Balkanci i turizam

A ovo je planinarska staza kojom se ide ka Crvenoj gredi :)

cgreda4-1.jpg
 
master_of_errors:
Eto kako civilizovan narod bojkotuje nekog ko mu na odmoru uvodi zabrane...nadam se da ce isto proci Crnogorci sa Srbima...
Kliknite za proširenje...
ja stvarno ne razumem nekog ko ce po vrucini zapucati kolima iz ceske sve do hrvatske sa sve salamama u prtljagu... i neka su hrvati zabranili unos mesnih preradjevina. ne, nego treba da odgovaraju i za trovanja tih istih ceha...
malo mi je neobican toliki broj smrtnih slucajeva turista, doduse.

sto se tice odnosa crnogoraca i srba i bojkota mora - ako na to aludiras - nema potrebe da srbin, sve i ako se zaputi na crnogorsko primorje - nosi svoju hranu. srpski prehrambeni proizvodi uredno su poslagani po tamosnjim rafovima i, gle cuda, kostaju manje nego u srbiji (konkretno mislim na neke imlekove proizvode u odnosu na njihovu cenu u beogradu).
 
moje srce:
ja stvarno ne razumem nekog ko ce po vrucini zapucati kolima iz ceske sve do hrvatske sa sve salamama u prtljagu... i neka su hrvati zabranili unos mesnih preradjevina. ne, nego treba da odgovaraju i za trovanja tih istih ceha...
malo mi je neobican toliki broj smrtnih slucajeva turista, doduse.

sto se tice odnosa crnogoraca i srba i bojkota mora - ako na to aludiras - nema potrebe da srbin, sve i ako se zaputi na crnogorsko primorje - nosi svoju hranu. srpski prehrambeni proizvodi uredno su poslagani po tamosnjim rafovima i, gle cuda, kostaju manje nego u srbiji (konkretno mislim na neke imlekove proizvode u odnosu na njihovu cenu u beogradu).
Kliknite za proširenje...

ne misli on na bojkot cg mora već mu smetaju studenti iz cg u srbiji. ;)
 
Gosti iz Srbije vraćaju se na Jadran
Pišu: Krešimir Raguž, Davor Maul


Hrvatska je turistima iz Srbije skuplja i nepovoljnija od, recimo, Crne Gore, gdje ne žele ići zbog ljutnje nakon razlaza dviju država, ali dolaze i zbog nostalgije za hrvatskim dijelom jadranske obale.

Peškiri, čaršavi, kašike, hleb... riječi su koje vjerojatno nikada neće završiti ni na jednom prospektu, meniju ili u ponudi nekog hotela na hrvatskoj obali kao što su se u njih prije nekoliko godina “ušuljali” prijevodi na češkom, mađarskom ili poljskom jeziku.

No, sudeći prema službenim statistikama i najavama iz Hrvatske turističke zajednice, ne bi bilo loše da ih se osoblje hotela, restorana i kafića na Jadranu koje ih je zaboravilo, ponovno prisjeti. Razlog za to, sviđalo se to nekome ili ne, činjenica je da u Hrvatskoj ljetuje sve više gostiju iz Srbije. Trinaest godina nakon završetka rata, naši istočni susjedi u broju većem nego ikada do sada sjetili su se kako je prije 1990. “Jadran lepo mirisao, a cvrčci zanosno pevali” pa su uobičajene destinacije - Grčku, Tursku i Bugarsku - odlučili zamijeniti Hrvatskom.

Prema podacima Ministarstva turizma, lani je na našoj obali ljetovalo 77.000 državljana Srbije, a ove godine taj bi se broj trebao približiti brojci od 90-ak tisuća. Prema riječima ministra turizma Damira Bajsa, već sljedeće ljeto mogao bi prijeći i granicu od sto tisuća.

Kako bismo ispitali što to Srbe motivira na dolazak u za njih prilično skupu i “osjetljivu” Hrvatsku te kako ih se ovdje dočekuje, razgovarali smo s nizom turističkih djelatnika s obje strane granice. Informacije o novim JAT-ovim letovima iz Beograda u Pulu koji su već rasprodani do kraja kolovoza, potražnji za autobusnom kartom više na relaciji Beograd - Pula ili za vlak iz Srbije do Splita i Rijeke podjednako su razveselile obje strane. Zbog zarade. Dakako.

Pa iako emocijama u poslu nema mjesta, svi oni složili su se da je upravo nostalgija koju Srbi osjećaju za morem koje su nekada smatrali svojim nešto presudno u njihovu odabiru ljetovališta u Hrvatskoj.

Radmilo Bumber, vlasnik srpske turističke agencije Pan Europa Adriatic, koja je otišla najdalje u promociji naše obale pa je ljetovanje na njoj svojim klijentima ponudila i na kredit s rokom otplate od 48 mjeseci (4 godine!?), objasnio je što to Srbe vuče u Hrvatsku.
Srbi su gosti koji vole trošiti i, ako treba, zadužit će se za ljetovanje pa im agencija Pan Europa Adriatic nudi odmor na kredit s rokom otplate od čak 48 mjeseci

- Kao prvo, riječ je o nekadašnjoj navici ljudi da ljetuju u Hrvatskoj. Kada su prije nekoliko godina ukinute vize, koje još uvijek imamo npr. za Grčku, ljudi su se okrenuli u vašem pravcu. Niz mojih starih klijenata, koji me znaju još dok sam radio za Lagunu iz Poreča, stalno me je pitalo kada će se moći kod vas. S ukidanjem viza, svi su oni krenuli na Jadran i zanimanje je drastično poraslo. Naravno, tu prednjači Istra jer se ljudi tamo osjećju najsigurnije, ali ima dosta zanimanja i za Hvar, Dubrovnik... Čini mi se da će jedino srednja Dalmacija malo pričekati, ali to je razumljivo jer su posljedice rata u njoj ipak najozbiljnije - kaže Bumber.

Prema njegovim riječima, iako su cijene u Hrvatskoj Srbima doista previsoke, oni znaju da je usluga i kvaliteta koju će kod nas dobiti vrijedna toga.

- Svojim klijentima obično kažem da ću im, ako budu nezadovoljni hranom u Istri vratiti sav novac koji su uplatili i još im dati tjedan dana besplatnog ljetovanja. Bugarska i Grčka, pa čak i Crna Gora s vama se ne mogu uspoređivati. Vrijedite svakog dinara koji se kod vas potroši - naglasio je vlasnik Pan Europa Adriatica te dodao da ove godine očekuje rast prodaje aranžmana za ljetovanje u Hrvatskoj od 30 posto.

Približno jednaka očekivanja izrekao je i direktor Turističke zajednice Istre Tomislav Popović. Lani je na tom poluotoku ljetovalo 13.000 državljana Srbije, a povećanje od 20 posto u prvih šest mjeseci 2008. u odnosu na isti period 2007. daje mu za pravo vjerovati kako će ove godine taj broj doći do 20 tisuća.
Pitanje Srba slično je pitanju Nijemaca poslije onog rata, koji su pokrenuli naš turizam i doveli ga na sadašnju poziciju, kaže Tomislav Popović iz Istre

U ukupnoj brojci od 2,5 milijuna turista koji su lani posjetili Istru taj broj Srba nije impresivan jer oni predstavljaju samo nekih 0,5 posto svih gostiju. No mi u Istri upravo u toj činjenici vidimo dobru priliku budući da nema potentnijeg tržišta u Europi, tj. onog na kojem zamah može biti veći. Zbog toga smo ove godine na Međunarodnom turističkom sajmu u Beogradu trebali biti regija partner. Na žalost, sve je propalo zbog napada na hrvatsko veleposlanstvo nakon priznanja Kosova, ali ćemo sljedeće godine taj posao svakako odraditi - kaže Popović.
Iako tvrdi da je svjestan negativnih konotacija koje ti planovi mogu izazvati te određenih rezervi prema Srbima zbog događaja u bližoj prošlosti, direktor TZ Istre jednom zgodnom usporedbom pokušava smiriti strasti.

- Kada mi to netko spomene, ja obično postavim pitanje što je bilo s Nijemcima nakon II. svjetskog rata. Nisu li upravo oni tada pokrenuli naš turizam i u najvećoj mjeri ga doveli na poziciju koju sada zauzima. Je li se tada itko pitao koliko je u redu ugostiti Nijemce? - kaže Popović.

Iako će se na ovakvu usporedbu mnogima “dići kosa na glavi” i pitanja koja će uslijediti svest će se na dubinu ratnih rana, ali i brojnost ovih dvaju nacija te njihovu kupovnu moć, upravo ovo zadnje hrvatskim turističkim djelatnicima daje za pravo kada računaju na Srbe.
 
Naime, bez obzira što je u toj zemlji prosječna plaća svega 250 eura, Srbi su u konačnici itekako Balkanci. A ti, što je uostalom i odlika prosječnog Hrvata, troše do iznemoglosti. Na kredit, dug ili poček, oni kada dođu na odmor ne štede novac i nikada se na svađaju zbog računa, kao primjerice Talijani. Zbog toga su hotelijeri s gostima iz Srbije i te kako zadovoljni. Oni u pravilu traže hotel sa 4 zvjezdice i najčešće razveseljavaju konobare ostavljajući im napojnice poput Rusa.

Na pitanje tko su zapravo Srbi koji dolaze u Hrvatsku, odnosno kakva je struktura gostiju iz te zemlje, pokušala je odgovoriti šefica Odjela suradnje s medijima tamošnje Turističke organizacije Ljiljana Čerović. Pritom je naglasila i da je sama nedavno bila u Istri, a najčešće odlazi u Podgoru, na Makarskoj rivijeri, koju smatra “božanstvenom”.
Broj turista iz Srbije mnogo je veći od službenih statistika, smatra Ljiljana Čerović, jer mnogi posjećuju prijatelje i rodbinu

- Većina turista iz Srbije koji se odlučuju na ljetovanje u Hrvatskoj srednje su i starije dobi. Dakle, riječ je o ljudima koji su na vašem dijelu Jadrana bili i prije, pa ih natrag vuče nostalgija. Osim toga, smatram da je njihov broj mnogo veći nego što govore službene statistike jer mnogi među njima posjećuju prijatelje i rodbinu pa se zbog neprijavljivanja u konačnici ne nađu u tim podacima Turističke zajednice - kaže Ljiljana Čerović.

Ona smatra da bi stoga stvarne brojke Srba koji ljetuju u Hrvatskoj trebalo iščitavati iz poteza prijevozničkih kompanija koje neprestano povećavaju ponudu mjesta za put na Jadran te brojnosti srpskih registracija u Hrvatskoj. Iako će se, vezano za to, u nizu tabloida s obje strane granice još nerijetko naći i plasirati priče o lažnim hrvatskim tablicama kojima Srbi kamufliraju prave u strahu od razbijanja svojih automobila, Hrvatska je za goste iz ove zemlje ipak prilično mirna oaza gdje incidenata nema.

A što se dogodilo s njihovom donedavnom oazom na Jadranu, Crnom Gorom? Nakon osamostaljenja ove države tisuće Beograđana s plaža Budve, Ulcinja i Boke kotorske doslovno su iščeznule. Priča kaže da su se naljutili jer su doslovno preko noći postali obični stranci koji se kao i svi ostali moraju pridržavati sve striktnijih pravila u toj zemlji. Ljiljana Čerović objasnila je što je posrijedi.
‘Kad su ukinute vize, okrenuli smo se u vašem pravcu. Istra prednjači po interesu, ali sve ga je više i za Dubrovnik i Hvar’, kaže vlasnik Pan Europe

- Srpski turisti su vrlo loše reagirali na uvođenje ekološke takse u Crnoj Gori od 10 eura. Nije to pitanje novca nego je stvar principa i zato su ljuti jer misle da bi trebali biti izuzeti od ovog pravila. Nakon toga našim turistima je zabranjeno i unošenje hrane u tu zemlju, pa je uslijedila još jedna loša reakcija. Moguće je da je i zbog toga dio ovih turista radije izabrao Hrvatsku iako ona jest skuplja - tvrdi Čerović.

Kada se svim ovim razlozima pridoda i činjenica da je iz Beograda zbog hrvatskih autocesta moguće dva sata brže doći u Pulu nego u Budvu, sve je jasnije zašto su se Srbi ponovo “sjetili” Istre, ali i ostatka našeg dijela Jadrana.

A tko može biti zadovoljniji ovakvim razvojem događaja od turističkih agencija? Najveća od njih Adriatica.net, kao vlasnik vodeće srpske agencije Jolly Travel Beograd, sve spretnije koristi ove nove poslovne mogućnosti. Izvršni direktor za korporativne komunikacije Adriatice Kristijan Gržetić naveo je kako to izgleda u brojkama te pritom i naglasio kako je čarter JAT-a za Pulu organiziran upravo u njihovu aranžmanu.

- Broj putnika raste, no broj dolazaka još nije toliko velik da bismo mogli govoriti o izrazitoj ekspanziji. Zbog visokih cijena kod nas većina organiziranih putnika iz Srbije još se radije odlučuje za Grčku i Tursku. Iako je još rano za prognoze, mi očekujemo da ćemo do kraja godine imati 6000 putnika iz Srbije. Jolly Travel pak smatra da bi njihov broj u sljedećih pet godina trebao doći do 40.000 - naveo je Gržetić.

Sudeći prema ovim najavama, traženje onih peškira, čaršava, kašika i hleba možda zaista uskoro i postane uobičajena zvučna kulisa na potezu od Savudrije do Prevlake.

Kako bi takav potencijalni razvoj događaja lakše prihvatili svi oni osjetljivi na pitanje hrvatsko-srpskih odnosa, savjet turističkih djelatnika s kojima smo razgovarali - jednostavan je. Riječ je o zaradi i novac dobiven za uslugu koja se nudi nema boje. “Svejedno je tko ga daje dok god ga daje”, složili su se. Korak dalje od ostalih ipak je otišao vlasnik beogradske agencije Pan Europa Adriatic Radmilo Bumber.

- Onom luđaku Slobi Miloševiću vi Hrvati bi nasred Ilice trebali podići spomenik jer je rasturajući Jugoslaviju od Hrvatske napravio najljepšu državu u Europi - objasnio je svoje razmišljanje zašto u našu zemlju uspijeva poslati sve više turista s istoka.
Ministru Bajsu Japanci bliži od Srba

Ministar turizma Damir Bajs složio se s tvrdnjama da je Hrvatska sve interesantnija gostima iz Srbije te razloge za to pronašao u navici nekadašnjih gostiju koja je došla do izražaja nakon ukidanja viza. No, prema njegovim riječima, hrvatski turistički napori ipak su okrenuti u jednom potpuno drugom pravcu.

Učinjen je golem posao u animaciji turista iz Japana i postignuti su odlični rezultati. Lani je Hrvatsku posjetilo 85.000 Japanaca, a samo u prvih šest mjeseci ove godine čak 65.000. Vjerujemo da bi taj broj na kraju mogao biti i 120.000. Riječ je o odličnim potrošačima koji odsjedaju u najboljim hotelima i zainteresirani su za dolaske tijekom cijele godine.

Hrvatska turistička zajednica u međuvremenu je otvorila ured u Japanu, uvedeni su čarter letovi i pozvali smo japanske agencije da otvore ured kod nas - naveo je ministar. Kada je riječ o planovima za budućnost, oni ponovo nisu značajnije vezani za Srbiju. Prateći svjetske trendove, ministar Bajs ozbiljnije se zainteresirao za Kinu i Indiju jer su prema nedavno objavljenim procjenama Svjetske turističke organizacije upravo ove dvije zemlje u idućih pet godina ocijenjene kao najinteresantnija tržišta na svijetu.

http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2008,7,12,,126290.jl
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Alter_Ego_
Изборни туризам
Odgovora
10
Pregleda
229
Majstor Života
Majstor Života
AleksaJ
Вучић и његове/и обожаватељке/љи
2
Odgovora
37
Pregleda
624
Гамбино
Гамбино
CAHJAP
Epštajn i Klinton
Odgovora
10
Pregleda
157
Beli Gibson
Beli Gibson

Back
Top