Anketa: Vlast, studenti i neutralni

Koga podržavate?

  • Vučića i vlast

    glasova: 3 6,8%
  • Studente i idem na proteste

    glasova: 18 40,9%
  • Studente ali ne idem na proteste

    glasova: 8 18,2%
  • Ne podržavam ni jedne ni druge

    glasova: 15 34,1%

  • Ukupno glasova
    44

St. Protić: Protest bio veličanstven, ali je nedostajao "pančlajn" – zahtev za ostavkom Vučića​

Istoričar Milan St. Protić izjavio je u Novom danu da je "događaj od15. marta jeste bio veličanstven, jeste se skupilo naroda više nego ikad ranije, ali nije bilo – pančlajna".
"Ja sam se nadao i govorim o tome i pišem već dosta dugo, da je jedini pravi zahtev zahtev za ostavku predsednika Srbije, jer je svima jasno da je on odgovoran za sve, da on nosi krivicu i za ono što se događalo i pre nadstrešnice i za nadstrešnicu i za ono što se događalo posle tog tragičnog događaja, uključujući i to što se dogodilo 15. marta. Ovakvim načinom demonstriranja, gde se skupi veliki broj ljudi, dobra, pozitivna energija, a da nema pravog zahteva, pokazuje mi da je ta ogromna moć naroda, građana, studenata ostala nekako nedorečena. I stalno se pitamo – dobro, a kako ćemo mi do tog cilja koji smo sami sebi odredili da stignemo, ako se ne suprotstavimo onome ko je glavni vinovnik sve naše nesreće i svih naših nezadovoljstava", rekao je on.
 
Apsolutno sam za vlast kao i 90% gradjana.

St. Protić: Protest bio veličanstven, ali je nedostajao "pančlajn" – zahtev za ostavkom Vučića​

Istoričar Milan St. Protić izjavio je u Novom danu da je "ddogađaj od15. marta jeste bio veličanstven, jeste se skupilo naroda više nego ikad ranije, ali nije bilo – pančlajna".
"Ja sam se nadao i govorim o tome i pišem već dosta dugo, da je jedini pravi zahtev zahtev za ostavku predsednika Srbije, jer je svima jasno da je on odgovoran za sve, da on nosi krivicu i za ono što se događalo i pre nadstrešnice i za nadstrešnicu i za ono što se događalo posle tog tragičnog događaja, uključujući i to što se dogodilo 15. marta. Ovakvim načinom demonstriranja, gde se skupi veliki broj ljudi, dobra, pozitivna energija, a da nema pravog zahteva, pokazuje mi da je ta ogromna moć naroda, građana, studenata ostala nekako nedorečena. I stalno se pitamo – dobro, a kako ćemo mi do tog cilja koji smo sami sebi odredili da stignemo, ako se ne suprotstavimo onome ko je glavni vinovnik sve naše nesreće i svih naših nezadovoljstava", rekao je on.
Zaboravio je da primeti da su to jedine demonstracije u Evropi koje uopste nisu uperene protiv rezima niti je iko od govornika pomenuo ijednog politicara. Moraju da menjaju koncepciju i to radikalno ako hoce da se bave politikom.
Nominalno podržavam studente pošto mrzim Vučića, ali su neozbiljni i politički nepismeni pa u praksi nikoga.
Tako je :bravo: Da vam oni preuzmu opoziciju, Djilasa biste od blata pravili...
 
Студенски захтеви су одлично конципирани.
За одговорност се тражи истина.
Ко год се испречи на путу истраге, стићи ће га правда.
Ко има разлога да се плаши правде, ако је савестан и одговоран?
И какве везе са тиме има председник републике?
 
Vlast ima svoje aktivne i pasivne pristalice a to imaju i studenti verovatno. Samo što je to kod studenata izraženije jer pozivaju na okupljanja češće nego vlast. Koliko ima onih koji ne podržavaju ni jedne ni druge? Opozicija je skroz sporedna postala i to će tako ostati dugo do nekih izbora eventualno.
Постоји једна јако добра ствар код студената још незапамћена у Србији и те ствари предходно су обликовале наш жовот и перцепцију
Оно на 5 јунака 1 издајица.
Углавном су се вође јавно истицале чак отимале за власт или их неко постављао.
Овде имамо нешто не свакидашње вође су анонимне не истичу се одбиле су све предлоге и наметања опозиције каријере и паре и важи систем једнакости иако постоје први по части или међу једнакима који су анонимни.
Што значи да је ситуација дозрела унутарњим променама ако ту револуцију успеју да задрже и да пренесу на људе више неће бити битно ко је на власти. Свака власт ће трајати док добро ради кад престане да ради неће више бити власт.

Томе нас готово све филозофије и религије и наша учи оперите суд изнутра да би сијао споља.
Нема добре власти док се народ не поправи. Међутим кад имаш друштво које није склоно корупцији већ другим вредностима овај монопол који играмо 150 година се сам по себи распада и губи моћ делује на јако мали број људи који опет нема никакву моћ над већином.
 

Marijan Rističević predožio stavljanje van snage zakona kojim se smanjuju studentske školarine i uvećava budžet fakultetima​

Narodni poslanik vladajuće većine i predsednik Narodne seljačke stranke Marijan Rističević predložio je u Skupštini Srbije stavljanje van snage nedavno usvojenog Zakona o visokom obrazovanju, kojim se smanjuju školarine za studente i uvećava budžet fakultetima.

Kao razlog za to navodi da je „prevara od strane Rektora Beogradskog univerziteta, mnogobrojnih dekana i profesora na fakultetima širom Srbije koji su, da bi se navodno ispunio poslednji četvrti zahtev studenata, sa predstavnicima Vlade dogovorili usvajanje Zakona, čiji prestanak važenja predlažem, da bi se normalizovao rad na fakultetima, više nego očigledna.“

Opširnije o tome čitajte u odvojenoj vesti.
 
Vlast ima svoje aktivne i pasivne pristalice a to imaju i studenti verovatno. Samo što je to kod studenata izraženije jer pozivaju na okupljanja češće nego vlast. Koliko ima onih koji ne podržavaju ni jedne ni druge? Opozicija je skroz sporedna postala i to će tako ostati dugo do nekih izbora eventualno.

1742561463369.png


АВ тренутно има 15 гласова.
 
A ne prika, AV ima 3 glasa ili 7,7%
A Opozicija ima 12 glasova ili 30,8%
Studenti imaju 24 glasa ili 61,5%
Суштински студенти би победили.
Међутим у својој дефиницији су изабрали да се политички не опредељују ако би неког подржали најбоље би било никог актуелног из политике јер када би политички наступили део гласова би нестао или остао уздржан.
Зато се Вучићу жури на изборе не би ли случајно изнедрили неког "Коштуницу".
 
Studentski protest je politizovao i aktivirao i deo od otprilike 30 odsto, od ukupnog broja birača, tradicionalnih apstinenata, napravio je i od otpora litijumu veći upliv u bazu podrške tvrdih birača Aleksandra Vučića, labaveći tu podršku.

„Davno, kad je imao samo jednu političku želju – da postane gradonačelnik Beograda, i kad je u tim izbornim mečevima gubio od Nenada Bogdanovića i Dragana Đilasa, Vučić se uzdao i u ‘meki DS’, kako ga je on zvao, i koji bi presaldumio na njegovu stranu ili apstinirao. Sociološki se sad nazire i ‘meki SNS’, što je alarm za uzbunu, jer Vučić se uvek oslanjao na čvrstu podršku“, konstatuje programski direktor Demostata Zoran Panović.

Studentski protest je učvrstio birače opozicionih partija, ali sa bitnom naznakom da nisu svi učesnici protesta u Beogradu za opoziciju, ali su svi protiv Vučića, navodi se u analizi.

„Takozvana promena sistema, poštovanje Ustava, nezavisnost istitucija, bi značila i reformisani režim. Teško je zamisliti novu Vučićevu liberalnu fazu’, kao što ni u dominantnoj partiji, SNS, očigledno nema reformskog potencijala, niti liderskog kapaciteta za proces ‘devučićizacije SNS’“, konstatovano je u analizi.

Eventualno ideološko profilisanje studentskog protesta smanjilo bi njegovu homogenost i mobilizatorski potencijal, pa Demostat ocenjuje da je jedina uspešna ideologija studentskog pokreta ustavni patriotizam, najmanji zajednički imenitelj za šaroliku bazu podrške među građanima.

https://nova.rs/vesti/politika/demostat-pad-poverenja-u-eu-primetan/
 

Da li bi građani glasali za studentsku listu?​

MOST Radija Slobodna Evropadanas 11:29
Da li bi građani glasali za studentsku listu? 1
foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ)
U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome koji su putevi izlaska iz duboke krize u kojoj se nalazi Srbija. Sagovornici su bili Bojan Pajtić, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, i Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Omer Karabeg: Ako dođe do izbora ko bi trebalo da se suprotstavi Vučiću? Opozicione stranke, ovakve kakve su danas, nemaju šanse da ga pobede. Da li bi mogao da ga pobedi široki front koji bi okupio sve one koji su nezadovoljni Vučićevim režimom i u kome bi pre svega bili studenti?

Bojan Pajtić: Verujem da bi spram Vučića mogle da se nađu tri liste. Na jednoj, koja bi sigurno dobila najveću podršku, bili bi studenti i možda neki profesori koji se nisu bavili politikom. Na drugoj bi bila ujedinjena opozicija. A treća bi bila lista ProGlasa koji ima veliki autoritet, posebno u onom delu društva koji nazivamo građanskim. Dakle, ne jedna lista, nego bi, s obzirom na antipolitički sentiment velikog broja građana, trebalo nastupiti sa tri liste. Pritom, sumnjam da bi uz režim ostale neke stranke koje su sada njihovi koalicioni partneri.

Tu, pre svega, mislim na Socijalističku partiju Srbije čiji se predsednik Dačić u izvesnoj meri ograđuje od Srpske napredne stranke. Siguran sam da u takvoj situaciji SNS ne bi imao većinu, odnosno izgubio bi vlast. Oni se dominantno obraćaju onim građanima koji nemaju pristup internetu, koji prate samo televizije sa nacionalnom frekvencijom, koji nemaju pristup informacijama kakav imaju ljudi koji prate nezavisne medije i društvene mreže. Ali takvih je sve manje, studenti su obilascima gradova i sela širom Srbije prilično otvorili prozor informisanosti, pa ljudima, koji su do sada tradicionalno glasali za SNS, postaje sve jasnije da je nešto trulo u državi i da je vreme za promene..

Dušan Spasojević: Sigurno je da studenti uživaju najveće poverenje i da bi građani najradije glasali za studentsku listu. Ali nisam siguran da bi studenti pristali da idu na izbore, između ostalog, zbog toga što su deo poverenja stekli zahvaljujući antistranačkom ili antipolitičkom sentimentu građana.

Iako opozicija sada prilično loše stoji u istraživanju javnog mnjenja, mislim da bi se situacija mogla značajno promeniti ukoliko bi se sadašnji režimski mediji malo otvorili i ako bi opozicija uradila stvari koje se od nje već neko vreme očekuju. To znači da napravi zajedničku platformu koja bi podrazumevala neku vrstu dogovora o nenapadanju i da u prve redove pusti mlađe ljude. Ako bi bila pojačana ProGlasom, možda i nekim ljudima sa univerziteta koji bi imali studentsku podršku, mislim da bi to bilo dovoljno za uspeh na izborima.

Omer Karabeg: A da li je moguć široki front koji bi obuhvatio i studente?

Dušan Spasojević: Nisam siguran da su studenti na to spremni. Bilo je nekih razgovora na tu temu i moj je utisak da je to malo verovatno. Treba imati u vidu da je studenata mnogo, plenumi su različiti i oni su, recimo, oko prelazne vlade donosili različite odluke. U Novom Sadu je većina plenuma bila za prelaznu vladu, ali ta većina nije bila toliko velika.

Studenti su zaista snažan akter, ali će nastati ozbiljan problem kako da se artikuliše njihova volja ako budu pozvani da učestvuju u dogovorima oko prelazne vlade i oko izbora. To bi bio jako složen proces i nisam siguran da bi onda mogli da zadržimo jedinstvo koje trenutno postoji.
 
Studenti koji već više od četiri meseca blokiraju fakultete u Srbiji 4. aprila su usvojili peti zahtev, kojim traže detaljnu istragu incidenta na protestu 15. marta u Beogradu.

Stigao je još jedan zahtev studenata - šesti.
Studenti u blokadi traže odgovornost i zaštitu pacijenata, poručujući da zdravlje i dostojanstvo moraju biti iznad politike.
Zahtevaju pokretanje postupka i razrešenje nadležnih u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije i u Urgentnom centru.
Direktori ovih zdravstvenih ustanova su, kako navode studenti, dozvolili ljudima da uđu u intenzivnu negu i snimaju pacijente, čime su grubo narušili njihovo zdravlje i pravo na privatnost.
Studenti traže da se utvrdi ko je dozvolio Aleksandru Vučiću, predsedniku Srbije i novinarima da uđu u intenzivnu negu UKCS, gde su bili povređeni u požaru u Kočanima u Severnoj Makedoniji, prenose mediji.
 
Poslednja izmena:

Back
Top