Manga Hilux
Stara legenda
- Poruka
- 87.330
Alergija je netipična, preterana reakcija organizma na određenu supstancu iz okoline koja je za većinu ljudi potpuno bezopasna.
Ta supstanca koja izaziva reakciju naziva se alergen.
Najčešći alergeni su polen, prašina, grinje, dlake životinja, određene namirnice, lekovi, kao i ubodi insekata.
Do alergije dolazi kada dođe do poremećaja u funkciji imunološkog sistema.
U normalnim okolnostima, naš imuni sistem štiti organizam od štetnih mikroorganizama /virusa, bakterija, parazita/ tako što stvara antitela _ specifične proteinske molekule koje prepoznaju i uništavaju strane supstance. Kod alergičnih osoba, imuni sistem greškom prepoznaje bezopasne materije /kao što su polen ili određene vrste hrane ili neki lekovi/ kao opasne i pokreće preteranu odbrambenu reakciju.
Kada organizam dođe u kontakt sa alergenom, imuni sistem proizvodi posebnu vrstu antitela koja se zovu imunoglobulini tipa E /IgE/. Ta antitela se vezuju za ćelije u telu koje oslobađaju hemijske supstance poput _histamina.
Upravo histamin izaziva simptome alergije _ svrab, crvenilo, oticanje, kijanje, curenje nosa, suzenje očiju ili osip na koži. U težim slučajevima može doći i do _anafilaktičkog šoka_, koji je ozbiljna i potencijalno životno opasna reakcija.
Alergija se često javlja u porodicama i može se nasledno prenositi s kolena na koleno. Osoba koja ima jednog roditelja alergičnog ima veći rizik da i sama razvije alergiju, a ako su oba roditelja alergična, taj rizik se dodatno povećava.
Sa medicinske tačke gledišta, alergije se dele prema mestu i načinu ispoljavanja
_Respiratorne alergije /alergijski rinitis, astma/ izazvane polenom, prašinom, životinjskim dlakama.
_Kožne alergije /urtikarija, ekcem, kontaktni dermatitis/ koje se javljaju nakon kontakta sa određenim supstancama.
_Alergije na hranu, najčešće na mleko, jaja, orašaste plodove, morsku hranu, pšenicu i sl.
_Alergije na lekove i ubode insekata, koje mogu izazvati ozbiljne reakcije.
Lečenje alergija obuhvata više pristupa. Najvažniji korak je izbegavanje alergena _ sprečavanje kontakta sa supstancom koja izaziva reakciju.
Kada to nije moguće, koriste se antihistaminici, kortikosteroidi i lekovi za smirenje imunološkog odgovora. U nekim slučajevima primenjuje se i imunoterapija /hiposenzibilizacija/, kojom se organizam postepeno navikava na alergen, kako bi se smanjila osetljivost.
Život sa alergijom može biti izazovan, naročito ako su simptomi hronični.
Potrebna je disciplina, praćenje stanja i redovan kontakt sa alergologom. Ipak, uz pravilno lečenje i odgovarajući način života, većina osoba sa alergijama može voditi potpuno normalan i aktivan život.
Da li ste vi alergični na nešto. Kako se nosite sa alergijama i kojim metodama ublažavate simptome.
Ta supstanca koja izaziva reakciju naziva se alergen.
Najčešći alergeni su polen, prašina, grinje, dlake životinja, određene namirnice, lekovi, kao i ubodi insekata.
Do alergije dolazi kada dođe do poremećaja u funkciji imunološkog sistema.
U normalnim okolnostima, naš imuni sistem štiti organizam od štetnih mikroorganizama /virusa, bakterija, parazita/ tako što stvara antitela _ specifične proteinske molekule koje prepoznaju i uništavaju strane supstance. Kod alergičnih osoba, imuni sistem greškom prepoznaje bezopasne materije /kao što su polen ili određene vrste hrane ili neki lekovi/ kao opasne i pokreće preteranu odbrambenu reakciju.
Kada organizam dođe u kontakt sa alergenom, imuni sistem proizvodi posebnu vrstu antitela koja se zovu imunoglobulini tipa E /IgE/. Ta antitela se vezuju za ćelije u telu koje oslobađaju hemijske supstance poput _histamina.
Upravo histamin izaziva simptome alergije _ svrab, crvenilo, oticanje, kijanje, curenje nosa, suzenje očiju ili osip na koži. U težim slučajevima može doći i do _anafilaktičkog šoka_, koji je ozbiljna i potencijalno životno opasna reakcija.
Alergija se često javlja u porodicama i može se nasledno prenositi s kolena na koleno. Osoba koja ima jednog roditelja alergičnog ima veći rizik da i sama razvije alergiju, a ako su oba roditelja alergična, taj rizik se dodatno povećava.
Sa medicinske tačke gledišta, alergije se dele prema mestu i načinu ispoljavanja
_Respiratorne alergije /alergijski rinitis, astma/ izazvane polenom, prašinom, životinjskim dlakama.
_Kožne alergije /urtikarija, ekcem, kontaktni dermatitis/ koje se javljaju nakon kontakta sa određenim supstancama.
_Alergije na hranu, najčešće na mleko, jaja, orašaste plodove, morsku hranu, pšenicu i sl.
_Alergije na lekove i ubode insekata, koje mogu izazvati ozbiljne reakcije.
Lečenje alergija obuhvata više pristupa. Najvažniji korak je izbegavanje alergena _ sprečavanje kontakta sa supstancom koja izaziva reakciju.
Kada to nije moguće, koriste se antihistaminici, kortikosteroidi i lekovi za smirenje imunološkog odgovora. U nekim slučajevima primenjuje se i imunoterapija /hiposenzibilizacija/, kojom se organizam postepeno navikava na alergen, kako bi se smanjila osetljivost.
Život sa alergijom može biti izazovan, naročito ako su simptomi hronični.
Potrebna je disciplina, praćenje stanja i redovan kontakt sa alergologom. Ipak, uz pravilno lečenje i odgovarajući način života, većina osoba sa alergijama može voditi potpuno normalan i aktivan život.
Da li ste vi alergični na nešto. Kako se nosite sa alergijama i kojim metodama ublažavate simptome.