Буџет у суфициту а градови у банкроту?

Alter_Ego_

Stara legenda
Poruka
76.371
Знам да је правило да тема носи наслов из новинске вести, али ово су две новинске вести. Једна из Крагујевца

http://rs.n1info.com/a279009/Vesti/Vesti/Kragujevac-na-korak-od-bankrota.html

А друга из Ниша

http://jugmedia.rs/nisu-preti-bankrot-trazi-se-hitna-sednica-skupstine-grada/

Заједничко им је да и једном и другом граду прети банкрот због презадужености а због које градови не могу да испуњавају своје обавезе према повериоцима.

Fiskalni savet upozorava: Kragujevac na korak od bankrota


Kragujevac je ubedljivo u najtežoj finansijskoj poziciji među najvećim gradovima u Srbiji i praktično je na korak do bankrota, upozorava Fiskalni savet.

Izvor: N1


Njihovo istraživanje pokazuje da su dugovi gradova i lokalnih samouprava u Srbiji jednaki iznosu od četiri odsto BDP-a. Dostižu ukupno više od milijardu evra, a kasni se i u plaćanju dospelih obaveza od 300 miliona evra.

Četiri najveća grada u Srbiji - ogledalo problema cele lokalne samouprave. U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu stanje u finansijama nije redovno, kažu nakon detaljne analize u Fiskalnom savetu, uz zaključak: ozbiljan je manjak investicija, a ozbiljan višak subvencija.

"Dugovi i neplaćene docnje, a i to su u osnovi dugovi, gradova i opština su sada došli na 1,2 milijarde evra, što je približno četiri procenata BDP-a, to je značajan fiskalni rizik, jer na primer dugovi Srbijagasa su nekada bili toliki i onda bili svaljeni na budžet", kaže Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta.

Oko 200 miliona evra godišnje se neracionalno odliva u lokalna javna preduzeća - gubitaše.

Gubici rastu, zbog viška zapolenih, niske naplate usluga, preniskih cena komunalnih usluga. Od svih javnih preduzeća u zemlji, najveći minus ima Gradsko saobraćajno preduzeće u Beogradu.

"Imamo zaista previše darežljiv sistem u Beogradu, gde ili se ne plaća, osnovci trudnice ne plaćaju prevoz ili su simboličke cene za penzionere. I u Srbiji imate gradove koji nemaju tako darežljiv sistem. Zaista je neshvatljivo da jedan penzioner u Beogradu plaća 407 dinara godišnju kartu, našli smo podatke za Niš da je to preko 16.000 dinara, 40 puta više ili u Kragujevcu da je to oko 14.000 dinara - 35 puta više“, navodi Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta.

Kragujevac je jedini grad na korak do bankrota. Na kraju 2014. grad je imao više od četiri milijarde dinara neplaćenih obaveza, koliki je gotovo ceo budžet Kragujevca. Za stabilizaciju kragujevačkog budžeta potrebne su uštede od 1,5 milijardi dinara godišnje - što će, kaže Pavle Petrović, biti gotovo nemoguće bez politički nepopularnih mera.

"I kakvo je to ponašanje? To je ponašanje: mi ćemo da trošimo, a Srbija će posle da plaća. Deo odgovornosti očigledno za ovu sadašnju situaciju u Kragujevcu ili zaključno sa 2014. definitivno snosi Republika, jer je sve to ignorisala".

Bez obzira na promenu političkih igrača u Vladi, u Fiskalnom savetu poručuju: novi premijer mora da reši odlivanje novca sa lokala, sa dugovima gradova širom Srbije upoznaće - kažu - i Međunarodni monetarni fond.

NIŠU PRETI BANKROT, traži se hitna sednica Skupštine grada

Fiskalni savet Srbije upozorio je juče da je Niš, pored Kragujevca, pred bankrotstvom. “Niš i Kragujevac će se bukvalno raspasti ako Vlada Srbije ništa ne preduzme”, izjavio je Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta

Udruženi pokret slobodnih stanara (UPSS) zatražio je hitnu sednici Skupštine Niša zbog velikih finansijskih problema u budžetu ovoga grada, za kojeg, inače, stručnjaci kažu da je pred – bankrotstvom.
U zahtevu upućenom Skupštini i Gradskom veću Niša, ovo udruženje podseća da je činjenicima ukazivalo na katastrofalne lokalne javne finansije, na problem i rizike, u kojima su preporučivana i rešenja

“Zahtevamo hitnu sednicu Skupštine Grada Niša na kojoj bi se razmatralo sledeće: Oporavak budžeta Grada Niša trenutnim smanjenjem nepotrebnih i predimenzionisanih troškova, dovođenjem broja zaposlenih na optimalni broj i smanjenje subvencija u cilju povećanja investicija”, piše u saopštenju UPSS.
Ovo udruženje istovremeno zahteva i smenu predsednika opštine Medijana “zbog neracionalnog trošenja sredstava radi lične promocije i kao i radi ostvarenja pogodnosti, koje su neprimerene funkciji predsednika opštine”.
Traži se i smena direktora Aerodroma Niš “zbog upornog skrivanja informacija od građana Niša i nanošenje finansijske štete Aerodromu, a time i građanima Niša, svojim bahatim ponašanjem”.
Sednica bi, smatra se, morala biti otvorena za zainteresovane građane Niša, “koji će morati da saniraju loše ekonomsko stanje, iako nisu odgovorni za nesolidnost gradskih finansija”



Мој коментар:

Поред тога што су градови у финансијским проблемима, у истој су ситуацији и јавна предузећа. Сву добит, уместо у даље улагање у делатност предузећа, она уплаћују у буџет (власнику, држави Србији, али нема инвестиција из добити, бар не инвестиција у оквиру предузећа, већ паре јавних предузећа распоређују министар финансија и Вучић).

Отуд и фебруарски проблем са дистрибуцијом тј. Колубаром. Није било никаквих инвестиција ЕПС-а у систем, јер сву добит прослеђују у буџет, и тако функционише док нешто у систему не пукне.

ДАкле, имамо систем у коме сви немају пара, да би било пара у буџету, и буџет у суфициту. Али тако да у суфициту буде до новембра, а у децембру се тек исплате све обавезе, па на крају буџет буде у дефициту, мада златоусти 11 месеци прича о суфициту.

Систем у коме се предузећа унапред позајме да би на почетку године уплатиле новац од будуће добити у тој години, па још и камате плаћају на то, да би паре постојале у буџету одмах, а не кад доспева уплата добити у буџет (мислим да се то ради септембра или октобра).

Све у свему, транге-франге државна економија која ће негде пући. Можда прво на градовима (али не Граду Београду).
 
Nisam neki visoki ekonomski strucnjak, ali cenim da je poklanjanje zemljista na koriscenje deo problema.
U Kragujevcu je dato besplatno sve sta je moglo... i te pare sada fale. Jednako i za Nis, gde se vlada hvali sa stranim investitorima.

uzete su pare lokalnim samoupravama ......navodno ne umeju sa novcima . Onda su ukradene pare od penzionera i radnika , podignuti su porezi i što reče onaj juče u skupštini , lako je tako biti pametan i napraviti suficit .

To što su gradovi u bankrotu , nema veze , saće da dođe šreder i da im kaže da je to dobro za njih .
 
Najveći problem lokalnih samouprava su ogromni viškovi "zaposlenih". Jedna opština u Vojvodini je za vreme sps-a devedesetih imala 78 zaposlenih. Sam predsednik opštine je u neformalnom razgovoru govorio prijateljima da je u opštini u tom momentu 10% viška zaposlenih. Danas u istoj toj opštini radi 260 ljudi. U medjuvremenu je žuti ološ rasprodao i upropastio industriju, a potom na smenu sa radikalima zaposlio skoro 200 ljudi. Neka je bruto plata jednog zaposlenog 60000 dinara, to je 12 miliona bespotrebnih troškova više za mesec dana. Godišnje, to je preko milion i sto hiljada evra duga za opštinu od 40000 stanovnika.
 
Poslednja izmena:
lepo je juce barbika rekla da su to posledice politike iz 2006. kada su neke nadleznosti prenesene sa republike na lokalne zajednice, tj republikea to nije finansirala. tada su masovno poceli sa dugovima. a sada ova vlada treba da ih `placa`?

lokalne zajednice treba da prihoduju, ali navikli bili samo da trose!?

resenje? ja da se pitam odmah bi ukinuo ovu vrstu kapitalizma, ne ispalti se. i ponistiti sve odluke ds rezima, pa ispocetka.
 
dinkic je onomad sve magistralne i regionalne puteve u naseljima prebacio na odrzavanje opstinama!?

oni se jadni poradovali da ce da dobiju pare za odrzavanje puteva ali da ih trose na sve i svasta

medzutim dinkic im je te pare uskratio, tj prividno ostvario ustedu u budzetu

par godina je trajala ta blesava situacija, suluda!, i naravno da su putevi vraceni pod upravu republicke direkcije za puteve
 
Ono što je shebalo opštine je partokratija.

U lokalnim preduzećima i administraciji se nakotilo toliko stranački zaposlenih, da sve pare odlaze na njihovo izdržavanje.

Ali ono što stvarno uništava opštine i gradove je partijsko isisavanje para preko povezanih firmi kojima se dodeljuju poslovi.

Recimo, kada su Redikuli kod nas došli na vlast 2004-te, odmah su, kao i u drugim opštinama u kojima su zaseli, započeli "parterno uređenje grada"...renoviranje centra, kandelabri, klupe itd...u suštini nevelik posao, ali vidljiv, marketinški pogodan...nepotrebno je reći da su se za to zadužili kreditima...i koje su se firme time bavile...

Majina operacija sa Novosadskom autobuskom stanicom je klasik...kako svom finansijeru obezbediti par miliona evra iz budžeta...:per:

No, da ne krivimo samo Redikule, ni Žuti nisu ništa bili bolji...

Ali, Redikul koji je moju opštinu doveo u dužničku krizu je danas perjanica vlasti - Igor Bečić...baš kao i Majica Gojković...

Pa mi malo smešno kada takvi likovi pričaju o tome kakvi su bili oni pre njih...kad su i oni pre njih bili...ONI...:hahaha:
 
IMG_7062_krvavec_zvoh_krave_big.jpg


lepo letnje vece u srbiji, i goveda su izasli na ispasu
 
Mozda je ovde po nesto objasnjeno :

https://www.krstarica.com/vesti/eko...-biznisa-zasto-su-ove-brojke-precrtane-crnim/


"Najveća tajna srpskog biznisa: zašto su ove brojke precrtane crnim?

Subvencije za strane direktne investitore su same po sebi dobra stvar, ali one moraju biti ravnopravne i transparentne. To je i jedan od ekonomskih zadataka za novu Vladu Srbije.

Strane direktne investicije u Srbiji su prošle godine dostigle sumu od 1,9 milijardi evra. Ali da li to znači da naša zemlja ima povoljan ambijent za strana ulaganja? Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić ističe da poslednjih nekoliko godina postoji pozitivan trend makroekonomske stabilnosti, o čemu govore svi bitni parametri koji su uvaženi i od agencija za rejting .

„Sa MMF-om smo u aranžmanu iz predostrožnosti. Naše obaveze prema MMF-u su nula, ni po prethodnom ni po ovom aranžmanu nismo ništa povukli, ali jako je bitan taj signalni efekat“, ističe Grubišić. On napominje da su ključni makroekonomski pokazatelji stabilni poput stope inflacije, koja je u poslednjih nekoliko godina ispod ciljanog nivoa. Pada i budžetski deficit, javni dug se zaustavlja i u zoni je pada prema BDP-u, a devizni kurs je stabilan. Kad sve to pogledate, uz mišljenje rejting agencija i MMF-a, mi zaista važimo za jednu od poželjnih destinacija, u okviru naše grupe tranzicionih zemalja, konstatuje Grubišić.

Dr Stevan Rapajić sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu, s druge strane, skreće pažnju da ne postoje jasni dokazi o povezanosti stranih direktnih investicija (SDI) i BDP-a.

„Istraživanje koje sam radio o SDI od 2001. do 2013, a to se može odnositi i na investicije nakon 2013. govori u prilog tezi da nema jasne povezanosti između priliva SDI i rasta BDP-a, odnosno indikatora lokalnog ekonomskog razvoja“, kaže Rapajić. On posebno ukazuje na pitanje subvencija stranim investitorima na ime otvaranja novih radnih mesta.

„O tim subvencijama se puno priča, a malo zna. Ako uzmemo primer ’Fijata‘, on je po finansijskom izveštaju iz 2015. ostvario profit od svega 16 miliona evra, a subvencije države ’Fijatu‘ su iznosile 19 miliona evra, pa sami procenite da li tu ima neke ekonomske isplativnosti. Subvencije su, nažalost, netransparentne“, upozorava Rapajić.

On podseća i da je vršilac dužnosti Razvojne agencije Srbije Željko Sertić prošle godine jasno rekao da Srbija ne raspolaže podacima o visini investicija, ne samo o tačnom broju stranih direktnih investicija i njihovoj vrednosti, već i o tome koliko je država Srbija njima dala.

„Mnogi ugovori su tajni. U onom u šta smo mogli da imamo uvid najznačajnije stavke su ostale precrtane crnim“, navodi Rapajić i dodaje da je i sâm bezuspešno pokušao da dođe do tih podataka. Kao zanimljiv detalj navodi da najrelevantnije podatke o tome ima „Naled“, institucija iz koje nam dolazi premijerka.

Pitanje stranih direktnih investicija uvek izaziva kontroverze i diskusije, slaže se Grubišić, podsećajući na istraživanje slovenačkog ekonomiste Jože Mencingera, koji tvrdi da strane investicije dugoročno donose zemlji više štete nego koristi.

„Strane direktne investicije nisu nešto loše, one su dobre. Ali kada i pod kojim uslovima — to je osnovno pitanje“, ističe Rapajić, objašnjavajući da je problem, što je dve trećine stranih direktnih investicija u Srbiju od perioda otvaranja došlo kroz privatizaciju, a to je značilo i otpuštanja radnika.

Dešavalo se, kaže, da su, kako bi se ispunili uslovi zadati od vlade za subvencije, radnici otpuštani a onda opet zapošljavani preko noći...
 
Знам да је правило да тема носи наслов из новинске вести, али ово су две новинске вести. Једна из Крагујевца

http://rs.n1info.com/a279009/Vesti/Vesti/Kragujevac-na-korak-od-bankrota.html

А друга из Ниша

http://jugmedia.rs/nisu-preti-bankrot-trazi-se-hitna-sednica-skupstine-grada/

Заједничко им је да и једном и другом граду прети банкрот због презадужености а због које градови не могу да испуњавају своје обавезе према повериоцима.

Fiskalni savet upozorava: Kragujevac na korak od bankrota


Kragujevac je ubedljivo u najtežoj finansijskoj poziciji među najvećim gradovima u Srbiji i praktično je na korak do bankrota, upozorava Fiskalni savet.

Izvor: N1


Njihovo istraživanje pokazuje da su dugovi gradova i lokalnih samouprava u Srbiji jednaki iznosu od četiri odsto BDP-a. Dostižu ukupno više od milijardu evra, a kasni se i u plaćanju dospelih obaveza od 300 miliona evra.

Četiri najveća grada u Srbiji - ogledalo problema cele lokalne samouprave. U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu stanje u finansijama nije redovno, kažu nakon detaljne analize u Fiskalnom savetu, uz zaključak: ozbiljan je manjak investicija, a ozbiljan višak subvencija.

"Dugovi i neplaćene docnje, a i to su u osnovi dugovi, gradova i opština su sada došli na 1,2 milijarde evra, što je približno četiri procenata BDP-a, to je značajan fiskalni rizik, jer na primer dugovi Srbijagasa su nekada bili toliki i onda bili svaljeni na budžet", kaže Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta.

Oko 200 miliona evra godišnje se neracionalno odliva u lokalna javna preduzeća - gubitaše.

Gubici rastu, zbog viška zapolenih, niske naplate usluga, preniskih cena komunalnih usluga. Od svih javnih preduzeća u zemlji, najveći minus ima Gradsko saobraćajno preduzeće u Beogradu.

"Imamo zaista previše darežljiv sistem u Beogradu, gde ili se ne plaća, osnovci trudnice ne plaćaju prevoz ili su simboličke cene za penzionere. I u Srbiji imate gradove koji nemaju tako darežljiv sistem. Zaista je neshvatljivo da jedan penzioner u Beogradu plaća 407 dinara godišnju kartu, našli smo podatke za Niš da je to preko 16.000 dinara, 40 puta više ili u Kragujevcu da je to oko 14.000 dinara - 35 puta više“, navodi Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta.

Kragujevac je jedini grad na korak do bankrota. Na kraju 2014. grad je imao više od četiri milijarde dinara neplaćenih obaveza, koliki je gotovo ceo budžet Kragujevca. Za stabilizaciju kragujevačkog budžeta potrebne su uštede od 1,5 milijardi dinara godišnje - što će, kaže Pavle Petrović, biti gotovo nemoguće bez politički nepopularnih mera.

"I kakvo je to ponašanje? To je ponašanje: mi ćemo da trošimo, a Srbija će posle da plaća. Deo odgovornosti očigledno za ovu sadašnju situaciju u Kragujevcu ili zaključno sa 2014. definitivno snosi Republika, jer je sve to ignorisala".

Bez obzira na promenu političkih igrača u Vladi, u Fiskalnom savetu poručuju: novi premijer mora da reši odlivanje novca sa lokala, sa dugovima gradova širom Srbije upoznaće - kažu - i Međunarodni monetarni fond.

NIŠU PRETI BANKROT, traži se hitna sednica Skupštine grada

Fiskalni savet Srbije upozorio je juče da je Niš, pored Kragujevca, pred bankrotstvom. “Niš i Kragujevac će se bukvalno raspasti ako Vlada Srbije ništa ne preduzme”, izjavio je Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta

Udruženi pokret slobodnih stanara (UPSS) zatražio je hitnu sednici Skupštine Niša zbog velikih finansijskih problema u budžetu ovoga grada, za kojeg, inače, stručnjaci kažu da je pred – bankrotstvom.
U zahtevu upućenom Skupštini i Gradskom veću Niša, ovo udruženje podseća da je činjenicima ukazivalo na katastrofalne lokalne javne finansije, na problem i rizike, u kojima su preporučivana i rešenja

“Zahtevamo hitnu sednicu Skupštine Grada Niša na kojoj bi se razmatralo sledeće: Oporavak budžeta Grada Niša trenutnim smanjenjem nepotrebnih i predimenzionisanih troškova, dovođenjem broja zaposlenih na optimalni broj i smanjenje subvencija u cilju povećanja investicija”, piše u saopštenju UPSS.
Ovo udruženje istovremeno zahteva i smenu predsednika opštine Medijana “zbog neracionalnog trošenja sredstava radi lične promocije i kao i radi ostvarenja pogodnosti, koje su neprimerene funkciji predsednika opštine”.
Traži se i smena direktora Aerodroma Niš “zbog upornog skrivanja informacija od građana Niša i nanošenje finansijske štete Aerodromu, a time i građanima Niša, svojim bahatim ponašanjem”.
Sednica bi, smatra se, morala biti otvorena za zainteresovane građane Niša, “koji će morati da saniraju loše ekonomsko stanje, iako nisu odgovorni za nesolidnost gradskih finansija”



Мој коментар:

Поред тога што су градови у финансијским проблемима, у истој су ситуацији и јавна предузећа. Сву добит, уместо у даље улагање у делатност предузећа, она уплаћују у буџет (власнику, држави Србији, али нема инвестиција из добити, бар не инвестиција у оквиру предузећа, већ паре јавних предузећа распоређују министар финансија и Вучић).

Отуд и фебруарски проблем са дистрибуцијом тј. Колубаром. Није било никаквих инвестиција ЕПС-а у систем, јер сву добит прослеђују у буџет, и тако функционише док нешто у систему не пукне.

ДАкле, имамо систем у коме сви немају пара, да би било пара у буџету, и буџет у суфициту. Али тако да у суфициту буде до новембра, а у децембру се тек исплате све обавезе, па на крају буџет буде у дефициту, мада златоусти 11 месеци прича о суфициту.

Систем у коме се предузећа унапред позајме да би на почетку године уплатиле новац од будуће добити у тој години, па још и камате плаћају на то, да би паре постојале у буџету одмах, а не кад доспева уплата добити у буџет (мислим да се то ради септембра или октобра).

Све у свему, транге-франге државна економија која ће негде пући. Можда прво на градовима (али не Граду Београду).

:)

Nek` se "zale tatinom sinu" :

http://www.novosti.rs/upload/images/2017//06/30/eko-za-praznu-kasu-(2).jpg

eko-za-praznu-kasu-(2).jpg
 

Back
Top