Ako je klasična muzika tako dobra, zašto onda postepeno gubi popularnost?

Ti osobo nisi znao za drugu becku skolu dok nisi izguglao a kao volis modernu. Ajde, bjezi, zivota ti i pusti ljude da pricaju sta hoce.
Smešna si. Idi popij lekiće. Ti ćeš da mi pričaš o drugoj bečkoj školi, a znam i za treću i preslušao, lol. Kakav lik. I gde piše da moram da ih volim ako volim modernije kompozitore. Bukvalno raspad od logike. I baš neću da pustim da bilo ko šta lupeta.
 
Kad smo kod muzike i vanzemaljaca, tu ima toliko otvorenih pitanja koja bi mogla da se postave, vecinom iz razloga sto smo mi opsednuti antropomorfijom i uopsteno nasim vidjenjem sveta.
Ti očigledno antropomorfiju smatraš diskriminacijom. Meni je ona najbliža moguća za razumevanje ne samo vanzemaljaca nego i nas samih. Ne zaboravljam "bumbarov let", zrikavce, cvrčke, ptičiji pev, detlićev rad kljunom koji se može smatrati sa naše strane muzikom, ili udaljeni zvuk bubnjeva kao posebni način izražavanja. Pa su tu onda i razne onomatopeje. Dakle muzika se može shvatati na razne načine. Možemo je čuti ili videti u fijuku vetra ili u žuborenju potoka. To sve zavisi od naše percepcije.

Muzika je medijum, ako nemamo odgovarajuće receptore onda je nećemo registrovati iako ona i dalje postoji. Da li ćemo muziku definisati u odnosu na sklad ili nesklad zvukova je toliko nebitno jer se muzika može osetiti i bez slušanja. Pitaj gluve za njihova iskustva.Sećam se jednog primera da je gluva osoba, pored toga i slepa, mogla da prelazeći prstima po gramofonskoj ploči prepozna o kojem se muzičkom delu radi. To znači da i fizičke vibracije ali i struktura materijala mogu asocirati na muziku.

Ponoviću da ne treba podcenjivati naš trud u zamišljanju vanzemaljske muzike, to širi naše shvatanje muzike ali i nas samih. Kroz SciFI muziku čovek pokušava da stvori nove i neobične doživljaje ma kako oni bili antropomorfni. Bitno je naglasiti da je muzika osećaj koji možemo registrovati i u poeziji ali i u mermernoj skulpturi.
 
Ti očigledno antropomorfiju smatraš diskriminacijom.

Ne. Samo ne moramo da imamo isti senzorni sistem i da dozivljavamo stvari na isti nacin. Da li ja mogu da naucim brajevu azbuku dodirom - mogu. Konsekventno mogu da procitam nesto napisano brajevim pismom. Ali ne mogu da procitam knjigu na papiru ako ne vidim.

Ajde ovako, kako bi muzika izgledala da nam slusni aparat nije od 20hz do 20khz? A ima tu potpuno drugacijih pogleda o kojima malo ko razmislja ili koji nikoga ne interesuju.

Mi ne znamo kakvi su vanzemaljci, sta vide i da li uopste vide, sta cuju ako cuju, kako komuniciraju ako komuniciraju. Konsekventno, mozemo da pretpostavimo da je verovatnije da ne bi imali nas dozivljaj muzike. Uostalom, ne moramo ni da dovodimo vanzemaljce, mozemo da se zapitamo kako svet vide pcele ili sta cuju slepi misevi, kitovi ili delfini. I gle, svi od njih vide i cuju nesto drugo.

Jos jedan aspekt. Sve sto cujemo i divimo se, nije samo izazvano time koliko fizicki cujemo nego i kakav nam je utisak te muzike mentalni i emotivni. Da to nije tako ne bi ljudi ovde pitali zasto neko slusa ili ne slusa, voli ili ne voli klasiku. Covek moze da cuje a da ne cuje, moze da ima emociju izazvanu muzikom ili da je uopste nema, moze da mu se svidja ili da se ne svidja. Razni ljudi reaguju razlicito na isti komad muzike.

Ali mi smo opsednuti samo nasom percepcijom i nasim vidjenjem pa i odusevljenjem nase sopstvene percepcije (individualno i kao vrsta). Drugim recima ono sto se pominje kao 'svemirska muzika' je samo nasa percepcija.

 
Poslednja izmena:
Ne. Samo ne moramo da imamo isti senzorni sistem i da dozivljavamo stvari na isti nacin. Da li ja mogu da naucim brajevu azbuku dodirom - mogu. Konsekventno mogu da procitam nesto napisano brajevim pismom. Ali ne mogu da procitam knjigu na papiru ako ne vidim.

Ajde ovako, kako bi muzika izgledala da nam slusni aparat nije od 20hz do 20khz? A ima tu potpuno drugacijih pogleda o kojima malo ko razmislja ili koji nikoga ne interesuju.

Mi ne znamo kakvi su vanzemaljci, sta vide i da li uopste vide, sta cuju ako cuju, kako komuniciraju ako komuniciraju. Konsekventno, mozemo da pretpostavimo da je verovatnije da ne bi imali nas dozivljaj muzike. Uostalom, ne moramo ni da dovodimo vanzemaljce, mozemo da se zapitamo kako svet vide pcele ili sta cuju slepi misevi, kitovi ili delfini. I gle, svi od njih vide i cuju nesto drugo.

Jos jedan aspekt. Sve sto cujemo i divimo se, nije samo izazvano time koliko fizicki cujemo nego i kakav nam je utisak te muzike mentalni i emotivni. Da to nije tako ne bi ljudi ovde pitali zasto neko slusa ili ne slusa, voli ili ne voli klasiku. Covek moze da cuje a da ne cuje, moze da ima emociju izazvanu muzikom ili da je uopste nema, moze da mu se svidja ili da se ne svidja. Razni ljudi reaguju razlicito na isti komad muzike.

Ali mi smo opsednuti samo nasom percepcijom i nasim vidjenjem pa i odusevljenjem nase sopstvene percepcije (individualno i kao vrsta). Drugim recima ono sto se pominje kao 'svemirska muzika' je samo nasa percepcija
Nisam najbolje razumeo šta pokušavaš da kažeš ovim tekstom.
1. Da vanzemaljci ne liče na ljude, odnosno da su potpuno različiti
2. Da ne postoji svemirska muzika
Postoje tri teorije, da su vanzemaljci humanoidni i da svi govore engleski, da su drugačiji od ljudi bilo da su biološki ili mehanički odnosno digitalni. I treća teorija je da vanzemaljci u bilo kom obliku ne postoje.
Svi imaju pravo da podržavaju ili negiraju neku od tih teorija ali je poželjno da uz to daju i neke argumente Recimo postoji ozbiljna naućna knjiga koja se bavi vanzemaljskim vrstama.
Svedoci smo da čovek može da komunicira sa veštačkom inteligencijom, to znači da će moći isto tako komunicirati i sa vanzemaljskom ako ona postoji.
Sa druge strane matematika i muzika su sestre, pa vanzemaljcima kojima je matematika bliska neće biti problem da razumeju našu muziku.
 
Nisam najbolje razumeo šta pokušavaš da kažeš ovim tekstom.
1. Da vanzemaljci ne liče na ljude, odnosno da su potpuno različiti
2. Da ne postoji svemirska muzika
Postoje tri teorije, da su vanzemaljci humanoidni i da svi govore engleski, da su drugačiji od ljudi bilo da su biološki ili mehanički odnosno digitalni. I treća teorija je da vanzemaljci u bilo kom obliku ne postoje.
Svi imaju pravo da podržavaju ili negiraju neku od tih teorija ali je poželjno da uz to daju i neke argumente Recimo postoji ozbiljna naućna knjiga koja se bavi vanzemaljskim vrstama.
Svedoci smo da čovek može da komunicira sa veštačkom inteligencijom, to znači da će moći isto tako komunicirati i sa vanzemaljskom ako ona postoji.
Sa druge strane matematika i muzika su sestre, pa vanzemaljcima kojima je matematika bliska neće biti problem da razumeju našu muziku.
Iako su matematika i muzika sestre to ne znači da bi vanzemaljci ukoliko postoje mogli razumjeti našu muziku koja je oblikovana na osnovu naše kulture, emocija, jezika, tradicije i sl. Vanzemaljci vjerovatno imaju svoje muzičke stilove koji su oblikovani na temelju njihovih vlastitih kulturnih specifičnosti. Tako da iako vanzemaljci imaju razumijevanje matematike, to ne znači da će automatski razumjeti i uživati u našoj muzici.
 
Iako su matematika i muzika sestre to ne znači da bi vanzemaljci ukoliko postoje mogli razumjeti našu muziku koja je oblikovana na osnovu naše kulture, emocija, jezika, tradicije i sl. Vanzemaljci vjerovatno imaju svoje muzičke stilove koji su oblikovani na temelju njihovih vlastitih kulturnih specifičnosti. Tako da iako vanzemaljci imaju razumijevanje matematike, to ne znači da će automatski razumjeti i uživati u našoj muzici.
Ja ne govorim o automatizmu nego o mogućnosti da bar jedan vanzealjac bilo koje vrste ili oblika može razumeti našu muziku, odnosno bar jedan muzički izraz. Muzika ima neogranične osobine i mogućnosti. Biti zarobljen u svom (muzičkom) kavezu neće doprineti muzičkom razvoju ni pojedinca ni društva.
Tam tam bubnjevi mogu biti informacija, emotivna ili ne, ali se mogu shvatiti ili doživeti kao muzika.
 
Ja ne govorim o automatizmu nego o mogućnosti da bar jedan vanzealjac bilo koje vrste ili oblika može razumeti našu muziku, odnosno bar jedan muzički izraz. Muzika ima neogranične osobine i mogućnosti. Biti zarobljen u svom (muzičkom) kavezu neće doprineti muzičkom razvoju ni pojedinca ni društva.
Tam tam bubnjevi mogu biti informacija, emotivna ili ne, ali se mogu shvatiti ili doživeti kao muzika.
Pitanje je kakve perceptivne kapacitete imaju vanzemaljci i kako interpretiraju zvučne informacije.
Dok ne dobijemo odgovor na to pitanje mi možemo samo spekulisati.
 
Pitanje je kakve perceptivne kapacitete imaju vanzemaljci i kako interpretiraju zvučne informacije.
Dok ne dobijemo odgovor na to pitanje mi možemo samo spekulisati.

Spekulativno razmišljanje (SR) je očigledno za tebe dangubljenje. Imaš pravo na takav stav. Ja mislim da je pogrešan.

SR je veoma važna i korisna veština koja potiče maštu, potiče kognitivno razmišljanje, može da se bavi moralnim i društvenim pitanjima čak i kad je usmereno prema budućnosti. Ako su vanzemaljci inteligentne ribe, da li ćemo ih peći na roštilju?
SR proizvodi hipotetička pitanja o alternativnim mogućnostima, to može dovesti do novih ideja, koncepta i rešenja. Ovo je posebno korisno u područjima istraživanja, umetnosti, tehnologije i društvenih nauka
 
Spekulativno razmišljanje (SR) je očigledno za tebe dangubljenje. Imaš pravo na takav stav. Ja mislim da je pogrešan.

SR je veoma važna i korisna veština koja potiče maštu, potiče kognitivno razmišljanje, može da se bavi moralnim i društvenim pitanjima čak i kad je usmereno prema budućnosti. Ako su vanzemaljci inteligentne ribe, da li ćemo ih peći na roštilju?
SR proizvodi hipotetička pitanja o alternativnim mogućnostima, to može dovesti do novih ideja, koncepta i rešenja. Ovo je posebno korisno u područjima istraživanja, umetnosti, tehnologije i društvenih nauka
OK.Spekulativno razmišljanje može biti korisno za poticanje kreativnosti i razmišljanje o alternativnim mogućnostima.Međutim, treba imati u vidu i njegove negativne strane kao što su gubljenje vremena,zanemarivanje stvarnosti, iluzorno donošenje odluka..
A da ne pominjem štetnost teorija zavjera koje se često zasnivaju upravo na spekulativnom razmišljanju.
 
Nisam najbolje razumeo šta pokušavaš da kažeš ovim tekstom.
1. Da vanzemaljci ne liče na ljude, odnosno da su potpuno različiti
2. Da ne postoji svemirska muzika
Postoje tri teorije, da su vanzemaljci humanoidni i da svi govore engleski, da su drugačiji od ljudi bilo da su biološki ili mehanički odnosno digitalni. I treća teorija je da vanzemaljci u bilo kom obliku ne postoje.
Svi imaju pravo da podržavaju ili negiraju neku od tih teorija ali je poželjno da uz to daju i neke argumente Recimo postoji ozbiljna naućna knjiga koja se bavi vanzemaljskim vrstama.
Svedoci smo da čovek može da komunicira sa veštačkom inteligencijom, to znači da će moći isto tako komunicirati i sa vanzemaljskom ako ona postoji.
Sa druge strane matematika i muzika su sestre, pa vanzemaljcima kojima je matematika bliska neće biti problem da razumeju našu muziku.

Kad budes pokusao da razumes, pokusacu i ja da ti odgovorim.
 
Nekoliko pitanja koja se nameću u vezi klasične muzike:

1. Ako je klasična muzika tako dobra, zašto onda postepeno gubi popularnost?​
2. Zašto klasičnu muziku mnogi smatraju dosadnom? Da li je vama dosadna?​
3. Zašto klasični muzičari danas uglavnom rade obrade? Zašto ne mogu da pišu muziku koja je dobra kao ona starih velikana?​

ap_991725859918.jpg


Imate li odgovor ili još pitanja?
Ja sam osim blues-u i jazz-u odrastao i na klasici. Da, istina je, ta muzika jest precjenjena i često ju uzdižu intelektualno inferiorni likovi koji misle kad slušaju to pred drugima da ispadaju jako pametni. Međutim, činjenica je da i u klasici postoje remek djela. Ovu prvu rečenicu sam napisao zato što je na primitivnom balkanu, ali ne samo balkanu, smatrano ako je nešto klasična muzika da je automatski remek djelo, NIJE!
Što se tiče popularnosti; Popularno je ono što masa preferira, što je muzička industrija prodala masi, a to nije mjerna jedinica za kvalitet. Što se tiče samog kvaliteta, to ti je isto kao i u svemu drugom u životu, kvalitet je rijetka pojava. Da nije, onda bi recimo svak drugi čovjek bio jako inteligentan i kreativan, pa bi svaki drugi čovjek bio Tesla, Einstein, Nietzsche...... nastavi niz. Masa nije na tom nivou koliko god nekog to vrijeđa. Samim time kvalitetne muzike je uvijek bilo malo, a publike za tu muziku također. Izuzev narodnjačkih, zabavnjačkih i sličnih "muzika", u ostalim muzikama isto imaš kvalitet, postoje neke situacije gdje su neki ljudi uspjeli progurati neke bendove, pa masa prihvatila, ali ima i situacija gdje neke dobre bendove sluša mali broj ljudi. Sa tim stvarima se treba baviti, oduzima puno vremena, ljude maltene odgajati muzički. Pogotovo kada muzika nije samo zabava, nego počinje temama osvještavati mase, to politici nikad nije pasalo, pa takvi muzičari, radio stanice, DJ-i čak koji bi to puštali, imaju problema. Hoće ih se ušutkavati. Kao... "ma pusti tu dreku, nije to za ljude..."

 

To je najpopularnija muzika danas medju onima koji vole knjige💓 sta se kome dopadne postoji dosta razlicitih tema 💓💓💓💓 .
Ne volim ja one koji vole knjige. Kao ni one koji vole muziku. Prvo da vidimo koje su to knjige i koja je to muzika! Nije isto čitati Nietzsche-a i recimo Nives Celzijus. Isto i sa muzikom. Mnoge bre ženske danas kao načitane, naslušane, hoće takve frajere, a sve čobani i čobanice.
 
Zato što se danas sve mnogo brže dešava (skoro trenutno), kad vide da neko može da doživi slavu i zaradi novac sa nekoliko dobrih (ili očajno loših) videa na jutjubu, tiktoku i slično, zašto bi trošili mesece i godine svog života na jedno delo?
Zato što delo kao što je knjiga od spomenutog Nietzsche-a i knjiga Nives Celzijus nisu isto.
Nego, kako to da na mene ne djeluje to novo vreme? Ja nisam star. Ja slušam na isti način kao kako se slušalo 1985 recimo.
 
klasicna muzika je preuvelicavana od strane onih koji je slusaju. Pa kao to je nesto neshvatljivo za obicne smrtnike, pa kao to treba razumeti... sta razumeti?? neku pricu koji je neki nemac napiso u 17stom veku iz neke njihove mitologije pa je pevaju na italijanskom..... a imamo toliko nasih dobrih pesama, i novijih i starijih iz naseg podneblja sa nasim ritmovima. Sta je dobro ili nije, govori popularnost. Kad bi u jednom danu u beograd dosao londonska simfonija, i istovremeno Ceca ili Karleusa zakazale koncert, videlo bi se sta je dobro
Ne!
 

Back
Top