10 najpoznatijih slika na svetu i zanimljivosti o njima

Lokvanji - Klod Mone (1910)

1000x719.jpg



Dok je Mone putovao vozom zapanjila ga je lepota francuskog sela Živerni . Umetnik je bio toliko inspirisan da je 1883. tamo iznajmio kuću; preuređivao pejzaže i bašte kako bi bio bolje inspirisan za svoj rad, ili kako je rekao: "Ni za šta nisam dobar osim za slikanje i baštovanstvo." U suštini, stvorio je savršeno mesto za tiho razmišljanje, a zatim provodio ostatak dana slikajući. Pre nego što ih je naslikao , Klod Mone je posadio lokvanje.
Mone je naslikao bezbroj pojedinačnih lokvanja na oko 250 uljanih slika.
 
pravo cudo da u ovu kolekciju nije uvrsteno i dalijevo vreme - msm kad su u pitanju popularne slike
vrlo cesto se citira...
Ja sam to htela da okačim!
Ali Dali, ma kako bio popularan, ipak nije toliki mainstream da ga baš svi vole a još manje kapiraju
Ipak ću je staviti
Zove se UPORNOST SEĆANJA a negde je prevode kao i POSTOJANOST PAMĆENJA -La persistencia de la memoria
postojanost-secanja.jpg
 
Još jedna poznata i zanimljiva slika je Poslovice od Brojgela starijeg
A zanimljive su po tome što se na slici nalaze figure ljudi i zivotinja koje govore o poslovicama

Primer:
U donjem levom uglu je žena koja u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu, što je poslovica koja glasi:
"Nikada ne veruj onome ko u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu".Ili ispred nje čovek koji udara glavom o zid i ona narodna „ne ide se glavom kroz zid“
Pieter_Brueghel_the_Elder_-_The_Dutch_Proverbs_-_Google_Art_Project.jpg
 
Još jedna poznata i zanimljiva slika je Poslovice od Brojgela starijeg
A zanimljive su po tome što se na slici nalaze figure ljudi i zivotinja koje govore o poslovicama

Primer:
U donjem levom uglu je žena koja u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu, što je poslovica koja glasi:
"Nikada ne veruj onome ko u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu".Ili ispred nje čovek koji udara glavom o zid i ona narodna „ne ide se glavom kroz zid“
Pogledajte prilog 1502124
Sjajno. Ja sam pokušala da odgonetnem neku tj.probala sam : Ne možeš glavom kroz zid , levo imamo čoveka sa nekim mačem , sečivom kako gura glavom u zid. :D
 
Još jedna poznata i zanimljiva slika je Poslovice od Brojgela starijeg
A zanimljive su po tome što se na slici nalaze figure ljudi i zivotinja koje govore o poslovicama

Primer:
U donjem levom uglu je žena koja u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu, što je poslovica koja glasi:
"Nikada ne veruj onome ko u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu".Ili ispred nje čovek koji udara glavom o zid i ona narodna „ne ide se glavom kroz zid“
Pogledajte prilog 1502124
zanimljivo, jos kad bi imali listu svih poslovica pa da ih trazimo
- vidim - ko drugome jamu kopa... i onog sto baca bisere pred svinje

mozda je neka psihologija u tome sta primetimo
zanima me onaj brod u zalazak sunca - sta bi moglo da znaci
 
Dve Tahićanke - Pol Gogen(1899)

1708472110947.png


Gogen je bio u stalnoj potrazi za „čistim“ ljudskim postojanjem, lišenim evropskog materijalizma i težine zapadnih umetničkih tradicija. Otputovao je u Pont-Aven u Bretanji u Francuskoj 1886. godine, gde je zajednica strogo pobožnih hrišćana vodila minimalistički život. Svoju potragu nastavio je velikim putovanjem na Tahiti 1895. godine, gde će se na kraju nastaniti do kraja života. Na svojim slikama Tahitija, Gogen je koristio svetle boje flore i faune regiona i proizveo dela simboličkih i mističnih istraživanja ljudskog stanja, viđena kroz gledište evropskog čoveka u malim selima na Tahitiju.
 
Još jedna poznata i zanimljiva slika je Poslovice od Brojgela starijeg
A zanimljive su po tome što se na slici nalaze figure ljudi i zivotinja koje govore o poslovicama

Primer:
U donjem levom uglu je žena koja u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu, što je poslovica koja glasi:
"Nikada ne veruj onome ko u jednoj ruci nosi vatru a u drugoj vodu".Ili ispred nje čovek koji udara glavom o zid i ona narodna „ne ide se glavom kroz zid“
Pogledajte prilog 1502124
what-do-we-think-of-the-hieronymus-bosch-throughline-in-ff-v0-l68ywfp9gr5c1.png
 
Mark Šagal (1887.-1985.) - Pejzaž , Ja i selo, Venčanje
1708525216801.png
1708525514760.png
1708525835749.png


Pablo Pikaso i Šagal su bili veliki prijatelji i rivali. Šagal se jednom našalio: „Kakav genije, taj Pikaso, šteta što ne slika. :lol:
U prijateljskoj noti, Pikaso je jednom razmišljao o Šagalu rekavši: „Ne znam odakle mu te slike. . . . Mora da ima anđela u glavi.”
 
Zanimljivost vezana za ovu sliku je ta što se nalazi u Narodnom muzeju grada Beograda, i što spada medju prve Pikasove kubisticke slike
1083801_pablo-pikaso_ls.jpg

Slika „Glava žene“je ulje na platnu dimenzija 59 x 50 cm, u Narodni muzej stigla je 1949. godine.Erih Šlomović je dobio sliku na poklon u Parizu.
Nemci su ga streljali 1942. godine.Ženski deo porodice spasao je sliku

Pikaso je poznat i kao veliki ljubavnik, koji je menjao žene kao slikarske tehnike.Njegovih sedam ljubavnica nazivao je svojim muzama. Prva, ujedno i najduža veza, bila je Fernanda Olivije. Model, žarkocrvene kose, divnih crta lica i izvajanog tela, ušetala se u njegov život sasvim slučajno, u potrazi za zaklonom od kiše 1904. godine. Od tog trenutka pa nadalje, sve do 1912. godine kada ga napušta zbog njegove neizdržive posesivnosti, ona postaje samo njegova, zabranivši joj da pozira drugima. Upravo na njenom portretom prvi put se javlja "kubistički postupak, kojim se motiv prelama na osnovne geometrijske oblike, a prostor zgušnjava gubeći dubinu

Smatra se da je "beogradski Pikaso" jedan od najboljih primera analitičkog kubizma koji je Pikaso sa Žoržom Bakom razradio u periodu od 1909. do 1912. godine. U ovom periodu oba umetnika koriste braon i neutralne tonove, pokušavajući da dočaraju predmet kao da ga posmatraju iz više uglova. Ovaj period prekinuta je i Pikasovim begom u Španiju zbog, zbog sumnje da je učestvovao u krađi "Mona Lize" iz pariskog Luvra 1911. godine.
 
Zanimljivost vezana za ovu sliku je ta što se nalazi u Narodnom muzeju grada Beograda, i što spada medju prve Pikasove kubisticke slike
Pogledajte prilog 1502543
Slika „Glava žene“je ulje na platnu dimenzija 59 x 50 cm, u Narodni muzej stigla je 1949. godine.Erih Šlomović je dobio sliku na poklon u Parizu.
Nemci su ga streljali 1942. godine.Ženski deo porodice spasao je sliku

Pikaso je poznat i kao veliki ljubavnik, koji je menjao žene kao slikarske tehnike.Njegovih sedam ljubavnica nazivao je svojim muzama. Prva, ujedno i najduža veza, bila je Fernanda Olivije. Model, žarkocrvene kose, divnih crta lica i izvajanog tela, ušetala se u njegov život sasvim slučajno, u potrazi za zaklonom od kiše 1904. godine. Od tog trenutka pa nadalje, sve do 1912. godine kada ga napušta zbog njegove neizdržive posesivnosti, ona postaje samo njegova, zabranivši joj da pozira drugima. Upravo na njenom portretom prvi put se javlja "kubistički postupak, kojim se motiv prelama na osnovne geometrijske oblike, a prostor zgušnjava gubeći dubinu

Smatra se da je "beogradski Pikaso" jedan od najboljih primera analitičkog kubizma koji je Pikaso sa Žoržom Bakom razradio u periodu od 1909. do 1912. godine. U ovom periodu oba umetnika koriste braon i neutralne tonove, pokušavajući da dočaraju predmet kao da ga posmatraju iz više uglova. Ovaj period prekinuta je i Pikasovim begom u Španiju zbog, zbog sumnje da je učestvovao u krađi "Mona Lize" iz pariskog Luvra 1911. godine.
Pikasove "Gospođice iz Avinjona" ( 5 kurafti iz lokalnog bordela :lol: ) su inspirisane afričkim maskama!
maska.jpg

6074.jpg
 
Ja volim i Plavi period
Picasso_TheOldGuitarist.jpg

Pablo_Picasso_-_Portrait_of_Sebastia_Junyer_Blue_Period_1903_e9a743a4-da78-45d5-a10b-02a766bbae4a.jpg
Pablo-Picasso-Blue-Period-Mixed-Media-on-Paper-COA.jpg
Ja izgleda obožavam te plave tonove i igru bojama, volim pomalo i neobične slikarske tehnike , zapravo ne tehniku samu po sebi , nego tehniku slikanja, crtanja , a na apstrakciju ili "neobičnost" sam navikla.
Sad nekako hiperrealizam mi dođe predosadan. Primetila sam i da manje volim portrete , ne znam zbog čega - više prirodu ili samu apstrakciju.
 
Ja izgleda obožavam te plave tonove i igru bojama, volim pomalo i neobične slikarske tehnike , zapravo ne tehniku samu po sebi , nego tehniku slikanja, crtanja , a na apstrakciju ili "neobičnost" sam navikla.
Sad nekako hiperrealizam mi dođe predosadan. Primetila sam i da manje volim portrete , ne znam zbog čega - više prirodu ili samu apstrakciju.
Hiperrealizam i jeste dosadan da dosadniji ne može biti!
Pa nije poenta umetnosti da se kopira realnost već da se interpretira
 
Mona_Lisa,_by_Leonardo_da_Vinci,_from_C2RMF_retouched.jpg


Neke od zanimljivosti vezano za sliku Mona Liza Leonarda Da Vinčija

-Slika Mona Lize je mnogo manja nego što mnogi zamišljaju. Dimenzije ovog ulja na drvetu su 76,8 k 53 centimetra, a težak je osam kilograma.

-Mona Lizine obrve su tema debate. Postojale su tvrdnje da Mona Liza nema obrve jer su pripadnici višeg sloja u to vreme modno skrivali ili uklanjali obrve. Drugi su tvrdili da je odsustvo obrve dokaz da je to nedovršeno remek-delo. Međutim, detaljno digitalno skeniranje slike 2007. godine otkrilo je da je Da Vinči naslikao Mona Lizine obrve i trepavice, ali su one vremenom izbledele i bile su „žrtva” restauracija tokom proteklih vekova.

-Pablo Pikaso je osumnjičen za krađu Mona Lize. Mona Liza je ukradena iz Luvra 1911. godine. Hiljade ljudi pohrlilo je u Luvr gde su zurili u prazan zid na kome je visila slika, ostavljali cveće, poruke i druge oproštajne poklone.Pavi lopov je uhvaćen tek 1913. godine. Bio je to službenik Luvra Vinčenco Peruđa, ponosni italijanski nacionalista, koji je prokrijumčario sliku sakrivši je ispod svoje kancelarije jer je verovao da Mona Liza pripada Italiji, a ne Francuskoj. Nakon što ju je dve godine skrivao, Peruđa je uhapšen kada je pokušao da proda Mona Lizu prodavcu umetničkih dela iz Firence.

-Napoleon je bio zaljubljen u Mona Lizu. Slika Mona Lize je nekada visila u spavaćoj sobi francuskog cara, a prema pričama i legendama, Napoleon je satima zurio u sliku diveći se lepoti Mona Lize.

-Po izbijanju Drugog svetskog rata, kustosi Luvra su 1940. sakrili Mona Lizu, strahujući da bi je nemački nacisti mogli prisvojiti za muzej koji je Herman Gering planirao da otvori u Lincu. Slika je ponovo javno izložena tek u oktobru 1947. godine

-Portret Mona Lize je više puta napadan i oštecen.Da bi se slika zaštitila, u Luvru je postavljena posebna prostorija u kojoj se stalno meri i kontroliše temperatura kako bi u svakom trenutku bila u idealnim uslovima. Slika se nalazi iza neprobojnog stakla kako bi se sprečilo oštećenje ili pokušaj krađe.

-Godine 2005, slika Mona Lize je analizirana na Univerzitetu u Amsterdamu pomoću softvera za prepoznavanje emocija. Na osnovu poređenja njenih crta lica (pre svega očiju i usana), zaključeno je da je Mona Liza 83% srećna, 9% zgrožena, 6% uplašena, a 2% ljuta.
 
Pogledajte prilog 1504228

Neke od zanimljivosti vezano za sliku Mona Liza Leonarda Da Vinčija

-Slika Mona Lize je mnogo manja nego što mnogi zamišljaju. Dimenzije ovog ulja na drvetu su 76,8 k 53 centimetra, a težak je osam kilograma.

-Mona Lizine obrve su tema debate. Postojale su tvrdnje da Mona Liza nema obrve jer su pripadnici višeg sloja u to vreme modno skrivali ili uklanjali obrve. Drugi su tvrdili da je odsustvo obrve dokaz da je to nedovršeno remek-delo. Međutim, detaljno digitalno skeniranje slike 2007. godine otkrilo je da je Da Vinči naslikao Mona Lizine obrve i trepavice, ali su one vremenom izbledele i bile su „žrtva” restauracija tokom proteklih vekova.

-Pablo Pikaso je osumnjičen za krađu Mona Lize. Mona Liza je ukradena iz Luvra 1911. godine. Hiljade ljudi pohrlilo je u Luvr gde su zurili u prazan zid na kome je visila slika, ostavljali cveće, poruke i druge oproštajne poklone.Pavi lopov je uhvaćen tek 1913. godine. Bio je to službenik Luvra Vinčenco Peruđa, ponosni italijanski nacionalista, koji je prokrijumčario sliku sakrivši je ispod svoje kancelarije jer je verovao da Mona Liza pripada Italiji, a ne Francuskoj. Nakon što ju je dve godine skrivao, Peruđa je uhapšen kada je pokušao da proda Mona Lizu prodavcu umetničkih dela iz Firence.

-Napoleon je bio zaljubljen u Mona Lizu. Slika Mona Lize je nekada visila u spavaćoj sobi francuskog cara, a prema pričama i legendama, Napoleon je satima zurio u sliku diveći se lepoti Mona Lize.

-Po izbijanju Drugog svetskog rata, kustosi Luvra su 1940. sakrili Mona Lizu, strahujući da bi je nemački nacisti mogli prisvojiti za muzej koji je Herman Gering planirao da otvori u Lincu. Slika je ponovo javno izložena tek u oktobru 1947. godine

-Portret Mona Lize je više puta napadan i oštecen.Da bi se slika zaštitila, u Luvru je postavljena posebna prostorija u kojoj se stalno meri i kontroliše temperatura kako bi u svakom trenutku bila u idealnim uslovima. Slika se nalazi iza neprobojnog stakla kako bi se sprečilo oštećenje ili pokušaj krađe.

-Godine 2005, slika Mona Lize je analizirana na Univerzitetu u Amsterdamu pomoću softvera za prepoznavanje emocija. Na osnovu poređenja njenih crta lica (pre svega očiju i usana), zaključeno je da je Mona Liza 83% srećna, 9% zgrožena, 6% uplašena, a 2% ljuta.
Jedna od teorija u vezi njenog zagonetnog osmeha je da je Ðokonda bila krezuba, što je sasvim moguće jer u ono vreme nisu postojali zubari, sem berbera koji su vadili zube
Druga od teorija je da je Leonardo u stvari naslikao sebe, svoju žensku stranu
Treća od teorija je da je to portret njegovog mladog ljubavnika, al pošto je već bio hapšen zbog homoseksualnosti, naslikao ga je u ženskom obliku
 
Još jedna zanimljivost

Adolf Cigler (1892-1959) bio je omiljeni slikar Adolfa Hitlera, predstavnik "rasno čiste" umetnosti Trećeg rajha. Iako osrednji slikar, Cigler se pokazao kao odličan organizator čistki dela tzv. degenerične umetnosti i stekao čak i političke funkcije u nacističkoj Nemačkoj.

Na slici: "Četiri elementa: vatra, zemlja, voda i vazduh", Adolf Cigler, 1937.
11222685_624559121030892_3727478696179645289_n.jpg
 

Back
Top