Adolf Hitler - politicar

Sa prve dve stavke se apsolutno ne slažem.
Francuski pokret otpora se aktivirao neposredno pred invaziju, ali je brzo porušio stotine kilometara pruga. (Čuvena epizoda sa pokoljem u Oraduru, koji je izvršila 2.SS divizija, bio je upravo odmazda Francuzima zbog porušenih pruga, zbog kojih je pomenuta divizija skoro mesec dana putovala od juga Francuske do fronta).
Ne sećam se NIJEDNOG rata koga Amerikanci nisu žurili da što pre završe. (Kod njih se sve gleda kroz dolare). Promašena američko-engleska ofanziva kod Arnhema upravo je dokaz da su ovi što pre hteli da završe rat ("do Božića").
Krađe sa svojih vojnih transporta Nemci sigurno nisu doživljavali kao sprdačinu, već kao sabotažu (pada mi na pamet onaj pukovnik iz serije "Allo, allo" - "streljaću deset seljaka ako do sutra ne dobijem svoju uniformu!").
Što se tiče Čerčila - da je od njega zavisilo kad će se završiti rat, Hitler bi umro od dosade. (Engleska imperija je bila trula, a engleska vojska kao celina nesposobna).
 
Ne slazem se sa dve stavke u predhodna dva posta.
Prvo da je London hteo da oduzi rat. Englezi su bili na rubu propasti. Jedino ih je Hitlerova pogresna racunica spasila od pokoravanja.

Drugo, tacno je da se u Americi sve gleda kroz dolare, ali Drugi Svetski rat je bio po mnogo cemu specifican za Americu. 1941 US se jos uvek nije oporavila od Velike Depresije i ono sto je spasilo njihovu ekonomiju i produkciju je bio upravo rat.
Sam FDR je rekao:"Ne postoji nista bolje da sitimulise ekonomiju, kao jedan solidan rat." Plus sto se rat nije vodio na njihovoj teritoriji pa nisu imali nikakvih ostecenja infrastrukture.
 
Ивице, видиш, ја не могу да се сетим ни једног рата који су Американци хтели да брзо заврше или да барем одустану кад већ сви знају да га не могу добити и то управо због тога што све гледају кроз долар, узми на пример Вијетнам, једино што су успели да реше по питању тог рата је да Русима приреде "руски Вијетнам"- Авганистан.
 
A koji to rat oni nisu mogli da dobiju?
Vijetnam? Ne,stvar je tome sto vise od Vijetnama nisu imali nikakve koristi,samo ogroman trosak(za razliku od drugog svetskog rata). Plus je raslo pretererano nezadovoljstvo u narodu, pa su odlucili da se vise ne *ebavaju sa tim.
 
Хитлер

''Не смемо никада допустити да на Балкану постане премоћан неки народ који је свестан да му је судбина поверила неку мисију. Срби јесу такав народ. Они су доказали своју велику државотворну снагу и имају широке циљеве који сежу до Егејског мора. Имам озбиљне разлоге због којих се устежем да овакав народ још и нарочито охрабрим у његовим тежњама''.
(Хитлерово одбацивање свих Нојбахерових предлога о проширењу Недићевих овлашћења, децембра 1943.)

Упоређујући Србе и Хрвате, Хитлер је нагласио да Хрвати ''немају никакву представу о државности и неће је никада ни имати''. Насупрот њима ''Срби су народ који је одређен да има државу и који је као народ одржан. Њихова идеологија је великосрпска. У њима постоји безобзирна отпорна снага. При једној таквој употреби, они ће увек заступати великосрпску идеју. Оно што долази из Београда, значи опасност''.
(Хитлер, 22. август 1944.)

''Немачка мора до краја сузбијати све планове о Великој Србији. Не сме се створити српска војска. прихватљивија је становита комунистичка опасност''
(у обраћању Фон Вајксу, 22. августа 1944.)
 
ХИТЛЕР КАО САТАНИСТА

Један од људи који је највише утицао на самог Хитлера кроз његово упућивање у тајне науке је свакако Дитрих Екарт., често називан спиритуалним оснивачем нацизма.
У 'Мајн кампфу' он описује Екарта као: "Једног од најбољих који су посветили зивот будјењу насег народа својим писањем, својим мислима и, најзад, својим делима".
А ста је било то конацно дело мало је сире познато. То је посвецење Хитлера у цудовисни садистицки магијски ритуал слицан ритуалима које је изводио Ландулф ИИ у Калот Енболоту у деветом веку.
Екарт је био припадник Тулске групе у којој је брзо заузео водеце место, оформивси једно узе језгро од људи које је посветио тајним знањима висег степена.
17.августа 1918.г. у монденском минхенском хотелу "Цетири годисња доба" Збеотендорф је основао михнеску лозу немацког реда, која је добила име "Друство Туле" (Тула је име легендарне земље која лези на крајњем северу. По мисљењу нових окулиста, Тула је Атлантида, која је, наводно, изцезла 850 хиљада година раније). Друство се придрзавало слозених ритуала. Принцип је био беспоговорно покоравање глави савеза, сто су, инаце, тумацили буквално. Ствар је у томе, сто су у "Туле" ступили многи веома богати људи кнез Густав фон Турн и Таксис, крупни индустријалци, дворани баварског краља, министар правде Баварске, председник полиције Минхена и његов заменик Вилхелм Фрик, познати судије, професори, науцници итд. Многи од њих могу се наци касније у редовима нациста.
Зботендорфов наследник на функцији сефа "Друства туле" био је Ханс Дан, а касније и Јохан Геринг.
На Екарта је највисе утицала у то доба теозофска литература, посебно писања господје Блавацки и надахнуце за поновно стварање мита о Тули готово је искљуциво извлацио из њеног тротомног дела 'Тајна доктрина'. Првобитна концепција модерних тулиста била је изузетно груба и наивна. Софистициране верзије легенде о Тули тек су се постепено развијале у рукама Дитриха Ејкарта и генерала Карла Хаусхофена, а касније јос усаврсене и просирене под управом СС Рајхсфирера Ханриха Химлера, који је терором навео велики део немацког академског света да прузи професионалну помоц у покретању мита немацке расне супериорности.
Унутрасње језгро тулске групе цинили су искљуциво сатанисти који су се бавили црном магијом - били су посвецени уздизању своје свести уз помоц ритуала до спознаје злих и нељудских интелигенција у универзуму и достизања нацина комуникације са тим интелигенцијама, а мајстор и духовни водја, познавалац тог круга био је Дитрих Екарт.
Када се сусрео са Екартом Хитлер је поседовао вец не мала искуства на плану просирења свести - уједињене са анти-духом
повезаним са Лонгиновим копљем у Бецу, а нароцито када је лезао ослепљен иперитом у стању присилног транса у војној болници новембра 1918.г.
Облици ритуалне магије преко којих је Екарт даље посветио Хитлера слицни су узасној сексуланој магији Алистера Кроулија, (О.Т.О), а делом и изведени из ње.
 
UrosWasHere:
A koji to rat oni nisu mogli da dobiju?
Vijetnam? Ne,stvar je tome sto vise od Vijetnama nisu imali nikakve koristi,samo ogroman trosak(za razliku od drugog svetskog rata). Plus je raslo pretererano nezadovoljstvo u narodu, pa su odlucili da se vise ne *ebavaju sa tim.

Уроше, не да су имали користи него су се усеравали од кинте али све има свој крај па и добра зарада.
Вијетнам је био чист хероински пројекат на којем је ЦИА зарадила огромну кинту, ем је ратна идустрија зарађивала узимајући паре пореским обвезницима ем се ваљао хероин деци тих пореских обвезника која су се као бунила против рата а у ствари су имала једну велику добру журку ем је тај рат био добар начин да се очисти шљам из државе и на крају крајева- велика држава мора да шиба неког преко баре да сви горе наведени не би приметили ко им завлачи руку у џеп.
Онако успут, знаш ли кад су тешке дроге стављене на црну листу у САД?
 
UrosWasHere:
Ne slazem se sa dve stavke u predhodna dva posta.
Prvo da je London hteo da oduzi rat. Englezi su bili na rubu propasti. Jedino ih je Hitlerova pogresna racunica spasila od pokoravanja.
Drugo, tacno je da se u Americi sve gleda kroz dolare, ali Drugi Svetski rat je bio po mnogo cemu specifican za Americu. 1941 US se jos uvek nije oporavila od Velike Depresije i ono sto je spasilo njihovu ekonomiju i produkciju je bio upravo rat.
Sam FDR je rekao:"Ne postoji nista bolje da sitimulise ekonomiju, kao jedan solidan rat." Plus sto se rat nije vodio na njihovoj teritoriji pa nisu imali nikakvih ostecenja infrastrukture.
Englezi su u početku "produžavali" Drugi svetski rat jednostavno time što nisu hteli da kapituliraju. Kada je Hinki napao SSSR, situacija se iz osnova promenila - sada su Englezi manje vodili računa KAD će se završiti rat, nego šta će biti posle (odnos snaga u Evropi). Zato je Čerčil uporno zagovarao "Perifernu strategiju" i slične ideje.
Među Amerima je bila takođe brojna struja koja je želela da na nesreći Evrope izvuče profit. Kada je Truman (budući predsednik) čuo za napad Nemaca na SSSR, izjavio je nešto poput "Ako pobeđuju Nemci, treba pomoći Rusima. Ako pobeđuju Rusi, treba pomagati Nemcima. U svakom slučaju treba ih pustiti da se što više unište"
Napad na Perl Harbur doneo je prekretnicu - Amerika je bila direktno udarena u "bolno mesto". Od prvog trenutka rata Američki generali su se zalagali za iskrcavanje u Francusku i direktan sukob sa Hitlerom. Englezi su uspeli da sabotiraju taj plan (iskrcavanje u 1944, a ne u 1943), ali su i Ameri malo "ohladili glavu" posle bolnih lekcija protiv Nemaca u Severnoj Africi. Ipak, nikad nisu pristali da se iskrcavanje u Francuskoj podredi bilo kom drugom cilju. Američka ekonomija imala je koristi od rata, ali je ovaj, na duže staze, mogao da postane nepopularan (kao što se to posle desilo u Vijetnamu; ne zaboravimo da je i Čerčil izgubio prve posleratne izbore!).
 
PAC-PAC:
Онако успут, знаш ли кад су тешке дроге стављене на црну листу у САД?
Koliko znam, Kokain je zabranjen 1903. u USA.
(što je primoralo Koka-Kolu da ga izbaci iz svog popularnog pića. Kao što samo ime kaže, ovaj je odigrao veliku ulogu u popularizaciji tog "soft"- drinka)
 
ja gledam SAD sa drugacije strane,npr,1938 pocinje rat,napad na poljsku 1939,kasnije na francusku i obliznje zemlje,1941 mi ulazimo u rat bobardovanje beograda i ulazak engleza u rat na severu afrike,i pomagali su avijacijom nad evropom,2 godine kasnije,pocinje iskrcavanje Amerikanaca na Normandiju,e tu je stvar 1944.Ameri su videli ko je pobednik i pridruzili se njima tj saveznicima,da su fasisti pobedjivali garantujem da bi se pridruzili njima,ali nisu pa eto.Posle rata bila su velika trojica:Ruzvelt(SAD),Cercil(Engleska) i Staljin(rusija),a TITO njega nema oslobodio je svoju zemlju u sedam ofanziva da ih ne nabrajam,a francuski Sarl de gol koji se branio kako je znao i umeo!Eto Ameri su totalne pi*ke!
 
E Tomi mnogo gluposti u jednom postu...
Prvo nisu Amerikanci usli u rat 1944, vec 1941! A tada su Nemci gazili sve redom, bez nade da budu zaustavljeni. Secas se?
Sve do kraja Drugog Svetskog Rata pokusavali su da vode politiku izolacionizma od evropskih afera. To se pokazalo kao kobna greska, jer je to jedan od razloga zasto je doslo do pada Njujorske berze, ali to je prica za neku drugu temu.

Posle Prvog Svetskog Rata iako je Woodrow Willson predlozio plan u 14 tacaka medju kojima je bilo ustvaranje Lige Naroda. Na zalost Americki senat vodici se gore pomenutom politikom je odbio da Amerika bude deo Lige Naroda. (ironicno zar ne?)

Iako su Americke kompanije zaradjivale mnogo novca od trgovine sa Nemackom, nije bilo sanse da Amerika udje u rat na strani Nemaca. Politicka situacija vodjena reformama posle Velike Depresije, kao i Frenklin Ruzavelt to nikada ne bi dozvolili, jer su mnogo jace(ekonomske) veze imali sa Englezima i Francuzima.

Druga stvar.. Kakav Tito, kakav Sarl de Gol... Da li Titovo igranje rata moze uopste da se poredi sa Normandijom i Ruskom ofanzivom? Sarl de Gol, radio je sve kako mu je cika Cercil govorio. A i sta je Francuski poret otpora uradio u ratu? Tek su se malo aktivirali posle 1943.

Mislis da bi saveznici imali sanse bez Amera? Nastavi da mislis....
 
UrosWasHere:
E Tomi mnogo gluposti u jednom postu...
Prvo nisu Amerikanci usli u rat 1944, vec 1941! A tada su Nemci gazili sve redom, bez nade da budu zaustavljeni. Secas se?
Sve do kraja Drugog Svetskog Rata pokusavali su da vode politiku izolacionizma od evropskih afera. To se pokazalo kao kobna greska, jer je to jedan od razloga zasto je doslo do pada Njujorske berze, ali to je prica za neku drugu temu.

Posle Prvog Svetskog Rata iako je Woodrow Willson predlozio plan u 14 tacaka medju kojima je bilo ustvaranje Lige Naroda. Na zalost Americki senat vodici se gore pomenutom politikom je odbio da Amerika bude deo Lige Naroda. (ironicno zar ne?)

Iako su Americke kompanije zaradjivale mnogo novca od trgovine sa Nemackom, nije bilo sanse da Amerika udje u rat na strani Nemaca. Politicka situacija vodjena reformama posle Velike Depresije, kao i Frenklin Ruzavelt to nikada ne bi dozvolili, jer su mnogo jace(ekonomske) veze imali sa Englezima i Francuzima.

Druga stvar.. Kakav Tito, kakav Sarl de Gol... Da li Titovo igranje rata moze uopste da se poredi sa Normandijom i Ruskom ofanzivom? Sarl de Gol, radio je sve kako mu je cika Cercil govorio. A i sta je Francuski poret otpora uradio u ratu? Tek su se malo aktivirali posle 1943.

Mislis da bi saveznici imali sanse bez Amera? Nastavi da mislis....
PA pogresio sam malo u godinama!Ali mogli bi da sutnemo nemce u dupe bez amera!
 
Ивице, заболе њега за непопуларност након рата јер је то и опција на коју се рачунало, профит је остварен, браћа старија по степену нису изневерена и он одлази на залужен одмор док следећи брат заузима место.
Тешке дроге су стваљене на џцрну листу исте оне године кад почиње борба против њих- 1968; дакле исте оне године кад оне постају веома популарне на тржишту захваљујући идеолозима и гуруима покрета који се бори против рата у Вијетнаму.
веома једноставно.
 
PAC-PAC:
Ивице, заболе њега за непопуларност након рата јер је то и опција на коју се рачунало, профит је остварен, браћа старија по степену нису изневерена и он одлази на залужен одмор док следећи брат заузима место.

Nije mi najjasnije o kom periodu pricas. Predpostavljam da mislis na profit posle Vijetanamskog rata jer tako?
Jedan podatak: Americki deficit se popeo sa 300 pre rata na 500 milijardi dolara posle Vijetnama 1974. Gde je onda nestao sav taj profit?
Do 1990 taj deficit se popeo na 4 triliona dolara.
 
Činjenica je da trgovina drogom donosi toliki prihod da Američka administracija nije mogla da zatvori oči pred time. Štaviše, kontrola nad tolikim sredstvima postaje imperativ.
CIA se nije tek tako upetljala u trgovinu drogom šezdesetih. Cilj je bila kontrola tokova droge i novca, tako da se sve odvija u skladu sa "američkim interesima". Tako su se pod istim "kišobranom" našli Mafija, CIA i ljudi iz senke američke administracije. Koliko je pogubna bila ta alijansa vidi se na slučaju ubistva Kenedija i eskalacije Vijetnamskog rata.
Da su američke tajne službe itekako upletene u trgovinu drogom pokazala je afera "Kontra-gejt". Šiptarska narko-mafija ne bi nikad postala toliko moćna da nije imala podršku CIA (mi Srbi smo bili "kolateralna šteta" - glavni cilj je podrivanje Evrope i nametanje NATO kao "svetskog žandarma").
Inače, imam podatak da su Amerikanci naročito bili besni na Al-Kaidu jer su rušenjem tornjeva Svetskog trgovinskog centra za jedno vreme onemogućili najveće "pranje novca" današnjice - pare od prodaje heroina i kokaina su tim putem direktno ubrizgavane u (posustalu) američku ekonomiju.
 
Уроше, дефицити који помињеш односи се на пореске обвезнике који су од својих зарада кроз порез финансирали све па и рат, профит који је остварен нема никакаве везе ни са њима ни са буџетом САД већ са интересном групацијом која, захваљујући новцу који нема лагалан ток, има апсолутни утицај на све органе и службе па и на самог председника САД којег је и довела на власт да би остварила профит.
 

Back
Top