Asketizam

brajko

Zainteresovan član
Poruka
334
Sta mislite o ovom nacinu zivota?
Da li filozof mora po definiciji biti asketa?
Da li je asketizam isto sto i umerenost?
Da li je sokrat bio asketa ili umeren covek koji je popustao strastima ponekad ali pod strogom kontrolom razuma?
 
Sokrat je bio razvratnik kojeg je istorijska masinerija lazi izvrnula u licnost od vrednosti.
Ljubitelj alkohola,opijata,malih decaka,zena,kockanja i skitnje,preuzeo je ucenja starijih
filosofa i pokusao da stvori neki ''svoj'' sistem.Platon je najvise doprineo popular.njegovog
lika i dela,ali mislim da su cak i spisi Platona kasnije izvitopereni od strane sholasticara.

Inace,asketizam ili askethau-dau-den vodi poreklo iz drevne Indije i nema mnogo veze
sa zap. shvatanjem sveta i filosofijom.

Pravi asketa ne mora biti filosof.
 
...wikipedija beleži ovo: "аскетизам или подвижништво представља филозофију која налаже добровољно и свесно самоодрицање од материјалних, телесних и других потреба и угодности зарад виших, духовних вредности " ......što pojmovno zadovoljava početak rasprave ...
 
Sta mislite o ovom nacinu zivota?
Da li filozof mora po definiciji biti asketa?
Da li je asketizam isto sto i umerenost?
Da li je sokrat bio asketa ili umeren covek koji je popustao strastima ponekad ali pod strogom kontrolom razuma?

sve najgore
ne znam otkud opšte ta izvrnuta filozofija kako se treba uzdržavati i odricati
život je da se troši, uzima, oseća, proživljava
mada, pošto je sve stavr psihičke dimenzije, sigurno da otvara mnoge nove stvari i možda donosi veću sreću i sponaju itd
ali ipak ljudi su tako jednostavni, tako prvoloptaši a svet je pun svega
 
U istoriji zapadne filozofije od Rasela sam procitao da je Rene Dekart svakog dana spavao do 12.
Ne znam,mozda sam ja uskih shvatanja i ogranicen ali meni je to nepojmljivo sa filozofskim nacinom zivota.Kada bih ja spavao do 12 ne bih u toku dana bio nizasta a kamoli za umni rad.
Još je Platon je govorio kako su spavanje i zamor neprijatelji nauke.
Šta vi mislite o tome?
 
Svesno odricanje od bilo čega radi duševnog pročišćenja a posebno telesnih i materijalnih potreba koje moderna civilizacija smatra elementarnim je po meni nepotreban i suvišan gubitak energije i vremena stečenog rođenjem kao svesno biće za život na zemlji. Jer samo razmišljanje o tome čega se sve treba odreći da bi čovek bio asketa zahteva posebno stanje svesti koje ja skromno smatram nezdravim. Ne podržavam raskalašnost ali askezu kao sredstvo spoznaje ne prepoznajem.:lol:
 
Svesno odricanje od bilo čega radi duševnog pročišćenja a posebno telesnih i materijalnih potreba koje moderna civilizacija smatra elementarnim je po meni nepotreban i suvišan gubitak energije i vremena stečenog rođenjem kao svesno biće za život na zemlji. Jer samo razmišljanje o tome čega se sve treba odreći da bi čovek bio asketa zahteva posebno stanje svesti koje ja skromno smatram nezdravim. Ne podržavam raskalašnost ali askezu kao sredstvo spoznaje ne prepoznajem.:lol:
Predlažem ti ta to prvo praktično provjeriš pa tek onda da donosiš sud.
 
meni je uvek bilo zanimljivo da su stoicizam i epikurejstvo, kao teorijski potpuno suprotstavljene shkole imale gotovo isti zakljuchak- srecja se postizhe asketizmom.
 
Predlažem ti ta to prvo praktično provjeriš pa tek onda da donosiš sud.

Osporavaš mi pravo da na osnovu svoje procene i meni poznatih i dostupnih saznanja donesem procenu i zaključak vezan za mene samoga? Pogrešno i neumesno. Razmisli o predlozima pre nego ih daješ drugima. Drugi nisu uvek voljni predloge ovako uopšteno napisane uvažiti. Posebno ako je predlog baziran na činjenici da neko treba biti uvek fizički involviran u svaku procenu i zaključak koji treba doneti. Naime izreka iz našeg naroda koja bi dobro opisala ono što želim objasniti jeste ... "Pametan uči na tuđim greškama a budala na svojim."
 
Osporavaš mi pravo da na osnovu svoje procene i meni poznatih i dostupnih saznanja donesem procenu i zaključak vezan za mene samoga? Pogrešno i neumesno. Razmisli o predlozima pre nego ih daješ drugima. Drugi nisu uvek voljni predloge ovako uopšteno napisane uvažiti. Posebno ako je predlog baziran na činjenici da neko treba biti uvek fizički involviran u svaku procenu i zaključak koji treba doneti. Naime izreka iz našeg naroda koja bi dobro opisala ono što želim objasniti jeste ... "Pametan uči na tuđim greškama a budala na svojim."

Kako si nelogičan.
Nije ti on ništa osporavao već predlagao.I u pravu je.
Otkud znaš da je to "greška" kada nisi probao?
Kako mozeš da donosiš zaključke o nečemu za šta sam kazeš da ti nije poznato?
Sad ćeš sigurno reći :"Pa ja sam čitao Ničea"
A ja ću ti reći da ljudi nisu isti i da ima kako ljudi kojima asketizam prija, tako i ljudi kojima on ne prija.Sve je subjektivno tj. zavisi od čoveka do čoveka.
Primitivni ljudi u svom praskozorju uma ne vide potrebu za lišavanjem jer oni smisao nalaze u sirovoj snazi.To sa druge strane mora vredjati ljude od kulture,od uma, od vekovima čišćenih i pročišćenih,uglačanih i ugladjenih osećanja,moralnih i drugih.
 
Poslednja izmena:
@hefajst

E baš ti zahvaljujem pošto i pitaš i odgovaraš u isto vreme a uspeo si me dovesti i u nelogizam kako ga ti doživljavaš. Predlažem ti da nikako ne probaš da li je solna kiselina slana i kisela nego da doneseš zaključak na osnovu dostupnih informacija i saznanja. Time bi završio ovu raspravu u još uvek prijatnoj atmosferi. Uz odricanje prava na repliku jer sam samo predložio da ne probaš baš sve i baš uvek.

Poz :D

@ristob To je već drugačiji ton diskusije. Poz i za tebe.:D
 
@hefajst

E baš ti zahvaljujem pošto i pitaš i odgovaraš u isto vreme a uspeo si me dovesti i u nelogizam kako ga ti doživljavaš. Predlažem ti da nikako ne probaš da li je solna kiselina slana i kisela nego da doneseš zaključak na osnovu dostupnih informacija i saznanja. Time bi završio ovu raspravu u još uvek prijatnoj atmosferi. Uz odricanje prava na repliku jer sam samo predložio da ne probaš baš sve i baš uvek.

Poz :D

@ristob To je već drugačiji ton diskusije. Poz i za tebe.:D

Ne znam kako si stekao utisak da nisam prijatan prema tebi,jer sam se trudio da pišem staloženo i mislim da sam to dobro uradio.
Na osnovu dostupnih informacija i saznanja solna kiselina niukom slučaju nije za piće.Dakle,neću da probam.
Na osnovu dostupnih informacija i saznanja asketizam je za jedne prijatan za druge nije.Dakle probaću jer ne znam kako na mene deluje.
Mislim da sam bio jasan.

Tebi ili vama, da razgovor bude još učtiviji,zbog stare navike godi ono što osećate i radite.Ali se varate ako mislite da vas stara(rdjava?)navika čini srećnijim od nove bolje - koju još i ne poznajete.
 
Naime izreka iz našeg naroda koja bi dobro opisala ono što želim objasniti jeste ... "Pametan uči na tuđim greškama a budala na svojim."


... nisam nameran da se mešam u vašu diskusiju , ali mi je zapela ova narodna umotvorina za oko ... naime , ona je aktuelna u mojoj firmi do banalnosti kao neviđena mudrost ... svaka obuka ili pak trening , prepun je njenih varijacija i intelektualnih osnova .... naprosto sam sluđen i uviđam da me sistematski zaglupljuju --- mada su drugi oduševljeni ... da se vratim na umotvorinu ; šta je zajedničko za oba tipaljudi iz izreke ... po meni zajedničko je to, da se uče na iskustvu ; dakle , stiču iskustvena znanja ( samo jedan bolno uči, dok drugi lukavo krade -- no i jedan i drugi su na nivou iskustvene mudrosti, koja je na obrazovnoj strategiji praistorijskog čoveka --- uče kao mečka na usijanom limu ;podvrgnuti su edukativnoj dresuri ) ... po meni , interesantniji je koncept proučavanja civilizacijskih saznanja i promišljanjem dolaziti do novih ( naučni ili savremeni metod učenja ) .... nemora sve da se kusa pa iskusano da se iskusi ( čulno percepciono obradi ) ...
pa izvinte ... Pozdrav !
 
Poslednja izmena:
.. ne shvatam askezu kao odricanje .. koje se odvija prisiljavanjem samog sebe .. da se nečeg odrekneš ..
.. nego je shvatam kao odricanje od stvari za koje .. zahvaljujući osvešćavanju .. shvatiš da ti nisu potrebne .. da je potreba za njima bila veštačka .. i unižavajuća ..
.. askeza je odricanje ropstva .. odričeš se robovanja potrebama ..
.. i vredi jedino ako se dostigne jedan nivo na kojima tih potreba više nema .. ne osećaju se kao potrebe ..
.. a ne ako podrazumeva mučenja samog sebe .. trebajućeg ..
 
.. ne shvatam askezu kao odricanje .. koje se odvija prisiljavanjem samog sebe .. da se nečeg odrekneš ..
.. nego je shvatam kao odricanje od stvari za koje .. zahvaljujući osvešćavanju .. shvatiš da ti nisu potrebne .. da je potreba za njima bila veštačka .. i unižavajuća ..
.. askeza je odricanje ropstva .. odričeš se robovanja potrebama ..
.. i vredi jedino ako se dostigne jedan nivo na kojima tih potreba više nema .. ne osećaju se kao potrebe ..
.. a ne ako podrazumeva mučenja samog sebe .. trebajućeg ..

:think::think::ok::klap::klap:
 
...wikipedija beleži ovo: "аскетизам или подвижништво представља филозофију која налаже добровољно и свесно самоодрицање од материјалних, телесних и других потреба и угодности зарад виших, духовних вредности " ......što pojmovno zadovoljava početak rasprave ...
pored askeze kao proračunatog pothvata s nekakvom ljudskom svrhom, smetaju me i više duhovne vrednosti.
prirodan tok svih stvari smatram jedinom vrijednošću/istinom/zakonom, što možemo i promatrati (dau) i što je izvan našeg domaha. a sve drugo su ljudske izmišljotine.

askezu su grci (valjda) shvaćali kao neku vrstu vježbe. tako se ne radi o skromnom/samodostatnom načinu života, nego stvarno o privremenom odricanju od nečega, čemu se želi opet vratiti. to me podsjeća na kršćanski mazohizam ukorijenjen u radosti na stjecanju - pohlepi i sebičnosti. žrtvovanje/odricanje je licemjeran akt jer se očekuje nekakva kasnija prednost/korist/dobitak.
slažem se sa sanjom. skroman, naizgled oskudan način života iz vlastitog izbora nije nikakva askeza, nije odricanje od bilo čega milog, ugodnog ili dobrog, nego odbacivanje suvišnog i štetnog, a dobitak kvalitete je neposredan i nastupa trenutačno.
 
Poslednja izmena:
U mom recniku asketizam obuhvata odricanje od svih ovozemaljskih, namerno ne delim na materijalne i duhovne, zadovoljstava do umerenog nacina zivota u cilju trazenja duhovnog zadovoljenja. Sto znaci svako odricanje povremeno ili trajno do dostizanja duhovne ravnoteze.
O asketizmu ne mislim ni dobro ni lose,ako ga praktikuje da smanji zivotne potrebe kako bi se posvetio duhovnom svetu.
Grcki uredjivaci zivota su imali potrebu da svemu daju nazive i od svega pravili propagandu, tako je i sa asketizmom.
 

Back
Top