Adventisti sedmog dana

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Дела апостолска, глава 20

7. А у први дан недеље, кад се сабраше ученици да ломе хлеб, говораше им Павле, јер хтеде сутрадан да пође, и протеже беседу до поноћи.
 
Biblijske činjenice o sedmom danu:

Kološanima 2,
16. Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, или за какав празник, или за младине, или за суботе;
17. Које је све било сен од оног што хтеде да дође, и тело је Христово.
 
Poslednja izmena:
Јован, глава 20



1. А у први дан недеље дође Марија Магдалина на гроб рано, још док се не беше расвануло, и виде да је камен одваљен од гроба.
 
1. Коринћанима, глава 16
1. А за милостињу светима, као што уредих по црквама галатијским онако и ви чините.
2. Сваки први дан недеље нека сваки од вас оставља код себе и скупља колико може, да не бивају збирања кад дођем.
 
Откривење

светог Јована Богослова



Глава 1

10. Бејах у духу у дан недељни, и чух за собом глас велики као трубе који говораше: Ја сам Алфа и Омега, Први и Последњи;
 
7.Subota je ustanovljena pre pada u greh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni posle pada u greh.
Samo što je niko nije svetkovao niti je posojala takva zapovest.

16.Nijedan zakon božanskog porekla nije odredio svetkovanje nedelje.
"Закон нам показује нашу греховност у светлости праведних захтева Светог Бога. Када је закон извршио свој посао, привео нас Христу, онда значи да је испунио своју функцију, достигао свој циљ и више немамо потребе да "гледамо у огледало". Сада смо вођени Духом Божијим који у нама пребива".

Ne može postojati "nedeljni zakon" jer bi to onda značilo da smo i dalje pod grehom, a to nije istina jer nas je Hrist oslobodio okova greha. Nedelja je radost zbog vaskrsenja a ne Zakon.


31.Buduci da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
58.Subota ce biti vecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
To bi onda značilo da ćemo slaviti i mladine - Isaija 66,23 a to je nemoguće jer:

Otkrivenje 22,5. I noći tamo neće biti, i neće potrebovati videla od žiška, ni videla sunčanog, jer će ih obasjavati Gospod Bog, i carovaće va vek veka.

37.Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
Dakle, Isus je uveličao Zakon svojim životom,samim tim i subotu je uveličao i proslavio.

Pravoslavni hrišćani kroz Zakon primaju subotu, tj. postojani pokoj u Hristu. Pošto se sam hrist za njih učinio subotom, tj. pokojem (Rim. 10:4, Lk. 6:5), prebivajući u Hristu i Njegovom učenju, Pravoslavni prebivaju u stalnom pokoju ili u Suboti. Vi, adventisti sedmog dana, primajući i čuvajući subotu koju Krist nije proslavio, lišavate Četvrtu zapovijest one slave koju joj je darovao Gospodar subote.

39.On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i posle Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
Onda bi to značilo da treba da poštujemo i zimu:
Mt. 24,20. Nego se molite Bogu da ne bude bežan vaša u zimu ni u subotu;

Uostalom,te Spasiteljeve riječi se uopće ne odnose na vrijeme pred Njegov drugi dolazak, nego na vrijeme pred razaranje Jerusalima.

41.Mnogo godina posle Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u »subotnji dan« vrlo nadahnuto propoveda o planu spasenja covjeka. (Dela 13,14)
Naravno, jer je tada bilo najviše Jevreja u zbornici. To isto znači da je Pavle sa svojim hrišćanima bio nedeljom:

Dela 20,7. A u prvi dan nedelje, kad se sabraše učenici da lome hleb, govoraše im Pavle, jer htede sutradan da pođe, i proteže besedu do ponoći.
44.Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Dela 13,42)
Netačno. Subotom su Jevreji čitali u zbornici svete spise i u tom kontekstu se subota spominje.
59.Subota kao dan odmora važan je deo Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje)
Jeste, ali kao praznični dan. Uostalom,

Izlazak 31,14. Чувајте дакле суботу, јер вам је света; ко би је оскврнио, да се погуби; јер ко би год радио какав посао у њу, истребиће се она душа из народа свог.

Adventisti tvrde da poštuju zakon. Da li ubijate ljude koji rade subotom?
Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije došao poništiti Zakon: »Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...« (Matej 5,17)
I ispunio ga je:

Rimljanima 10,4. Jer je Hristos svršetak zakona.
 
1. Коринћанима, глава 16
1. А за милостињу светима, као што уредих по црквама галатијским онако и ви чините.
2. Сваки први дан недеље нека сваки од вас оставља код себе и скупља колико може, да не бивају збирања кад дођем.

TAKO JE BOKYSTAMY,
SVAKOG PRVOG DANA NEKA SVAKLO OSTAVLJA NASTRANU DAROVE KOD SVOJE KUCE ZA SIROMASNE.
KAKVE TO VEZE IMA SA PRAZNOVANJEM SEDMOGA DANA KAKO JE ZAPOVEDIO GOSPOD BOG SVEDRZITELJ?

MOZES LI NAM U NOVOM ZAVETU PRONACI ZAPOVEST DA UMESTO SUBOTE TREBA DA PRAZNOJEMO PRVI RADNI DAN U SEDMICI?
AKO IMAS TAKVU ZAPOVEST VOLEO BIH D AJE CUJEM.

UNAPRED HVALA
 
Samo što je niko nije svetkovao niti je posojala takva zapovest.


"Закон нам показује нашу греховност у светлости праведних захтева Светог Бога. Када је закон извршио свој посао, привео нас Христу, онда значи да је испунио своју функцију, достигао свој циљ и више немамо потребе да "гледамо у огледало". Сада смо вођени Духом Божијим који у нама пребива".

Ne može postojati "nedeljni zakon" jer bi to onda značilo da smo i dalje pod grehom, a to nije istina jer nas je Hrist oslobodio okova greha. Nedelja je radost zbog vaskrsenja a ne Zakon.



To bi onda značilo da ćemo slaviti i mladine - Isaija 66,23 a to je nemoguće jer:

Otkrivenje 22,5. I noći tamo neće biti, i neće potrebovati videla od žiška, ni videla sunčanog, jer će ih obasjavati Gospod Bog, i carovaće va vek veka.


Dakle, Isus je uveličao Zakon svojim životom,samim tim i subotu je uveličao i proslavio.

Pravoslavni hrišćani kroz Zakon primaju subotu, tj. postojani pokoj u Hristu. Pošto se sam hrist za njih učinio subotom, tj. pokojem (Rim. 10:4, Lk. 6:5), prebivajući u Hristu i Njegovom učenju, Pravoslavni prebivaju u stalnom pokoju ili u Suboti. Vi, adventisti sedmog dana, primajući i čuvajući subotu koju Krist nije proslavio, lišavate Četvrtu zapovijest one slave koju joj je darovao Gospodar subote.


Onda bi to značilo da treba da poštujemo i zimu:
Mt. 24,20. Nego se molite Bogu da ne bude bežan vaša u zimu ni u subotu;

Uostalom,te Spasiteljeve riječi se uopće ne odnose na vrijeme pred Njegov drugi dolazak, nego na vrijeme pred razaranje Jerusalima.


Naravno, jer je tada bilo najviše Jevreja u zbornici. To isto znači da je Pavle sa svojim hrišćanima bio nedeljom:

Dela 20,7. A u prvi dan nedelje, kad se sabraše učenici da lome hleb, govoraše im Pavle, jer htede sutradan da pođe, i proteže besedu do ponoći.

Netačno. Subotom su Jevreji čitali u zbornici svete spise i u tom kontekstu se subota spominje.

Jeste, ali kao praznični dan. Uostalom,

Izlazak 31,14. Чувајте дакле суботу, јер вам је света; ко би је оскврнио, да се погуби; јер ко би год радио какав посао у њу, истребиће се она душа из народа свог.

Adventisti tvrde da poštuju zakon. Da li ubijate ljude koji rade subotom?

I ispunio ga je:

Rimljanima 10,4. Jer je Hristos svršetak zakona.

STA TO ZNACI SVRSETAK ZAKONA? DA LI TO ZNACI DA OD HRISTA PA NA OVAMO MOZEMO SE KLANJATI IDOLIMA, UZIMATI NJEGOVO IME UZALUD, KRSITI SUBOTU, UBIJATI, KRASTI, ZIVETI NEMORALNO, LAGATI, SVEDOCITI LAZO I PORISVAJATI TUDJE?
 
DA ME NE KRITIKUJETE KAO SAMO ADVENTISTI GOVORE O SUBOTI, SLUSAJTE OVOG PRAVOSLAVNOG VEROUCITELJA:

FILARET O SUBOTI

"O CETVRTOJ ZAPOVESTI"

532.Zapovedjeno je da se Bogu posveti sedmi,a ne neki drugi dan, zato što je Bog za sest dana stvorio svet,a sedmoga dana je pocinuo od dela stvaranja"

Komentar:Iz ovog citata nam se namecu sledeca zapazanja:

1)Hrišcanima je ZAPOVEDJENO CETVRTOM ZAPOVESTI da se Bogu "POSVETI SEDMI Dan"!

Ono osnovno pitanje koje posle ovakvog citata mora da se postavi je pitanje odnosa hrišcana prema Dekalogu,samim tim i CETVRTOJ ZAPOVESTI!

Sam Filaret nam daje odgovor:

486.Ove su zapovesti(10 Bozjih zapovesti) date izrailjskom narodu, ali I MI TREBA DA SE PONASAMO U SKLADU SA NJIMA; jer U SUSTINI TO JE ISTI ONAJ ZAKON, koji je po recima apostola Pavla, zapisan u srcima svih ljudi kako bi postupali po njemu.

487.Gospod Isus Hristos je UCIO DA TREBA POSTUPATI PREMA DESET ZAPOVESTI. ON JE NALAGAO DA RADI ZADOBIJANJA VECNOG ZIVOTA TREBA DRZATI ZAPOVESTI, da ih treba razumevati i ispunjavati savrsenije nego sto su to cinili pre Njegovog dolaska"!

Iz ova dva citata se vidi da hrišcani imaju obavezu postovanja 10 Bozjih zapovesti, samim tim i cetvrte koja je deo tog Zakona.

2)Bogu se mora POSVETITI SEDMI DAN!

Naravno postujuci cetvrtu zaopovest moramo se drzati onoga sto nam ona namece! Zbog cega nas ona poziva na postovanje sedmog, a ne nekog drugog dana?

Evo odgovora svetog Filareta: "zato što je Bog za sest dana stvorio svet, a sedmoga dana je pocinuo od dela stvaranja"

Zapazimo VEZU IZMedu STVARANJA I OBAVEZE HrišcaNA DA DRžE SEDMI DAN!

Treba postaviti pitanje:gde je to hrišcanima NAREdENO(ZAPOVEDJENO) da se Bogu POSVETI SEDMI DAN?

Ili-gde je hrišcanima zapovedjeno da se drže Dekaloga(10 Bozjih zapovesti)?

Naravno gore smo izneli tvrdnju Filareta da "TREBA DA SE PONASAMO U SKLADU SA NJIMA"-ali…

Evo zašto je to važno!Sveti Filaret u nastavku opisivanja "Cetvrte zapovesti" kaže:

"534.U hrišcanskoj crkvi cetvrta se zapovest izvrsava na sledeci nacin.Praznuje se svaki sedmi dan,ali ne poslednji od sedam dana, tj.subota, nego PRVI DAN SVAKE SEDMICE,a to je nedelja"!

Potom sledi konstatacija da se "nedeljni dan praznuje od vremena vaskrsenja Hristovog"!?

Ovde se mora postaviti pitanje:

NA OSNOVU CEGA SE SLAVI PRVI, A NE SEDMI DAN?

Šta bi sa VEZOM IZMedu STVARANJA I SUBOTE,ODMORA BOZJEG I POCINKA?

GDE,KADA I KO JE NAREDIO HrišcaNIMA DA TREBA DA SVETKUJU PRVI A NE SEDMI DAN?

Vaskrsenje Hristovo? Da mnogi u tome nalaze razlog postovanja prvog dana!

No,naravno ne zaboravljaju da dodaju da oni nedelju ne slave kao "jevrejsku Subotu"!

A i zašto bi?

Pri tom jako dobro znaju zašto to kažu!DA!ONI NE POSTUJU PRVI DAN KAO STO BOG TRAZI !Otuda te price o "ispunjenom Zakonu""Zakonu koji je ukinut""Zakonu koji ne može da spasi" "Postovanju nedelje zbog vaskrsenja " i ODBIJANJA SVAKE VEZE IZNEDJU STVARANJA I CETVRTE ZAPOVESTI!

A evo šta im kaže duhovnik:

"544.Praznicne dane prema ZAPOVESTI treba provoditi na sledeci nacin.Kao prvo,U TE DANE NE TREBA RADITI; ILI SE BAVITI SVETSKIM I SVAKODNEVNIM POSLOVIMA; drugo,treba ih drzati KAO SVETE,tj.u te dane treba savrsavati sveta i duhiovna dela,u slavu Boziju.

545.U praznicne dane ZABRANJENO JE RADITI ZATO da bi neometano mogli da svrsavamo sveta i bogougodna dela"!

PITANJE JE:Gde je Bog zabranio hrišcanima da rade NEDELJOM?Za Subotu je jasno-ali nedelja?!

GDE?!

Zapazite i ovo:
"548.Oni koji u praznicne dane dozvoljavaju sebi neskromne igre, svetske pesme,neuzdrzanost u hrani i picu,pozorista, ti veoma vredjaju svetost praznika…

Jel to lici na ono "mi nedelju ne držimo kao jevrejsku subotu"?!

Teško!

I za kraj evo još jednom kako se veza izmedu stvaranja i cetrvrte zapovesti tumaci PO POTREBI:

"549.Kada cetvrta zapovest govori o sestodnevnom radu, ona bez sumnje osuduje one koji se u obicne dane ne bave poslovima koji odgovaraju njihovom zvanju, nego provode vreme u dokolici i rasejanosti"!

Naravno, jer Bog u cetvrtoj zapovesti JASNO KAžE:"SEST DANA RADI"!

E sad…Toliko o tome da te u "pravoslavlju" niko ne pita da li svetkujes subotu ili ne…

Ne možeš biti pravoslavan i svetkovati i jedno i drugo!

Biblija i sveti Filaret su jasni!Sest dana radi a SEDMI POSVETI BOGU!

Po Bibliji ima samo jedan SEDMI DAN! JE SUBOTA!
 
Откривење

светог Јована Богослова



Глава 1

10. Бејах у духу у дан недељни, и чух за собом глас велики као трубе који говораше: Ја сам Алфа и Омега, Први и Последњи;

POSTOVANJE BOKYSTAMY,

A STA MISLIS DA LI SU PROROCI MOGLI DOBIJATI VIZIJE I U PETAK?
AKO JESU, KAO STO I JESU, DA LI TO ZNACI DA TREBA DA SVETUKUJEMO I PETAK SA MUSLIMANIMA?

TO NEMA NIKAKVE VEZE SA PRAZNOAVNJEM NIJEDNOGA DANA.
 
Ruski patrijarh Kiril ukazuje na biblijski dan odmora

03 Svi 2012
biblija

, Deset Božjih zapovijedi, Izlazak 20.8, Kiril, Moskovski patrijarh, nedjelja, odmor, subota


Moskovski patrijarh i patrijarh cijele Rusije Kiril dao je vrlo zanačajnu izjavu za cijeli kršćanski svijet. U vrijeme kad mnogi protestantski vođe promiču herezu da je Deset Božjih zapovijedi ukinuto, patrijarh Kiril ukazuje na potrebu čovjeka za tjednim odmorom, upravo ono zbog čega je Bog dao subotnji dan.

Svima je poznata četvrta Božja zapovijed — “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…” (Izlazak 20,8) Međutim, rasprava oko nje traje stoljećima. Je li čovjeku potreban odmor svakog tjedna? Koji je dan Bog blagoslovio i naredio da ga se sjećamo — subotu ili nedjelju? Ostaje li na snazi ova zapovijed i u 21. stoljeću?

Na prvom mjestu, zapovijed o tjednom odmoru, “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…” je jedna od Deset Božjih zapovijedi, ona je ista kao i zapovijed: “Ne učini preljuba”, “Ne ukradi”, “Poštuj oca svoga i majku svoju”. Zanemarivanje tjednog subotnjeg odmora može dovesti do neželjenih posljedica, gubitka zdravlja i neplaniranog odlaska u bolnicu. Pa zar onda nije bolje da poštujemo Božju zapovijed koja nas uči da šest dana radimo, a sedmoga da se odmaramo — “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…”?

Vrlo je važno da se kao kršćani podsjetimo da je Gospodin Isus svetkovao subotu (Luka 4,16) i poučavao je narod da je On kao Gospodar veći od tradicije (Matej 15,3). Zanimljivo je da moderna “zapadna” tradicija smatra držanje Božjih zapovijedi legalizmom, dok Sveto pismo naziva kršenje Zapovijedi bezakonjem. Božji Sin je napomenuo da nije došao ukinuti Zakon, već da ga ostvari i uzdigne (Matej 5,17; Izaija 42,21). Apostoli su takođe imali običaj svetkovati subotu (Djela 16,13). Biblijsko obilježje svetih koji pripadaju Božjoj crkvi jest da “čuvaju Božje zapovijedi i vjeru u Isusa” (Otkrivenje 12,17; 14,12).

Na drugom mjestu, Bog je zapovijedio da svetkujemo subotnji dan, a ne nedjelju. Teolozi su svjesni da u Svetom pismu nemamo nijedan božanski savjet ili preporuku za svetkovanje nedjelje, prvog dana u tjednu. Što je prvi dan? Sva četiri Evanđelja nam govore da je Isus uskrsnuo prvog dana tjedna, to jest u nedjelju. Bog je blagoslovio i posvetio (na grčkom “odvojio”) sedmi dan za odmor (Postanak 2,2.3). Vi se možete odmarati nedjeljom, kao i bilo kojim drugim danom u tjednu, međutim svetkovati nedjelju ne samo što nema nikakvog smisla i nijednog biblijskog dokaza, već to predstavlja gaženje četvrte zapovijedi koju je Bog dao.

I na kraju, kad je riječ o Deset Božjih zapovijedi, u Bibliji nam se kaže: “Zakon, uistinu, služi samo točnoj spoznaji grijeha.” (Rimljanima 3,20; 7,7) To znači da mi griješimo ako odbijamo vršiti Zakon. I to nije samo pitanje preljuba ili krađe, nego i našeg odnosa prema subotnjem danu — hoćemo li ga se sjećati ili ćemo ignorirati Božju zapovijed, a pritom i svoje zdravlje.

http://biblepravda.co


http://adventisti.hr/ruski-patrijarh-kiril-ukazuje-na-biblijski-dan-odmora/


Ne samo mnoge protestantske vodje promovisu herezu da je zakon 10 Bozje zapovesti ukinut, nego kao sto vidimo i ovde na delu i mnogi nepucueni pravosolavci nazalost.
 
Poslednja izmena:
Ruski patrijarh Kiril ukazuje na biblijski dan odmora

03 Svi 2012
biblija

, Deset Božjih zapovijedi, Izlazak 20.8, Kiril, Moskovski patrijarh, nedjelja, odmor, subota


Moskovski patrijarh i patrijarh cijele Rusije Kiril dao je vrlo zanačajnu izjavu za cijeli kršćanski svijet. U vrijeme kad mnogi protestantski vođe promiču herezu da je Deset Božjih zapovijedi ukinuto, patrijarh Kiril ukazuje na potrebu čovjeka za tjednim odmorom, upravo ono zbog čega je Bog dao subotnji dan.

Svima je poznata četvrta Božja zapovijed — “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…” (Izlazak 20,8) Međutim, rasprava oko nje traje stoljećima. Je li čovjeku potreban odmor svakog tjedna? Koji je dan Bog blagoslovio i naredio da ga se sjećamo — subotu ili nedjelju? Ostaje li na snazi ova zapovijed i u 21. stoljeću?

Na prvom mjestu, zapovijed o tjednom odmoru, “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…” je jedna od Deset Božjih zapovijedi, ona je ista kao i zapovijed: “Ne učini preljuba”, “Ne ukradi”, “Poštuj oca svoga i majku svoju”. Zanemarivanje tjednog subotnjeg odmora može dovesti do neželjenih posljedica, gubitka zdravlja i neplaniranog odlaska u bolnicu. Pa zar onda nije bolje da poštujemo Božju zapovijed koja nas uči da šest dana radimo, a sedmoga da se odmaramo — “Sjeti se da svetkuješ dan subotni…”?

Vrlo je važno da se kao kršćani podsjetimo da je Gospodin Isus svetkovao subotu (Luka 4,16) i poučavao je narod da je On kao Gospodar veći od tradicije (Matej 15,3). Zanimljivo je da moderna “zapadna” tradicija smatra držanje Božjih zapovijedi legalizmom, dok Sveto pismo naziva kršenje Zapovijedi bezakonjem. Božji Sin je napomenuo da nije došao ukinuti Zakon, već da ga ostvari i uzdigne (Matej 5,17; Izaija 42,21). Apostoli su takođe imali običaj svetkovati subotu (Djela 16,13). Biblijsko obilježje svetih koji pripadaju Božjoj crkvi jest da “čuvaju Božje zapovijedi i vjeru u Isusa” (Otkrivenje 12,17; 14,12).

Na drugom mjestu, Bog je zapovijedio da svetkujemo subotnji dan, a ne nedjelju. Teolozi su svjesni da u Svetom pismu nemamo nijedan božanski savjet ili preporuku za svetkovanje nedjelje, prvog dana u tjednu. Što je prvi dan? Sva četiri Evanđelja nam govore da je Isus uskrsnuo prvog dana tjedna, to jest u nedjelju. Bog je blagoslovio i posvetio (na grčkom “odvojio”) sedmi dan za odmor (Postanak 2,2.3). Vi se možete odmarati nedjeljom, kao i bilo kojim drugim danom u tjednu, međutim svetkovati nedjelju ne samo što nema nikakvog smisla i nijednog biblijskog dokaza, već to predstavlja gaženje četvrte zapovijedi koju je Bog dao.

I na kraju, kad je riječ o Deset Božjih zapovijedi, u Bibliji nam se kaže: “Zakon, uistinu, služi samo točnoj spoznaji grijeha.” (Rimljanima 3,20; 7,7) To znači da mi griješimo ako odbijamo vršiti Zakon. I to nije samo pitanje preljuba ili krađe, nego i našeg odnosa prema subotnjem danu — hoćemo li ga se sjećati ili ćemo ignorirati Božju zapovijed, a pritom i svoje zdravlje.

http://biblepravda.co


http://adventisti.hr/ruski-patrijarh-kiril-ukazuje-na-biblijski-dan-odmora/


Ne samo mnoge protestantske vodje promovisu herezu da je zakon 10 Bozje zapovesti ukinut, nego kao sto vidimo i ovde na delu i mnogi nepucueni pravosolavci nazalost.

Pravoslavci slave Hrista,Sina Bozjeg njegovo rodjenje i vaskrsenje jer nema puta do Oca osim do kroz Sina inace Shabat u prevodu na srpski upravo znaci nedelja,dan odmora;)
 
STA TO ZNACI SVRSETAK ZAKONA? DA LI TO ZNACI DA OD HRISTA PA NA OVAMO MOZEMO SE KLANJATI IDOLIMA, UZIMATI NJEGOVO IME UZALUD, KRSITI SUBOTU, UBIJATI, KRASTI, ZIVETI NEMORALNO, LAGATI, SVEDOCITI LAZO I PORISVAJATI TUDJE?

Naravno da ne jer ako smo u Hristu, onda ispunjamo Zakon, ali ne telesni nego duhovni, iliti unutrašnji koji se očitava u dve najveće zapovesti i 9 blaženstava.

Šta bi sa VEZOM IZMedu STVARANJA I SUBOTE,ODMORA BOZJEG I POCINKA?
Kološanima 2,16-17.
Inače, subota se i danas obilježava zbog značaja koji je imala u SZ-u, na taj način što je oslobođena posta.

p.s. Kakve veze sada ima subota sa stvaranjem sveta kada Bog kaže "stvoriću novo nebo i novu Zemlju" i novog čoveka,podignutog od greha?
 
CRKVA I SEKTE - Zoran Jovanović

(5) NEDELjA I SUBOTA U SVETOM PISMU





Ovoj temi posvetićemo malo više pažnje s obzirom da je to jedno od " najjačih " adventističkih oružija u njihovom dokazivanju da su samo oni ostali verni Hristu i Njegovim zapovestima.

Za početak: U knjizi Postanja (1Moj. gl. 1 ; gl. 2) svi dani imaju svoj početak i kraj (jutro i veče ) - sem sedmog dana, dana Božijeg počinka. Adventistička tvrdnja da je Bog stvorio svet za šest bukvalnih kalendarskih sedmičnih dana, a u sedmi dan (Sabat - odmor, mir, subota) počinuo od dela svojih - i taj dan (subotu) posvetio za sva vremena je zaista sumnjiva, i samo dokazuje njihovo nepoznavanje Biblije.

Prvo: Sedmica (sedmični dani) nije mogla da postoji pre stvaranja sveta, a Bog je tek četvrtog dana (ne sedmičnog) stvorio Sunce, Mesec i zvezde, da dele dan i noć, da budu znaci vremenima, danima i godinama (1Moj. 1.14-19).

Drugo: Sv. Pismo nam kazuje da je " ... jedan dan pred Gospodom kao hiljada godina, i hiljada godina kao jedan dan " (2Pet. 3.8 ; Psl. 90.4).

Prema tome, Biblija je u ovom slučaju sasvim kategorična - dani stvaranja nisu isto što i sedmični kalendarski dani!

Još nešto - " odmor ili počinak Božiji " ne možemo shvatiti bukvalno, jer se to protivi osnovnom pojmu o Bogu kao savršenom i svemogućem biću koji nikada ne prestaje da stvara i da radi, kao što to i Biblija potvrđuje (Isa. 40.28 ; Jn. 5.16-17). Bogu, dakle nisu bila potrebna 24- ti sata odmora i počinka; Pa ako Božiji počinak ne možemo shvatiti bukvalno, onda nema razloga ni da sedmi dan, dan Njegovog odmora shvatimo kalendarski.

Taj sedmi dan predstavlja period kad je Bog stvorivši čoveka prestao da posle čoveka stvara neke nove vrste bića, a Njegov blagoslov izliven na sedmi dan jeste blaženo stanje cele tvorevine koja se kupala u Božijoj blagodeti i blaženstvu sve dok Adamov greh nije uneo nesklad u tu divnu blaženu harmoniju.

Dalje, Adamu u raju nije data nikakva druga zapovest (da deli dane na radne i praznične) osim da obrađuje i čuva Edemski vrt, i da ne jede od drveta života (1Moj. 2.15-17). Iz teksta prve zapovesti jasno se vidi - da su zapovesti date neposredno izrailjcima, a ne Adamu kako nam to tvrde adventisti, jer Bog govori: " Ja sam Gospod Bog tvoj koji sam te izveo iz zemlje Misirske " (2Moj. 20.2) - a Adam nije bio ničiji rob u Misiru!

Subotu niko nije praznovao pre izlaska Jevreja iz Misira. Tek u (2Moj. 16.25) subota se spominje kao praznik, ali praznik koji je izričito dat samo Jevrejima - kao znak između Boga i sinova Izrailja (2Moj. 31.13-17); kao uspomena na izlazak iz Misira (5Moj. 5.15 ; 1Knj.o car. 8.9); i kao sredstvo pomoću koga je Bog hteo da iskuša pokornost izrailjskog naroda (2Moj. 16.4).

Prvi spomen subote u Bibliji nalazimo tek u tekstu (2Moj. 16.1-30). Pre toga Biblija nigde ne spominje subotu. Vidi se dalje da je subotnji odmor pre toga Izrailjcima bio nepoznat kao i mana koju su nakupili u pustinji, pa Mojsije mora da im objašnjava šta je mana, i šta je subota (2Moj. 16.23-27); i kad je subota, i zašto je data subota. Pa ni to nije bilo dovoljno Izrailjcima nego su neki hteli baš lično da se uvere, te su išli i subotom u pustinju da nakupe manu. Najzad, iz priloženog teksta moglo bi se zaključiti da je prva subota, kao dan odmora, bila praznovana u sedmi dan po dolasku Izrailjaca u pustinju Sin, ili još tačnije - u sedmi dan od kada je počela da pada mana s neba. To je prva kalendarska subota za koju Biblija zna i koju izričito spominje, jer veli da je narod u taj dan počinuo (2Moj. 16.30). Čak i posle toga Mojsije još uvek mora da objašnjava Izrailjcima šta je subota (2Moj. 35.1-3).

Kao što znamo, Bog je Jevrejima pored subote zapovedio da praznuju i druge praznike - pashu, mladine, sjenice, beskvasne hlebove, pa i da se obrezuju. Sve ovo je znak između Boga i Izrailja, i predstavlja tzv. Starozavetni obredni zakon - koji je imao za cilj, da pripremi Izreljski narod za Hristov dolazak.

Njegovom smrću i Vaskresenjem taj zakon je prestao da važi, pa kao što je jevrejska Pasha i ostali praznici neobavezan za hrišćane, tako je neobavezna i subota.

Ap. Pavle je to dobro znao (2Kor. 3.11), zato je i poručio: " da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote. Što je senka onoga što će doći, a Telo je Hristovo " (Kol. 2.16-17). Dakle, subota je samo sen Novozavetne stvarnosti - Vaskresenja i Nedelje.

Kada nekom adventisti pročitate ovo, on kao iz puške odgovara da kao što je Bog nepromenljiv (Mal. 3.6), tako je nepromenljiv i Njegov moralni zakon; i kao što je Gospod večan i isti, tako je i njegov moralni zakon večan (Jev. 13.8). Subota je deo tog zakona (četvrta zapovest), dakle i praznovanje subote je večno! - konstatuje adventista. U ovakvu polu istinitu tvrdnju ne treba duboko zalaziti. Dovoljno je da konstatujemo samo jednu činjenicu - u istom tom Sv. Pismu na koje se pozivaju adventisti stoji i propis o obrezanju i jevrejskim praznicima koji su takođe nazvani " zakonom večnim " (1Moj. 17.9-13 ; 3Moj. 23.1-44). A da li adventisti poštuju i ovaj " večni zakon " kao što tako revnosno praznuju subotu?

Među adventističkim " dokazima " u korist praznovanja subote navode se i sledeći citati:

Kada je Spasitelj govorio svojim učenicima o svome drugom dolasku On im je rekao: " molite se da bežanje vaše ne bude u zimu ili u subotu ..." (Mt. 24.20-21). Za adventiste ovo je " dokaz " da hrišćani treba da praznuju subotu do drugog Hristovog dolaska, pa zato treba da se mole Bogu da ih poštedi te nevolje bar u subotnji dan.
 
Odgovor: Prvo - Kada bi te reči dokazivale da treba praznovati subotu, one bi isto tako dokazivale da treba praznovati i zimu, jer su obe imenice i smetnja za bežanje. Drugo, te Spasiteljeve reči se uopšte ne odnose na vreme pred Njegov drugi dolazak, nego na vreme pred razaranje Jerusalima. Jer, pred drugi dolazak Hristov niko neće imati nikud da pobegne. Smisao ovih Spasiteljevih reči je potpuno jasan kad se zna da se one odnose na vreme razaranja Jerusalima, i da su po Starozavetnom propisu kapije grada subotom morale biti zatvorene i nisu se smele otvoriti (Nem. 13. 19). Tako je subotom bežanje bilo znatno otežano, kao i bežanje zimi. Još nešto, u opisu ovih događaja Jevanđelisti Marko i Luka uopšte i ne spominju subotu (ruku na srce, Jevanđelist Marko spominje zimu (Mk. 13.18)).

Evo još jednog citata na kome adventisti zasnivaju svoju tvrdnju da će se subota praznovati i posle sveopšteg Vaskresenja na Novom nebu i Novoj zemlji: " Od mladine do mladine, i od subote do subote dolaziće svako telo da se pokloni predamnom, veli Gospod " (Isa. 66.23).

Odgovor: Kad bi se ove reči shvatile bukvalno, onda bi značilo da će se posle sveopšteg vaskresenja praznovati ne samo subota, nego i mlad mesec, mladine. A to sasvim prirodno i opravdano ne čine ni adventisti - oni ne praznuju mladine! Osim toga, kao što znamo, Sv. Pismo kaže da posle sveopšteg Vaskresenja na Novom nebu i Novoj zemlji: " noći neće više biti, niti će im biti potrebna svetlost svetiljke, ni sunca jer će ih Gospod Bog obasjavati i carovaće u sve vekove " (Otk. 22.5). Ako neće biti noći, neće biti ni dana, pa neće biti ni mladine ni subote, niti običnog zemaljskog načina života.

Treći " dokaz " za praznovanje subote adventisti nalaze u tvrdnji da je i ap. Pavle svetkovao subotu; pozivajući se pri tom na mnogobrojne citate iz kojih se vidi da je ap. Pavle subotom propovedao jevrejima u jevrejskim sinagogama Reč Božiju.

Odgovor: Ovo je zaista tačno. Ap. Pavle je išao u jevrejske sinagoge da propoveda zato što je tamo nalazio jevreje na okupu, i tu imao veliku grupu slušaoca. Pa zaista, koga bi on to zatekao u jevrejskoj sinagogi kada bi došao da propoveda u nedelju? U ostalom, već sama činjenica što ap. Pavle ide subotom u jevrejske sinagoge da propoveda jevrejima o Gospodu svedoči da on toga dana nije bio sa svojim hrišćanima na bogosluženju. Njima je govorio nedeljom (D. ap. 20.7).

Što se tiče adventističke tvrdnje da su apostoli i mironosice praznovali subotu, i živeli po Starozavetnom zakonu, i to je istina - ali samo do Hristovog Vaskresenja, i Njegove pobede nad grehom, satanom i smrću! Jer do Hristovog Vaskresenja nije ni postojao razlog za praznovanje nedelje - jer se Hristos još ne beše proslavio (Isa. 52.6-7,13 ; Jn. 12.28,32); a kad se proslavio (Vaskresenjem) ispunio je Svoje obećanje dato apostolima i u pedeseti dan po Svome Vaskresenju (u nedelju) poslao na njih Duha Svetoga (Jn. 7.39 ; D. ap. 2.1).

Adventisti često otvoreno nazivaju nedelju " žigom antihristovim " jer smatraju da su Papa i car Konstantin (svojim ukazom 321- ve god.) uveli praznovanje nedelje - a pošto oni Papu smatraju antihristom, to je po njima nedelja njegov " žig ". Za ovu tvrdnju ćemo dati jednu napomenu - Papa je bilo mnogo, a Sv. Pismo govori samo o jednom antihristu!

Što se tiče ukaza cara Konstantina (321- ve god.) u njemu se uopšte i ne spominje subota - a nedelju su hrišćani praznovali daleko pre njega. O tome nam svedoče i mnogi sačuvani dokumenti kao npr. :

U spisu " pravila Svetih apostola ", koja potiču iz drugog veka kaže se: " ako neko iz klira bude zatečen da posti u Dan Gospodnji ili u subotu, osim jedne jedine, neka bude svrgnut ".

U spisu " Apostolske uredbe ", takođe iz drugog veka, kaže se " u dan vaskrsni, tj. u Dan Gospodnji skupljajte se uvek hvaleći Boga ". Znači, za hrišćane toga doba subota je subota, a nedelja je " Dan Gospodnji ".

U Otkrivenju (prvi vek) sv. Jovan Bogoslov piše da je u Dan Gospodnji dobio otkrivenje o budućnosti Crkve (Otk. 1.10). Adventisti tvrde da je to bila subota a ne nedelja - jer je po njima samo subota Dan Gospodnji; Međutim, Sv. Pismo Staroga Zaveta samo jedan jedini put naziva subotu tim imenom (Isa. 58.13); u Novom Zavetu se tako nešto ne da ni naslutiti. Ako imamo još u vidu da ap. Jovan u svom Jevanđelju sedam puta spominje subotu i uvek je naziva subotom, a nikad " Danom Gospodnjim ", onda nije ni malo verovatno da je on pod izrazom Dan Gospodnji označavao subotu - već nedelju!

U spisu " Akta mučenika ", koja potiču s kraja trećeg veka (u doba cara Dioklecijana) postoje zapisi sa saslušanja tadašnjih hrišćana koji jasno potvrđuju da su ti mučenici svetkovali nedelju.

U izveštaju Plinija Mlađeg caru Trajanu (oko 110- te godine) stoji da se hrišćani skupljaju u nedelju zorom i pevaju pesme Hristu kao Bogu.

U drugom veku sv. Justin Mučenik svedoči i piše: " u dan koji se nazvao danom Sunca (mnogobošci su taj dan tako nazvali) svi koji žive po gradovima ... skupljaju se na jedno mesto i čitaju apostolske poslanice i proroštva ... a oni koji su dobrotvori daju što svaki od njih smatra da je dovoljno, ... ". Ovo Justinovo svedočanstvo se očigledno podudara sa Pavlovim svedočanstvom (1Kor. 16.1-3) koje glasi: " a za skupljanje priloga za svete, kao što sam naredio galatskim crkvama, tako postupite i vi. Svaki prvi dan nedelje svako od vas neka stavlja kod sebe i skuplja koliko može, ... ".

Antiohijski episkop Petar koji je 311-te godine mučenički umro za Hrista piše: " Mi praznujemo nedelju kao dan radosti, radi onoga koji je vaskrsao u taj dan ".

Pored svih ovih spisa postoje i posebna svedočanstva da su hrišćani drugog veka slavili nedelju kao " dan radosti i Dan Gospodnji ". Takva su svedočanstva Tertulijana , Origena, Klimenta Aleksandrijskog, Justina Mučenika, sv. Ignjatija Bogonosca i ap. Varnave (saradnika ap. Pavla). Sva ova svedočanstva i spisi samo dokazuju opšte poznatu činjenicu - da su hrišćani praznovali nedelju mnogo pre cara Konstantina i njegovog ukaza o " danu Sunca " (321- ve god.).

Dakle, ko i pored tako jasnih dokaza tvrdi da je Konstantin uveo u Crkvu praznovanje nedelje, ili da hrišćani praznuju nedelju zbog " mnogobožačkog dana Sunca " - taj svesno kleveta Crkvu.

Dalje, Biblija jasno tvrdi da će Bog ukinuti praznovanje svih jevrejskih praznika uključujući i subotu: " Gospodu su dodijali jevrejski praznici i subota i na njih mrzi duša Njegova (Isa. 1.13-14); Baciće im belegu praznika njihovih u lice (Mal. 2.2-3); vezao je na Sionu u zaborav subotu i njihove praznike (Pl. Jer. 2.6); i na kraju će ukinuti i subotu i sve jevrejske praznike "(Os. 2.11). Eto šta o suboti i jevrejskim praznicima prorokuju Starozavetni proroci.

Sam Gospod je ispunio ova proroštva i pogazio svetkovanje subote jer je: "... On gospodar i od subote " (Mk. 2.27-28) - i kao takav ima zakonsku vlast da to i učini.

Kao dokaz ovome uzećemo slučaj koji se desio kod banje Vitezde u Jerusalimu. Naime, subotom je bilo zabranjeno nositi neki teret, i ta zabrana je poticala lično od Boga: " Ovako veli Gospod: čuvajte se da ne nosite bremena u subotu i ne unosite na vrata jerusalemska" (Jer. 17.21). To je Starozavetna zapovest o suboti, koju Bog upućuje jevrejima. Stoga je nemoguće da Spasitelj nije znao za tu zapovest, jer kao Bog - ona je direktno poticala od Njega. A gle, jednom prilikom On postupa kao da tu zapovest ne poznaje, ili kao da je smatra ukinutom u svom Novozavetnom carstvu. On isceljenom bolesniku kod banje Vitezde kaže: " Ustani, podigni svoj krevet i hodaj. I odmah ozdravi taj čovek, uze svoj krevet i hodaše. A taj dan beše subota. " (Jn. 5.1-10). Zbog ovoga su Jevreji hteli da ubiju Isusa - " što je ne samo razrešavao subotu, nego što je i Boga nazivao svojim Ocem, izjednačavajući se s Bogom " (Jn. 5.18). Da Gospod nije svetkovao subotu govori nam i isceljenje slepog u subotu na šta su jevreji rekli: " nije ovaj čovek od Boga, jer ne svetkuje subotu " (Jn. 9.14-16).

Slučaj u banji Vitezdi služi nam kao neka vrsta proročkog predznaka da će ljudi u Hristovom carstvu biti oslobođeni Starozavetnih obrednih propisa, pa i propisa o praznovanju subote koja je samo senka Novozavetne stvarnosti (Kol. 2.16).

Dodajmo i to, da se zakonom koji su apostoli predali neznabošcima, ovi oslobađaju svih jevrejskih praznika i obrednog zakona (D. ap. 15.5-29), i ovde se nigde ne spominje praznovanje subote. Adventisti na sve ovo odgovaraju da u celom Sv. Pismu ne postoji ni jedna zapovest da treba praznovati nedelju umesto subote, i to je sasvim tačno! Jer takva zapovest nije ni bila potrebna.

Kao što smo već videli - za subotu je takva zapovest bila potrebna, jer Izrailjci do pojave mane u pustinji nisu znali ni kad je subota, ni šta je subota. Zbog toga je Mojsije morao sve to da im objašnjava, a Bog da ih uverava time što subotom nije davao manu (2Moj. 16.23-30).

Sa nedeljom stvar stoji sasvim drugačije. Nedelja je dan Hristovog Vaskresenja i Njegovog proslavljenja i pobede nad grehom, satanom i smrću. Vaskresenje je radost, i radost tu dolazi sama po sebi - bez ikakve zapovesti. Zar iko naređuje oslobođenom robu da se raduje što je slobodan? Zar ljudi nisu bili robovi greha, satane i smrti sve do Hristovog Vaskresenja? Zar je posle toga neko morao još i da im zapovedi da se raduju? Zapovest o praznovanju nedelje je utoliko više izlišna, što je nedelja i dan silaska Svetog Duha na apostole koji ih je tada sigurno ispunio velikom radošću (D. ap. 2.1).

Ne varajmo se braćo, ap. Pavle kaže: " ako Hristos ne usta, uzalud propovedanje naše, a uzalud i vera vaša " (1Kor. 15.14). Da, bez Uskrsa sve je uzalud! Jer, da Hristos nije vaskrso zaista nam ništa drugo ne bi ni preostalo nego da praznujemo, ne samo subotu, već da ispunjavamo i sav Starozavetni zakon
 
Emanuel:
Buduci da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
58.Subota ce biti vecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
To bi onda značilo da ćemo slaviti i mladine - Isaija 66,23 a to je nemoguće jer:
Otkrivenje 22,5. I noći tamo neće biti, i neće potrebovati videla od žiška, ni videla sunčanog, jer će ih obasjavati Gospod Bog, i carovaće va vek veka.



Kada bi tacno pogledao 22 glavu video bi da u novom gradu Jerusalimu nece biti sunca, svetlosti ili ziska da ga obasjava nego ce to ciniti Bozjja prisutnost a ne na citavoj zemlji.

Kada nebi manipulisali stihovima na stetu svog spasenja bilo bi vam na balgoslov.

22.2 govori o drvetu zivota koje donosi GODISNJE svakoga MESECA svoje rodove.

A upravo sunce i mesec dele dan i noc i pokazuju nam godine i emseci.

A potom rece Bog: neka budu videla na svodu nebeskom da dele DAN I NOC, da budu znaci vremnima i DANIMA I GODINAMA.
1 Mojsijeva 1,14.



>>drvo zivota, koje radja GODISNJE dvanaest rodova dajuci svakoga MESECA svoj rod.<<
Otkrivenje 22,2.


O cemu je rec kada se u Isaiji govri o mladinama jer mladine znaci mlad mesec.

Znaci da ce Bozji narod svakog pocetka meseca i svake subote odlaziti da slavi Boga ugradu Jerusalimu koji je sisao od Boga koga obasjava licno Bog.

Nece oni slaviti mladine nego Boga.

Tekst nekaze da ce slaviti praznik mladine vec ce svakog novog meseca i svakog dana odmora odlaziti u Jeruslaim da se poklone pred Bogom.

Stih u Isaiji nekaze da ce slaviti Mladine nego da ce svakoga pocetka meseca i subote verni odlaziti u Jeruslaim da se poklone pred Bogom.

I od mladine do mladine i od subote do subote DOLAZICE svako telod a se pokloni predmanom veli Gospod.
Isaija 66,23.


Mladine znaci mlad mesec.

I vise nece biti nikakvo prokletstvo; i PRESTO Bozji i jagnjetov bice u GRADU, i sluge njegove posluzivace ga.
I gledace lice njegovo, i ime njegovo bice na celima njihovim.
I NOCI TAMO NECE BITI, i nece trebati videla od ziska, ni videla suncanoga, jer ce ih obasjvati Gospod Bog, i carovace va vijek veka.
Otrkivenje 22, 2-5.


U Gradu jerusalimu nece biti potrebna nikakva svetlost, niti svetlost ziska niti sunca jer ce ga vecno Bog osvetljavati.

Neki od spasenih ce ziveti na zemlji i dolaziti u Jerusalim svakog pocetka meseca i subote da sluze Bogu.

Dok ce neki biti vecno u Jerusalimu u prisutnosti Bozjoj.

To kazu ti stihovi u 22 glavi.
 
Poslednja izmena:
Ne varajmo se braćo, ap. Pavle kaže: " ako Hristos ne usta, uzalud propovedanje naše, a uzalud i vera vaša " (1Kor. 15.14). Da, bez Uskrsa sve je uzalud! Jer, da Hristos nije vaskrso zaista nam ništa drugo ne bi ni preostalo nego da praznujemo, ne samo subotu, već da ispunjavamo i sav Starozavetni zakon.

Na kraju napomenimo da Sv. Pismo govori o nedelji kao prazničnom (radosnom) danu. Evo tih mesta:

" Kamen koji odbaciše zidari, postade glava od ugla. To bi od Gospoda i divno je u našim očima. Evo dana koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u nj! " (Psl. 118. 22-24). Ove reči predstavljaju direktno proroštvo za Spasitelja (Mt. 21.42 ; D. ap. 4.11). Ako je tako, onda nije ni malo teško pogoditi koji je to dan koji stvori Gospod da se radujemo u njemu. Nema sumnje, posle " odbacivanja kamena ", tj. posle raspeća, taj radosni dan može biti samo dan kad se Hristos proslavio iz mrtvih, dan kada je žalost svojih apostola pretvorio u radost, tj. nedelja.

Prorok Zaharije proričući o Hristu ovako govori: " uzeću bezakonje te zemlje u jedan dan. U taj dan, govori Gospod nad vojskama, zvaćete svaki bližnjega svojega pod vinovu lozu i pod smokvu " (Zah. 3.8-10). Radost toga dana prorok slikovito opisuje da će svako zvati svoga bližnjega pod vinovu lozu i smokvu. A kao što znamo Hristova pobeda se desila na Uskrs, dakle u nedelju . O " tom danu " pogledati i sledeće citate: (Zah. 12.8-11 ; 2.11 ; 9.16).

Prorok Osije prorokuje da će Gospod sići u Ad, i u treći dan (Vaskrs) izvesti pravedne duše iz Ada (Os. 6.2), što potvrđuje i ap. Pavle (1Kor. 15.4).

Gospod je svojim apostolima dao jedno proroštvo - da će apostoli zbog Njega plakati i tugovati, a da će se svet radovati; ali će se njihova žalost pretvoriti u radost kada ga budu ponovo videli " u onaj dan " (Jn. 16.20-27 ; 14.13-20). Kao što znamo, dani žalosti su: Veliki Četvrtak, Veliki Petak i Velika Subota kad je Spasitelj bio ponižen, mučen, raspet, i sahranjen. A dan radosti je dan Hristovog Vaskresenja - nedelja (Mk. 16.9), kada je Gospod njihovu žalost pretvorio u radost (Lk. 24.41 ; Jn. 20.19-20).

Iz Jevanđelja i poslanica ap. Pavla vidimo da se Gospod posle svog Vaskresenja javljao svojim učenicima deset puta. Toliko je zapisano! Najčudnije je to da ni za jedno od poznatih nam javljanja Sv. Pismo ne kaže da se desilo u subotu. Od Vaskresenja do Vaznesenja proteklo je pet subota a ni u jednu od njih Hristos nije smatrao za potrebno da učenike obraduje svojim javljanjem. Da je to učinio, pisci Sv. Pisma ne bi propustili da to i naglase. A eto, oni o suboti ćute. Od tih deset, nama poznatih javljanja, poslednje je bilo u četvrtak, na dan Vaznesenja (Mk. 16.14-19 ; D. ap. 1.3-11), a za tri se ne zna kada su se desila (1Kor. 15.7 ; Mt. 28.16-17 ; Jn. 21.1-14). Onih ostalih šest javljanja desila su se u nedelju; od toga, pet prvih javljanja desila su se na sam dan Vaskresenja, dakle na Uskrs, a javljanje ap. Tomi u osmi dan posle toga, tj. u sledeću nedelju.

Prvo javljanje : (Jn. 20.11-17)

Drugo javljanje : (Mt. 28.9-10 ; Mk. 16.9)

Treće javljanje: (Lk. 24.34 ; 1Kor. 15.5)

Četvrto javljanje: (Mk. 16.12 ; Lk. 24.13-33)

Peto javljanje: (Jn. 20.19-23)

Šesto javljanje: (Jn. 20.26-28)

Dakle, šta je pravilnije svetkovati? Subotu ili nedelju? Starozavetnu Pashu ili Uskrs? Senku ili stvarnost? To pitanje hrišćani ne postavljaju jer je ono rešeno Vaskresenjem Hristovim u korist nedelje. Vaskresenje je osnov cele hrišćanske vere, i bez njega je sve uzaludno, pa i praznovanje subote (1Kor. 15.14-20). Zaista je lako zaključiti da je nedelja, kao dan Vaskresenja Hristovog - kada je doneto spasenje celom čovečanstvu - neuporedivo važnija od uspomene na izlazak jevreja iz Egipta.

Hrišćanstvo je suboti dalo onaj značaj koji joj i pripada: ona prethodi nedelji, kao što i Stari Zavet prethodi Novom Zavetu, i kao što zakon prethodi ljubavi i blagodati!
 
No the Cosen Ohne jesi li ti Pravoslavac kada govoris protivno Patrrijarhu Kirilu koji goovri o bukvalnom danu odmora.

Isto kao i Isus i sam Bog:

Jer je za 6 dana stvorio Gospsod nebo i zemlju... zato je blagoslovio Gospod dan SUBOTNI i posvetio ga.
2 Mojsijeva 20.11. 31,15.

Nuaka o stvaranju po dugim periodima je jeres koju najvise podrzavaju svedoci i kula i njima slicni.
 
Poslednja izmena:
Niko vama nebrani da svektujete nedelju.
Ali nedelja i subota nemaju veze niti nedelja moze da ukine subotu.

Nedelja je katolicka ustanova u vi slavite papsku ustanovu.

To je vas problem ne nas, i mi vam ne branimo papsku nedelju niti ju ukidamo.

Slavite je nas briga za to.

Nedelja nemoze da ukine subotu kao dan odmora koja podseca na stvaranje i daje cast Bogu kao tvorcu svega.

Ako slavite nedelju zasto ukidate Bozju subotu???
 
No the Cosen Ohne jesi li ti Pravoslavac kada govoris protivno Ptrijarhu kirilu koji govri o bukvalnom danu odmora.

Isto kao i Isus i sam Bog:

Jer je za 6 dana stvorio Gospsod nebo i zemlju... zato je blagoslovio Gospod dan SUBOTNI i posvetio ga.
2 Mojsijeva 20.11. 31,15.

Nuaka o stvaranju po dugim periodima je jeres koju najvise podrzavaju svedoci i kjula i njima slicni.

Rekao sam ti vec,pravoslavci slave vaskrslog Hrista,on je centar pravoslavlja,Bogocovek.A inace 6 dana radimo a sedmi dan posvecujemo Gospodu Bogu,i telu njegovom.Crkvi na liturgiji kada jedemo telo njegovo i pijemo krv njegovu kao sto je zapovedio.
 
Niko vama nebrani da svektujete nedelju.
Ali nedelja i subota nemaju veze niti nedelja moze da ukine subotu.

Nedelja je katolicka ustanova u vi slavite papsku ustanovu.

To je vas problem ne nas, i mi vam ne branimo papsku nedelju niti ju ukidamo.

Slavite je nas briga za to.

Nedelja nemoze da ukine subotu kao dan odmora koja podseca na stvaranje i daje cast Bogu kao tvorcu svega.

Ako slavite nedelju zasto ukidate Bozju subotu???

Koliko je bilo antihrista(papa) po vama?
 
Rekao sam ti vec,pravoslavci slave vaskrslog Hrista,on je centar pravoslavlja,Bogocovek.A inace 6 dana radimo a sedmi dan posvecujemo Gospodu Bogu,i telu njegovom.Crkvi na liturgiji kada jedemo telo njegovo i pijemo krv njegovu kao sto je zapovedio.

Samo napred, ko vam brani???????????

Advnetisiti???

Ne...

Ali nedelja nemoze da ukine subotu.

Slavite vi nedelju zbog cega hocete.

Ali subota je dan odmora kao deo Bozjeg zakona i davanje Bogu cast kao tvorcu.

Narvno vama su rekli da slavite nedelju radi vaskrsenja.

Ali kada bi zasao malo u pravu istoriju nedelje, video bi da je ona katolicka tvorevina jer ju Isus i apsotoli nigde ne slave niti pominju kao takvu.

ALI SLAVITE vI NJU PO VASOJ ODLUCI, MI VAM NEBRANIMO NITI JU UKIDAMO.

NA SLEDECEM LINKU SU VAM IZNETI DOKAZI O NEDELJI KAO PAPSKOJ TVOREVINI STO SAMI KATOLICKI DUHOVNICI TO PRIZNAJU:

http://forum.krstarica.com/showthread.php/475693-Zasto-svetkujemo-nedjelju

TU JE I OBJASNJENO DA LI JE PAVLE U KORINCANIMA UKINUO SUBOTU.

Da jeste nebi Patrijarh Kiril ni u jednom smislu mogao da govori o 4 zapovesti i danu odmora.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top