, Graz (Austrija), 16. 8. - 31. 8. 2005.
    • Stipendija NEWFELPRO za iskusne istraživače s jednogodišnjim boravkom na Sveučilištu Eberhard Karl u Tübingenu (16. 3. 2015. - 15. 3. 2016.) i dovršetkom istraživanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (16. 3. - 15. 7. 2016.)

  • Ostalo
    • Suradnik u radijskim i televizijskim emisijama na HRT-u „Putnici kroz vrijeme“ (urednica Vesna Turtula) ( od 2008.-2020.) , „ Povijest četvrtkom“ (urednik Dario Špelić) ( od 2010.) , „Treća povijest“ (urednik Dario Špelić) (2013.-2016.), „Društvena mreža (urednica Blaženka Leib) (od 2016.) (2016.),„Povijesne kontroverze“ (urednica Antonia Hrvatin Roth, autori Josip Mihaljević i Gordan Ravančić) (2017.); „Pogled u prošlost“ (urednica Marijeta Stipić Miočić) (2017.); „Iz svijeta znanosti“ (urednik János Römer) (2019.)
    • Član Državnog povjerenstva za provedbu Natjecanja iz povijesti učenika/ica osnovnih i srednjih škola (2008.-2013.)
 
Poslednja izmena:
Curta is an archeologist. The bulk of his written material is about his archeological research and his criticism of earlier archeological studies. Some of the archeologists he discusses are dead, so they are not going to defend themselves. The question is how are active archeologists responding to Curta? As far as I can tell, no one has seriously challenged him.

Most people, including on this forum, skip Curta's archeology and go straight to his discussion of its implications. Some like his conclusions, others don't. But without successfully challenging the archeology you are not going to debunk his claim that there was no long-range mass-migration in the 6th-9th century. Quoting archeologists from the 20th century won't do it.

The idea that Slavic is a new language based on Northern Thracian, Southern Baltic and Western Iranian is not quite as ridiculous as some of you say. And it is a newly formed language, a koine language, which is not the same as a creole. Curta repeats several times that Slavic has features of a contact language, that it is a simplified form of older languages.

Western Iranians would include the Sarmatians whom the Poles have long considered to be their ancestors. Northern Thracians would be the Dacians and others who did not fall under Roman conquest. And Slavic does share grammatical similarities with Baltic. Only the order of language formation is reversed. Instead of Slavic descending directly and linearly from Proto Indo-European (PIE) Curta and others propose that it was born from the interaction of speakers of these languages.

Схватам да је присталицама теорије Срби, најстарији народ ово сасвим неприхватљиво.
 
Схватам да је присталицама теорије Срби, најстарији народ ово сасвим неприхватљиво.
Zasto bi, Kurta kaže da je slovenski jezik naslednik tračkog, sa uplivima severnih i istočnih dijalekata......Nema tu ničeg novog, ni naroda ni jezika, to su podmetacine ljudi sklonih predrsudama. Kurta kaze da je narod bio tu sa svojim jezikom oduvek, ali se naziv tog naroda kao i naziv jezika kojim govori menjao u istorijskim izvorima tokom vremena.
 
Прокопије равно каже да су „Словени“ (Склавени) и Анте имали један језик
И леба ти како је закључено да је то словенски језик?
Има ли записана нека реченица или реч или текст на антском и склавском која ће да потврди тај закључак?
Или можда постоји некаква другачија потврда осим " Ми паметни који смо прочитали пет зидова књига то тврдимо и то је тако и чибе бре у ту рупу".
Неколико година чекам образложење и потврду али добијам само: "Ово је бре наука и она је само за посвећене".


Прабугари петог и шестог столећа и Бугари десетог столећа не говоре истим језиком!
За ово има потврде. Рецимо несловенске титуле и уклесана имена.
Само сам хтео да кажем ...........
 
Zasto bi, Kurta kaže da je slovenski jezik naslednik tračkog, sa uplivima severnih i istočnih dijalekata......Nema tu ničeg novog, ni naroda ni jezika, to su podmetacine ljudi sklonih predrsudama. Kurta kaze da je narod bio tu sa svojim jezikom oduvek, ali se naziv tog naroda kao i naziv jezika kojim govori menjao u istorijskim izvorima tokom vremena.
Има новог у конструкцији Балто Словени преводиоци и посредници између Трачана и Иранаца на страну што је већи део мезо-тракијске групе иранског порекла јер у Европи је било јако мало врста коња једни од оних који доносе коње у Европу су Трачани.
Има јако пуно фаулова не могу ни набројати све .......

Прагрци их зову Кентаурима јер нису ни знали шта је коњ.......
 
Сад не могу да нађем али зар нису Слали или нешто тако код Јордана?
Ne. Jordan pominje Spale nezavisno od Sklavena, pa su neki istoricari hipotetisali da je tu rec o Slovenima.

Jordan Sklavene vezuje za Venethe, sa slovom H.
Jordanovi jadranski Veneti nemaju slovo H u svom nazivu i za njih Jordan kaze da njihovo ime znaci Slavni.
 
Curta is an archeologist. The bulk of his written material is about his archeological research and his criticism of earlier archeological studies. Some of the archeologists he discusses are dead, so they are not going to defend themselves. The question is how are active archeologists responding to Curta? As far as I can tell, no one has seriously challenged him.

Most people, including on this forum, skip Curta's archeology and go straight to his discussion of its implications. Some like his conclusions, others don't. But without successfully challenging the archeology you are not going to debunk his claim that there was no long-range mass-migration in the 6th-9th century. Quoting archeologists from the 20th century won't do it.

The idea that Slavic is a new language based on Northern Thracian, Southern Baltic and Western Iranian is not quite as ridiculous as some of you say. And it is a newly formed language, a koine language, which is not the same as a creole. Curta repeats several times that Slavic has features of a contact language, that it is a simplified form of older languages.

Western Iranians would include the Sarmatians whom the Poles have long considered to be their ancestors. Northern Thracians would be the Dacians and others who did not fall under Roman conquest. And Slavic does share grammatical similarities with Baltic. Only the order of language formation is reversed. Instead of Slavic descending directly and linearly from Proto Indo-European (PIE) Curta and others propose that it was born from the interaction of speakers of these languages.

Схватам да је присталицама теорије Срби, најстарији народ ово сасвим неприхватљиво.
Мени је тај сценарио Сорина Палиге (није то Курта, Курта само разматра, представља и донекле промовише туђи модел) потпуно неприхватљив, а нисам присталица теорије "Срби, најстарији народ" .
Срамота ме и бесним када неко србује по турски (нико крупно ка Турчин не лаже).
Србовање на турски начин је последњих деценија у моди, транзиција малих и незрелих, карактерно фаличних са климавим сопственим идентитетом.
 
Poslednja izmena:
Ne. Jordan pominje Spale nezavisno od Sklavena, pa su neki istoricari hipotetisali da je tu rec o Slovenima.

Jordan Sklavene vezuje za Venethe, sa slovom H.
Jordanovi jadranski Veneti nemaju slovo H u svom nazivu i za njih Jordan kaze da njihovo ime znaci Slavni.
Ево ти други Куртин фаул , Седов који је далеко признатији и искуснији археолог од Курте али је за разлику од њега увек консултовао лингвисте и помоћне науке пре него што би нешто закључио , при том је развио методу слојева и унапредио читаву археологију , реконструисао која словенска племена су учествовала у Кијевско-руском савезу а која у Московско-руском савезу тврди да се археологија Словена може поуздано пратити од Венета 1.-2 века н.е

Курта каже да он нема појма да Јордан није знао ништа о Словенима нити их икад видео нии је знао о нечемо преко Дунава већ су Јорданови подаци настали преписивањем од негога.......

Једини који је видео Словене је Симоката а није ни Прокопије....:hahaha::hahaha::hahaha:
 
И леба ти како је закључено да је то словенски језик?
Има ли записана нека реченица или реч или текст на антском и склавском која ће да потврди тај закључак?
Или можда постоји некаква другачија потврда осим " Ми паметни који смо прочитали пет зидова књига то тврдимо и то је тако и чибе бре у ту рупу".
Неколико година чекам образложење и потврду али добијам само: "Ово је бре наука и она је само за посвећене".


Прабугари петог и шестог столећа и Бугари десетог столећа не говоре истим језиком!
За ово има потврде. Рецимо несловенске титуле и уклесана имена.
Само сам хтео да кажем ...........
Preko licnih imena. Kod Sklavena ima i neslovenskih buduci da su se Dacani bogato pomesali sa germanskim i azijskim plemenima na kraju antike. Medjutim kod balkanskih Sklava imena su tipicno slovenska.
Ima tu i propratne onomastike, recimo Sklaveni svog kralja zovu Rega
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top