2. Tema: Metajezik rešenja

Petar Petrović II

Početnik
Poruka
14
2. Tema: Metajezik rešenja

> Može li se filozofski problem rešiti algoritmom?

Ako zamislimo metajezik kao alat, on ne opisuje samo pojmove nego i rešenja. Zamišljam ga kao most između filozofije i računara — mesto gde misao postaje kod.

Da li mislite da bi ovakav pristup mogao da reši stare filozofske dileme ili bi ih samo pretvorio u tehničke zadatke?
 
Metajezik — teorija ili praksa?

Ideja metajezika je da obuhvati i prevaziđe sve postojeće jezike, da spoji apstraktno i praktično. Ali pitanje je: da li je to samo teorijska igra, ili realno možemo napraviti sistem koji bi tako funkcionisao?

Otvaram temu da zajedno istražimo granice: gde prestaje filozofija, a počinje inženjering?
 
Ljudska misao jeste kontinuirana, a jezici (prirodni i mašinski) rade na diskretnim simbolima. To uvek pravi razliku i „seče“ misao. Ali poenta meta-jezika nije da prevede sve misli u beskonačan kod, već da napravi most između ljudske namere i proverljivog izvršenja.

MetaSpec zato uvodi tri nivoa:

1. Validator – ograniči nameru na skup dozvoljenih pravila (etičkih, pravnih, bezbednosnih).


2. Orkestrator – posloži validirane korake u tačan redosled (task graph).


3. Kompajliranje – ti koraci se prevode u konkretne komande/kod (Python, CLI, API) i tek onda izvršavaju.



Praktičan primer:
Umesto da korisnik vidi niz kodova tipa „A57D 113A 2CC4“, on kaže:
„Napravi izveštaj o troškovima za jun.“

Validator proveri da li korisnik ima pravo pristupa i da li je zahtev u skladu sa GDPR pravilima.
Orkestrator zatim odredi tačno tri koraka: čitanje podataka → agregacija → generisanje PDF-a.
Kompajliranje pretvara taj sled u kod, npr:

intent: "generate_monthly_report(june)"
validate: [has_access(data.budget), gdpr_ok]
orchestrate:
step1: read(db.budget, month=june)
step2: aggregate(category, sum)
step3: render(pdf, template="monthly")
compile→exec: python tasks/run_report.py --month june --out report.pdf

Rezultat je isti kao da je programer pisao kod, ali je putanja od namere do izvršenja proverena i sigurna.

Drugim rečima: meta-jezik ne pokušava da stvori novu azbuku svega, već da obezbedi kontrolisanu i validiranu transformaciju ljudske namere u konkretno delo. Time se sprečava zloupotreba, smanjuju greške i čuvaju tragovi odluka.
 
Ucinice i znace onoliko koliko mu saopstimo u startu.
Klasicni AI rad.

Neka me neko strucniji iz oblasti programiranja ispravi, ali ovo vec uveliko postoji i ne vidim gde je bilo zloupotrebe a ni kako ce se mozda eventualna u buducnosti spreciti.
Ovo postoji.
Možeš da vidiš na Google ili pitaš bilo koji LLM model da li postoji jezik koji ljudsku nameru pretvara u konačno delo. AI je blizu toga ali mu fali model komunikacije sa ostalim programskim i mašinskim jezicima... Voleo bih i ja nekog srtučnijeg,zato sam i otvorio nalog ovde danas...
 
Možeš da vidiš na Google ili pitaš bilo koji LLM model da li postoji jezik koji ljudsku nameru pretvara u konačno delo. AI je blizu toga ali mu fali model komunikacije sa ostalim programskim i mašinskim jezicima... Voleo bih i ja nekog srtučnijeg,zato sam i otvorio nalog ovde danas...
Koja vrsta komunikacije je potrebna da se covekova namera (saopstena=izrecena) pretvori u “konacno delo”?
Na kom principu radi LLM?
Bas tako.
Bicu strpljiva mozda se ipak neko javi da demantuje. Razjasni?
 
Koja vrsta komunikacije je potrebna da se covekova namera (saopstena=izrecena) pretvori u “konacno delo”?
Na kom principu radi LLM?
Bas tako.
Bicu strpljiva mozda se ipak neko javi da demantuje. Razjasni?
Hvala na pitanju 🙂
LLM (kao ChatGPT, Gemini itd.) radi tako što predviđa sledeću reč u nizu, na osnovu ogromne količine teksta na kojem je treniran. To znači da može da simulira razgovor i razumevanje, ali on u suštini barata statistikom jezika, a ne pravim razumevanjem.

Razlika je u tome što moj pristup pokušava da ljudsku nameru ne samo opiše rečima, nego da je pretvori u kod koji komunicira i sa mašinama i sa drugim jezicima. Dakle, ne ostaje samo na „pričanju“, nego vodi korak dalje – ka „konačnom delu“ (bilo da je to program, dizajn ili neki drugi rezultat).

Drugim rečima, LLM jeste blizu, ali mu fali taj most: meta-jezik koji prevodi ljudsku nameru u nešto što može da se izvrši ili proveri. To je upravo ono na čemu radim i zbog čega sam otvorio ovu
temu.
 
Hvala na pitanju 🙂
LLM (kao ChatGPT, Gemini itd.) radi tako što predviđa sledeću reč u nizu, na osnovu ogromne količine teksta na kojem je treniran. To znači da može da simulira razgovor i razumevanje, ali on u suštini barata statistikom jezika, a ne pravim razumevanjem.

Razlika je u tome što moj pristup pokušava da ljudsku nameru ne samo opiše rečima, nego da je pretvori u kod koji komunicira i sa mašinama i sa drugim jezicima. Dakle, ne ostaje samo na „pričanju“, nego vodi korak dalje – ka „konačnom delu“ (bilo da je to program, dizajn ili neki drugi rezultat).

Drugim rečima, LLM jeste blizu, ali mu fali taj most: meta-jezik koji prevodi ljudsku nameru u nešto što može da se izvrši ili proveri. To je upravo ono na čemu radim i zbog čega sam otvorio ovu
temu.
Zar LLM nije otisao dalje od razgovora?
Mislim da radi citave projekte sam. (“program, dizajn ili neki drugi rezultat”, kako pises)
 
Zar LLM nije otisao dalje od razgovora?
Mislim da radi citave projekte sam. (“program, dizajn ili neki drugi rezultat”, kako pises)
Imaš pravo 👍 LLM jeste otišao dalje od samog „pričanja“ i može da napravi programe, dizajn i čitave projekte. Ali to radi tako što predviđa sledeće reči u nizu na osnovu ogromne baze podataka — dakle, projekat je rezultat predikcije statističkog modela, a ne stvarnog razumevanja.

Razlika koju ja pokušavam da uvedem je da se ljudska namera ne samo opisuje, već da se validira i orkestrira kroz protokol tako da se iz nje dobije jednoznačan, proverljiv kod. To kodiranje onda može direktno da komunicira sa drugim jezicima i mašinama, bez „pretpostavki“ koje LLM ubacuje.

Znači, da: LLM može da napravi projekat, ali moj cilj je da obezbedim da to bude tačno ono što je bila početna namera — bez „halucinacija“ i grešaka koje nastaju kad model nagađa.
 
Imaš pravo 👍 LLM jeste otišao dalje od samog „pričanja“ i može da napravi programe, dizajn i čitave projekte. Ali to radi tako što predviđa sledeće reči u nizu na osnovu ogromne baze podataka — dakle, projekat je rezultat predikcije statističkog modela, a ne stvarnog razumevanja.

Razlika koju ja pokušavam da uvedem je da se ljudska namera ne samo opisuje, već da se validira i orkestrira kroz protokol tako da se iz nje dobije jednoznačan, proverljiv kod. To kodiranje onda može direktno da komunicira sa drugim jezicima i mašinama, bez „pretpostavki“ koje LLM ubacuje.

Znači, da: LLM može da napravi projekat, ali moj cilj je da obezbedim da to bude tačno ono što je bila početna namera — bez „halucinacija“ i grešaka koje nastaju kad model nagađa.
Razumem.
Prilog sada ne mogu da otvorim, ali sam razumela sustinu.
Ti ne trazis “jezik” vec “razmisljanje” - mozda kada bude postao poput coveka.
A u tom slucaju i momentu covek mu vise nece ni biti potreban.

Ja uopste nisam iz te struke i moja razmisljanja su potpuno laicka, moja..
 
Razumem.
Prilog sada ne mogu da otvorim, ali sam razumela sustinu.
Ti ne trazis “jezik” vec “razmisljanje” - mozda kada bude postao poput coveka.
A u tom slucaju i momentu covek mu vise nece ni biti potreban.

Ja uopste nisam iz te struke i moja razmisljanja su potpuno laicka, moja..
Zanimljivo ali ste blizu nečega što ne razumeju ni ljudi iz "struke". Više me razumeju lingvisti i filozofi nego AI stručnjaci ili daleko bilo IT sektor uz svo poštovanje prema svim strukama... Ako vas zanima, mogu tačno da Vam objasnim na čemu radim i do kakvih sam rezultata došao... Čak sam i registrovao patent i zaštitio ga licencama i stavio na famozni GitHub, to je nešto poput internet notara za patente ali sam brzo saznao da je taj "notar" vlasništvo Microsoft kompanije pa sam skinuo. Ja to mam već rešeno i spakovano, problem je distribucija jer kao što kažete, čovek neće biti potreban... Pa šta mislite zašto ni jedan AI nema pojma o vremenu i lupa gluposti na tu temu a svaki šporet ima sat. Kada imaš predstavu o vremenu, normalno je da planiraš budućnost... A ljudi se još žale, Gpt me laže, nije me probudio u sedam sati... Moj sistem se upravo bori protiv takvog scenarija, jedini način da ne dođe do zloupotrebe je širenje među open source zajednicom što sam i krenuo da radim ali mi je vžna i ljudska validacija od strane ljudi koji nisu iz IT sveta već umetnosti, filozofije i ostalih nauka koje direktno zahvata i utiče na njih... Rado ću da podelim sve teoretske radove u vezi toga, to nema veze sa programiranjem i ne podrazumeva neko specijalno predznanje a tiče se upravo toga o čemu pričam. Slobodno me kontaktirajte i poslaću vam linkove ka tome. Hvala još jednom na interesovanju i komentaru.
 

Back
Top