CRNA GORA ZA POČETNIKE

diretore

Veoma poznat
Poruka
12.998
Karta Crne Gore objavljena u francuskim novinama:
CRNA GORA ZA POČETNIKE

U ZEMLJOPISU KNJIŽEVNE CRNE GORE IZ 1895. godine, kojeg su svea deca trećeg razreda osnovne škole morala da nauče piše i ovo: "U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom, a ima ih na 300.000 stanovnika. Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati da smo SVI SRPSKOGA PORIJEKLA SRPSKE NARODNOSTI". Ovaj udžbenik za osnovce valjao bi danas doktorima nauka na Cetinju

LJudi žive u kućama. Gdje se više kuća nalazi u blizini, zove se selo ili varoš. Od više sela postaje pleme. Nekoliko plemena sastavljaju nahiju, a više nahija državu.

Mi živimo u državi koja se zove Knjaževina Crna Gora i to je naša domovina, kojom vlada knjaz. NJu sastavljaju deset nahija.

Oko svakoga sela ili varoši nalazi se: ili brdo, ili rijeka, ili ravnica, a tako isto i u plemenu i u nahiji; a sve što se nalazi u njima, to se nalazi i u državi, jer se država iz njih sastavlja.

Svako selo, pleme i nahija ima svoju granicu, da se zna koliko obuhvata zemljište i gdje se nalazi. Pa tako i naša domovina Knjaževina Crna Gora ima granice svoga zemljišta.

Svi ljudi koji žive u našoj domovini jesu Srbi, i većinom su pravoslavne vjere, a ima ih nekoliko rimokatoličke i muhamedanske.

Osim nas u Crnoj Gori ima još Srba koji žive po drugim srpskim zemljama. Neki su, kao mi slobodni, a neki nijesu, nego su pod tuđinom.

Svaki Srbin u Crnoj Gori treba da iskreno i svesrdno ljubi svoju slobodnu domovinu - Crnu Goru i svoga knjaza, koji se očinski stara o njoj i o nama; pa zato treba svaki da je nauči i pozna, i da je svaki od neprijatelja čuva više nego svoj život.

46-1.jpg


Tako isto Srbin u Crnoj Gori dužan je ljubiti i poznati svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti ni život ni imanje za opštu srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba da je brat mio, ma koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.

Katunska nahija

Granice. Ova nahija zauzima dosta veliki dio zemljišta na zapadnoj strani Crne Gore, a graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka brdskom, lješanskom i riječkom; sa juga lješanskom i riječkom nahijom i Bokom Kotorsko, a sa zapada Bokom Kotorskom i Hercegovinom.

Plemena. U ovoj su nahiji jedanaest plemena: Cetinje, NJeguši, Đeklići, Bjelice, Puce, Ozrinići, Rubine, Grahovo, Pješivci, Zagarač i Komani.

Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Lovćen, koji se nalazi na zapadnoj strani Cetinja. Najviši su mu vrhovi Štirovnik, koji je visok 1723 metra i Jezerski vrh, koji je dobio ime od maloga jezera koje se pod njim nalazi. Na Lovćenu je crkvica u kojoj je grob najvećega srpskoga pjesnika vladike Rada gospodara Crne Gore. Stavor, Pusti lisac, Čevski lisac i Garač.

Ravnice. U ovoj su nahiji samo tri omanja polja: Cetinjsko, NJeguško i Grahovsko.

Vode. Ova nahija ima dvije male rijeke: Zaslapsku i Grahovsku.

Putevi. U ovoj nahiji ima kolski put, koji se spaja sa Bokom Kotorskom i Riječkom nahijom a ide preko NJeguša i Cetinja. Ima još dva konjanička puta: jedan, što spaja Katunsku nahiju sa Nikšićkom i drugi od Cetinja do Grahova preko Ćeklića i Cuca.

Znatna mjesta. Glivno je mjesto u ovoj nahiji Cetinje sa 2000 stanovnika, koje se nalazi na Cetinjskome polju. Cetinje je prestolnica Crne Gore i središte cijele zemaljske uprave. Cetinjske su znamenitosti: manastir pod Orlovim Kršom, kojega je sazidao vladika Danilo Petrović, u kojemu se nalazi sveto tijelo vladika Petra I, Grobovi: knjaza Danila I i njegova brata velikoga vojvode Mirka, oca knjaza Nikole I; crkva Svete Gospođe zadužbina knjaza Nikole I podignuta na razvaline manastira Ivana Crnojevića; Vlaška starinska crkva; Zetski dom, koji je podignut dobrovoljnim prilozima u slavu i spomen oslobođenja Zete i za prosvjetne cijelji; Bolnica - zadužbina knjaza Danila I; Obzovica vodovod, zadužbina velike ruske knjaginje Milice rođene Petrović NJegoš. Na Cetinju se nalazi: knjažev dvor, nasljednikov dvorac, državni savjet, ministarstva, mitropolija, veliki sud, varoška uprava, državna štamparija, opština, osnovna muška i ženska škola, polugimnazija, bogoslovsko-učiteljska škola i viša ženska škola. Cetinje je dva put spaljivano od Turaka, ali su ga pribjegli Srbi u Crnoj Gori iznova podizali.

Na Cetinju se nalaze i poslanstva stranih država.

U ovoj se nahiji još nalazi mala varošica Humac u grahovskome plemenu, sa osnovnom školom i telegrafom.

Još su znamenita mjesta: NJeguši, odakle je porijeklom vladajuća porodica Petrović NJegoš; osnovatelj nje je vladika Danilo, po naredbi kojega je izvršen događaj po cijeloj državi 1702 godine na Badnji dan noću i tijem očuvana srpska državna samostalnost. NJeguši imaju osnovnu školu i telegraf; Trnjine, selo u cuckome plemenu u kome su Srbi strašno pobili Turke iz dva puta 1706. i 1716. godine. U drugome boju zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova. Bojice, selo u vrhu cetinjskoga polja sa lijepom crkvom i osnovnom školom. Ovo je mjesto poznato iz događaja 1702. godine; Čevo, koje se nalazi u Oz-rinićkom plemanu, znatno je zbog toga što je tu vladika Vasilije, gospodar Crne Gore, treći vladar iz današnje vladajuće porodice Petrović NJegoš potukao Turke 1756. godine sa malom vojskom; i što je rodno mjesto naše vladarke knjeginje Milene; Grahovac, koji se nalazi više Grahovskoga polja, znatan je što je tu veliki vojovda Mirko održao pobjedu nad Turcima 1858. godine. Blizu varošice Humca nalazi se Čelin-ski Potok u kome je poginulo jedanaest Petrovića u boju.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje zimi studeno, a ljeti je umjereno toplo. U njoj dobro uspijevaju od usjeva: kukuruz, pšenica, raž, krtola kao i neka povrća. Od šumskoga drveća raste: dub, jasen, bor, bukva i druga. Od domaćih životinja osobito se gaje: koze, ovce, goveda, konjčad; a od divljih, po gorama može se naći: vukova, lisica, zečeva i drugih.

nastavice se...
 
fosilvaso:
Dobro bre, shvatili smo, Crnogorac je pojam kao i Šumadijac ili Lala.....

Simo Matavulj:
Пилипенда

Пилипенда слегну раменима, напи се воде, па изађе из куће. Жена изађе за њим. те натоварише магарца. Онда обоје стадоше као скамењени, посматрајући товар, магарца и кокоши. Поњекад, тренутно, сукобили би се њихови празни, тужни погледи, али би их брзо одвратили. Тако изгледаху као два кипа, који оличавају глад и немоћ! Најзад опет ће жена, као за себе;

- Јадни ти смо, шта ћемо? За ово нећеш узети ни пет шестица, колико треба за брашно, а ја гологлава не могу на причешће, те ће се рећи да смо се и ми уписали!

Пилипенда пусти глас, који је наликовао на режање љута пса, па избуљивши крваве очи на жену, запита кроз зубе:

- А хоћеш ли да се упишемо у ту... ту... вјеру?

- Сачувај Господе! - рече Јела устукнувши и прекрстивши се.

Онда Пилипенда уђе у магарећи преградак и донесе најбољу кокош.

Јела, ужаснута, викну:

- Ма зар Пиргу? Хоћеш да продаш Пирту?

Пилипенда само рече: "Е, ја!" па дохвата дугачки штап и пође за магарцем.

Пут је водио мимо нову цркву. Пилипенда чу гдје га њеко озго зовну, али пљуну пут радника, па похита даље, преко њива.

Кад стигоше на колски пут, Пилипенда се осврте на планину Динару, која се бијељаше од снијега: тужним погледом прелети цијело Петрово Поље, које се црњаше у сухомразици; погледа жалостиво на сеоца што се нижу по рубовима и учини му се да види како по равни лети она страховита утвара, која већ. од четири мјесеца дави народ.

То је било зими године 1843. Због необично слабе љетине, још с јесени, завлада глад по горњој Далмацији. Пред Божић мало која кућа имађаше њешто жита, а због слабог саобраћала у оно вријеме, жито је споро долазило с мора у градове, а бездушни трговци ударише превелике цијене. Шумовити и сточни крајеви помагаху се којекако, продавајући дрва, хранећи се бијелим смоком, кољући стоку, продавајући је у бесцијење, али голо Петрово Поље, нити има шума, ни стоке! Кад се већ десило њеколико смртних случајева од глади, онда опћина дрнишка, којој припада Петрово Поље, стаде оправљати и градити путове, плаћајући раднике кукурузом. Снажан и вриједан радник, као што бјеше Пилипенда, могаше зарадити пола оке кукуруза на дан, а толико бјеше доста за њих двоје, јер већ крајем љета отидоше им оба сина у Приморје, у најам. Али након неколико недјеља, опћина прекиде радове, а среска власт набави доста жита и поче га дијелити народу на два начина: католицима на почек (бива, да отплаћују на оброке у новцу, након нове љетине), православнима пак поче поклањати кукуруз, под погодбом да сваки кућни старјешина који буде примао исхрану мора пријећи у унијатску вјеру. Народ се смути. Агитација највише поче у К., гдје не бјеше друге вјере сјем православне. Стари изнемогли поп настојаше да оразуми своју паству, али баш знатније сељаке страх од глади нагна да се поунијате. То учинише капитан, ађунто, чауш (сеоски кнез, замјеник му и разносач службених листова) и још седам-осам домаћина. То се звало: "уписати се у царску вјеру!" Разумије се да је нововјерцима било забрањено улазити у православну цркву...

link_matavulj.jpg
08_m.jpg


Drago mi je, samo kad bi to shvatili i oni pokatoliceni Srbi u Hercegovini i Dalmaciji. Mozda bi trebao neki novi Simo Matavulj da napise ponovo nesto slicni Pilipendi
 
Свака част ДИРЕТОРЕ !... Повремено је потребно да неким новим склеротичним и заборавним људима "освежимо памћење" - ОДЛИЧНО !
 
Aspiracije Kralja Nikole, da vlada Dusanovim Carstvom i da siri crnogorsku teritoriju na one prostore dje pretezno zive pravoslavci, su stvarale potrebu za ubjedjivanje Crnogoraca da su srpske narodnosti (sto je najmanje prifatila Podlovcenska Crna Gora).

Evo jedne Nikoline naredbe (da se naslika njegov sin kojeg krunise Car Dusan):

ikona1876.jpg


Freska koja simbolizira mastanja Kralja Nikole: Njegovog sina krunise Car Dusan
Icon from 1876 shows son of Montenegrin Prince (and from 1910 King) Nikola I Petrovic Crown Prince Danilo in Montenegrin folk attire surrounded by Saint Daniel the Prophet (left) and Saint Spiridon the Wonderworker (right). Above are Christ the Saviour and Angel of God who carries crown of the Serb Emperor Dusan Nemanjic. Saint Spiridon has papyrus with writings: Lord save venerable Montenegrin Crown Prince Danilo Petrovic and give him peaceful and long rule over the Serb Empire.
 
vispak:
poteze i ti jake naucne dokaze o srpskoj crnoj gori.ka da si prepisiva od Ilje GARASANINA,SRBIN,SVAK I SVUGDJE.e poslije referenduma bice vam ispirnje mozga od velikosrpstva u Montenegrini.

A šta ako Đetići odluče rađe ostati sa Srbima nego se družiti sa ostalim belsvetskim budalama. Lakše je junačini đetiću izaći na kraj sa Srbima nego sa celom EU....
Ako je stvar u rasprodaji crnogorske obale, mogu to pokupovati i bogati Srbi....
 
CRNA GORA ZA POČETNIKE:
Riječka nahija

Granice. Riječka se nahija nalazi jugoistočno od Katunske, a graniči: sa sjevera LJešanskom nahijom, sa istoka LJešanskom i Zetskom i u nekoliko Skadarskim jezerom; sa juga Crmničkom, sa zapada Katunskom i nešto malo Bokom Kotorskom.

Plemena. U ovoj nahiji ima četiri plemena: Ceklin sa Ceklinskom župom i Kosijerićima. Dobarsko selo sa Dobarskom župom, LJubotin i Gra-đani.

Planine. U ovoj nahiji nema planina i najveća su brda: Ceklinštak, Kostadin, Bobija, Dobrštak, Viran, Debeljak i Vrtijeljka na kojoj je bila bitka 1690. godine u doba kad su Crnom Gorom vladali mitropoliti iz raznih plemena.

Ravnice. U ovoj nahiji nalazi se Riječka ravnica na sjevernoj strani Skadarskoga jezera.

Vode. Kroz ovu nahiju teku rijeke: Crnojevića, koja izvire iz Obodske pećine i uvire u Skadarsko jezero, na kojoj se nalazi fabrika za oružje i obodski mlinovi. Po istoj plove i mali parabrodi. Mala Morača i Karatuna. Ovoj nahiji pripada u nekoliko sjeverni dio Skadarskoga jezera.
Putevi. Ovu nahiju spaja sa Katunskom kolskim put od Cetinja do Rijeke, a sa Zetskom od Rijeke do Podgorice preko LJešanske nahije. Konjanički put ide do Danilova Grada. Vodom se može ploviti po rijeci Crnojevića i po Skadarskom jezeru do Vira, Skadra i Plavnice.

Znatna mjesta. Jedina varoš u ovoj nahiji jest Rijeka, koja se nalazi pod brdom Kostadinom s lijeve strane rijeke Crnojevića, a ima oko 500 stanovnika. LJeti je u njoj velika vrućina, a zimi je dosta toplo. Ovdje je knjaz podigao zimski dvorac NJeskovac. Na rijeci postoji uprava varoši, opština i telegraf. U blizini na suprot varoši Rijeke, na desnoj obali rijeke Crnojevića uzdiže se brdašce Obod, na kome je nekadašnji vladar Crne Gore Ivan Crnojević sazidao bio grad 1482. godine. Ovdje je danas osnovna škola i crkva. Grad Obod još je stoga znatan, što je tu bila prva srpsko-slovenska knjiga štampana 1493. godine. Carev laz, koji se nalazi između LJešanske i riječke nahije gdje je vladika Danilo sa malom vojskom pobjedio šezdeset hiljada Turaka, od kojih je oko dvadeset hiljada palo mrtvijeh na bojištu. Žabljak, je znatan jer je bio negda prestolnica Zete. NJega je sazidao Stevan Crnojević. Danas je tvrđava. Oko njega je pleme Ceklin i LJubotin mnogo krvi prolilo. Dobrsko selo znatno je zbog toga, što je u njemu manastir, u kome je vladika Danilo učio školu i postao vladar Crne Gore. Ovaj je manastir iz doba kad su Crnom Gorom upravljali vladike iz raznijeh plemena. U njemu je još tada živio vladika Savo Očinić. Za Kostadinom na Mracelju i Meterizima bile su žestoke i krvave bitke 1862. godine sa Turcima. Ostrvo Vranjina u Skadarskome jezeru znatno je jer je na njemu bio manastir iz staroga doba u kojemu je bila mitropolija zetska, dok je još Zeta bila država. Nanovo ga je podigao knjaz Nikola I. Ostrvo Kom u Skadarskome jezeru; na njemu je grob Stevana Crnojevića, nekadašnjega vladara Zete. Ostrovo Lesendro u Skadarskome jezeru sa tvrđavom. Oko ovijeh ostrova u Skadarskome jezeru pleme Ceklin i LJubotin mnogo su krvi prolili, zbog čega su izašli na glas kao prvi junaci na vodi. Karuč, Đurđevo oko, Ranj, Bazagur i Ploča čuveni su ribolovi. Na Karuču je bila bitka 1862. godine.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje ugodno. U njoj uspijevaju dobro svi naši domaći usjevi i svakovrsno voće: smokva, murva, loza, šipak i drugi. Gore su obrasle: dubom, jasenom, rujevinom, zanoveti i drugim drvećem. Domaće životinje ima malo usljed toga što nemaju gdje pasti, a od divljači ima najviše zečeva, lisica i kunica.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima, osim zemljoradnjom i stočarstvom, ribolovom i trgovinom. Iz iste nahije izvozi se na prodaju razna riba, a najviše suha ukljeva i ruj.Narod je zdrav, nosi se i drži vrlo čisto, a i domaće uređenje bolje im je nego po drugim nahijama.

49.jpg
Slika sa borbenog položaja - objavljeno u francuskim novinama prošlog veka (Iz kolekcije Mome Marjanovića)

nastavice se...
 
vispak:
poteze i ti jake naucne dokaze o srpskoj crnoj gori.ka da si prepisiva od Ilje GARASANINA,SRBIN,SVAK I SVUGDJE.e poslije referenduma bice vam ispirnje mozga od velikosrpstva u Montenegrini.

Ne nisam prepisivao od Ilije Garasanina vec iz knjige "ZEMLJOPIS KNJAŽEVINE CRNE GORE" (1895. god), autori su Đuro Popović i Jovan Roganović, stampano u Drzavnoj stampariji Crne Gore.

46-1.jpg


isto knjiga cetiri godine kasnije

zemljopis.jpg
 
Stari Crnogorac:
Aspiracije Kralja Nikole, da vlada Dusanovim Carstvom i da siri crnogorsku teritoriju na one prostore dje pretezno zive pravoslavci, su stvarale potrebu za ubjedjivanje Crnogoraca da su srpske narodnosti

Po tebi je vjerovatno izabrao Srbe jer su najblizi Crnogorcima, a ne zato sto je to isti narod.
Cudi me da Kralj Nikola nije izabrao Bugare, pravoslavni su a imali su i oni Cara Samuila


Stari Crnogorac:
(sto je najmanje prifatila Podlovcenska Crna Gora).

Ne bih rekao da je bilo i ne bilo prihvatanja, jer koliko ja znam podijela na bijelase i zelenase, kao i sve danasnje podijele izmedju pravoslavnog stanovnistva u Crnoj Gori vuku korijene oko toga koja dinastija ce vladati Kraljevinom Petrovici ili Karadjordjevici (kad pogledas malo bolje oko gluposti, jer je i Karadjordje porijeklom iz Crne Gore).

Cak i "poznati akademik sa osnovnom skolom" cika Jevrem B. ne bjezi od toga

citat: "Brković: Nažalost, oni odlučuju. Kada Srbi analiziraju svoju istoriju, shvataju da su skoro sve njihove vođe makar “porjeklom” Crnogorci. Uzmite samo vođe Prvog i Drugog ustanka. Srpski istoričari dobro znaju, iako to prikrivaju, da je Karađorđe bio Crnogorac, da je Miloš Obrenović kao dijete od dvije godine donesen iz Crne Gore, i da su sve srpske vojvode onoga doba vodile porijeklo iz ovih krajeva..."

Ovdje sam podvukao ono sto stanuje samo u Jevremovoj glavi.
Ne znam koji to priznati srpski istoricar prikriva to da je Karadjordje bio porijeklom iz Crne Gore.
 
diretore:
Po tebi je vjerovatno izabrao Srbe jer su najblizi Crnogorcima, a ne zato sto je to isti narod.
Cudi me da Kralj Nikola nije izabrao Bugare, pravoslavni su a imali su i oni Cara Samuila
Zbog toga sto su svi pravoslavci s ovijeh prostora bili srpske-pravoslavne vjere, bili oni Albanci, Crnogorci ili neki drugi.

Kad pitas Crnogorca sto je po vjeri on kaze da je srbin, a kad ga pitas sto je po narodnosti on kaze da je Crnogorac, i ne bi se za svo blago svijeta drugacije nazva, jer samo sebe smatra za junaka, dok su ostali narodi postali nalik zenama, pobabili, kukavice, samo Albance postuje.

Ovo je zapisano prije 150 godina, a i dan danas se u Podlovcensku Crnu Goru (jedinu pravu Crnu Goru) moze vidjet isti osjecaj - Crnogorci smatraju sebe najboljom rasom i nacijom na svijet. Reci im da su Srbi ili Hrvati ili bilo sto drugo je cisto vrijedjanje!
 
Stari Crnogorac:
Zbog toga sto su svi pravoslavci s ovijeh prostora bili srpske-pravoslavne vjere, bili oni Albanci, Crnogorci ili neki drugi.

Kad pitas Crnogorca sto je po vjeri on kaze da je srbin, a kad ga pitas sto je po narodnosti on kaze da je Crnogorac, i ne bi se za svo blago svijeta drugacije nazva, jer samo sebe smatra za junaka, dok su ostali narodi postali nalik zenama, pobabili, kukavice, samo Albance postuje.

Znas sta me cudi sto je u oficirskoj knjizici moga pradjeda koji je bio perjanik kod Kralja Nikole stoji citko napisano pored imena i prezimena, dana i godine rodjenja,obeljezija lica i cina koji je nosio i :

vjera pravoslavna
nacinalnost srpska

i pogibe covjek 1912. godine, na Tarabosu,
po tebi izgleda u totalnoj zabludi.
To sto su se Arbanasi postovali nekad, ne bih rekao da je i sad.

Stari Crnogorac:
Ovo je zapisano prije 150 godina, a i dan danas se u Podlovcensku Crnu Goru (jedinu pravu Crnu Goru) moze vidjet isti osjecaj - Crnogorci smatraju sebe najboljom rasom i nacijom na svijet. Reci im da su Srbi ili Hrvati ili bilo sto drugo je cisto vrijedjanje!

Mozda Dobrosko Selo, Bobija i Rijeka Crnojevica ne spadaju u tu tvoju "podlovcensku Crnu Goru", ja sam vec jednom rekao odakle sam.
 
diretore:
Znas sta me cudi sto je u oficirskoj knjizici moga pradjeda koji je bio perjanik kod Kralja Nikole stoji citko napisano pored imena i prezimena, dana i godine rodjenja,obeljezija lica i cina koji je nosio i :

vjera pravoslavna
nacinalnost srpska

i pogibe covjek 1912. godine, na Tarabosu,
po tebi izgleda u totalnoj zabludi.
To sto su se Arbanasi postovali nekad, ne bih rekao da je i sad.

I u knjizicu moga djeda je pisalo narodnost srpska (nije nacionalnost, jer je Kralj Nikola zborio da smo srpske narodnosti, ali nacionalnosti crnogorske i ucilo se da su Crnogorci nacija isto ka sto su i Njemci, Italijani, Rusi, Francuzi itd.). Medjutim, to sto je pisalo u knjizice za vrijeme Kralja Nikole, ne znaci da se narod tako osjeca. Preko 85% se osjecalo da su narodnosti CRNOGORSKE - o tome svjedoci popis Crnogorske emigracije (jedini popis prije 1948).


diretore:
Mozda Dobrosko Selo, Bobija i Rijeka Crnojevica ne spadaju u tu tvoju "podlovcensku Crnu Goru", ja sam vec jednom rekao odakle sam.

To je dio Stare ili Podlovcenske Crne Gore. To sto se ti ne osjecas Crnogorcem mora da je uticaj Srbije i njihove stampe za koju je vojvoda Gavro Vukovic reka da je "najveca fabrika lazi na svijet".
 
Stari Crnogorac:
. Preko 85% se osjecalo da su narodnosti CRNOGORSKE - o tome svjedoci popis Crnogorske emigracije (jedini popis prije 1948 ).

Pogledaj o cemu ti pricas covjece, ti pricas o "popisu Crnogorske emigracije" i to poslije Drugog svjetskog rata. Koliko od te emigracije je bilo pripadnika pokreta Sekule Drljevica?

Stari Crnogorac:
To je dio Stare ili Podlovcenske Crne Gore. To sto se ti ne osjecas Crnogorcem mora da je uticaj Srbije i njihove stampe za koju je vojvoda Gavro Vukovic reka da je "najveca fabrika lazi na svijet".

Da vjerovatno je to uticaj stampe i svega ostalog, a ne uticaj mojih predaka i zdravo-razumskog razmisljanja.

FREE YOUR MIND:-);-)

A evo ti svi rezultati popisa koji su odrzani u Crnoj Gori pa posmatraj promjene

POPIS:
Пописи у Црној Гори од 1909. до 2003.

1909.
Књажевина Црна Гора
укупно 317856* становника
Срби: око 95%
Црногорци: 0,00%
остали углавном Албанци
* Како је у пописницама наведено, националност се одређивала према матерњем језику. Сви који су српски језик наводили као матерњи по националности су били Срби. Број православаца је износио 94,38% и на основу тог податка и чињенице да је националност одређивана према матерњем језику, долази се до прецизног процентуалног податка о националној структури Књажевине Црне Горе. Број становника је претеран јер је у Црној Гори, према званичним подацима Краљевине Црне Горе из 1911, живело око 220.000 људи, али је историјска чињеница да је у том тренутку око 95% становништва Црне Горе било српске националности.

1921.
окрузи Андријевица, Бар,
Колашин, Никшић, Подгорица
и Цетиње у званичној статистици
заведени под - Црна Гора
укупно 199.227 становника
Срби: 181.989 или 91,35%
Црногорци: 0 или 0,00%
Албанци: 16.838 или 8,45%

Окрузи Беране и Бијело Поље сматрани окрузима јужне Србије:
Беране, укупно 23.864 становника,
од тога Срба 23.561 или 98,73%
Бијело Поље, укупно 26.147 становника, од тога Срба 26.136 или 99,96%

1931.
пописивани верска припадност
и матерњи језик, подаци обрађивани
накнадно након 1945. за границе
република у СФРЈ - Црна Гора

укупно 360.044 становника
православци: 272.702
римокатолици: 26.070
муслимани: 61.038

српски, хрватски, словеначки
и македонски језик: 339.955
албански језик: 18.098

1948.
Република Црна Гора
укупно 377189 становника
Срби: 6707 или 1,78%
Црногорци: 342009 или 90,67%
Албанци: 19425 или 5,15%
Хрвати: 6808 или 1,8%

1953.
Република Црна Гора
укупно 419.873 становника
Срби: 13.864 или 3,3%
Црногорци: 363.686 или 86,62%
Хрвати: 9.814 или 2,34%
Југословени: 6.424 или 1,53%
Албанци: 23.460 или 5,58%

1961.
Република Црна Гора
укупно 471.894 становника
Срби: 14.087 или 2,99%
Црногорци: 383.988 или 81,37%
Муслимани: 30.665 или 6,5%
Хрвати: 10.664 или 2,26%
Југословени: 1.559 или 0,33%
Албанци: 25.803 или 5,47%

1971.
Република Црна Гора
укупно 529.604 становника
Срби: 39.512 или 7,46%
Црногорци: 355.632 или 67,15%
Муслимани: 70.236 или 13,26%
Хрвати: 9.192 или 1,74%
Југословени: 10.943 или 2,07%
Албанци: 35.671 или 6,74%

1981.
Република Црна Гора
укупно 584.310 становника
Срби: 19.407 или 3,32%
Црногорци: 400.488 или 68,54%
Муслимани: 78.080 или 13,36%
Хрвати: 6.904 или 1,81%
Југословени: 33.146 или 5,67%
Албанци: 37.735 или 6,46%

1991.
Република Црна Гора
укупно 615.035 становника
Срби: 57.453 или 9,34%
Црногорци: 380.467 или 61,86%
Муслимани: 89.614 или 14,57%
Хрвати: 6.244 или 1,02%
Југословени: 26.159 или 4,25%
Албанци: 40.415 или 6,57%

2003.
Република Црна Гора
укупно 672.656 становника
Срби: 201.892 или 30,01%
Црногорци: 273.366 или 40,64%
Бошњаци: 63.272 или 9,41%
Муслимани: 28.714 или 4,27%
Хрвати: 7.062 или 1,05%
Албанци: 47.682 или 7,09%

nastavice se
 
diretore:
Pogledaj o cemu ti pricas covjece, ti pricas o "popisu Crnogorske emigracije" i to poslije Drugog svjetskog rata. Koliko od te emigracije je bilo pripadnika pokreta Sekule Drljevica?
Govorio sam o emigraciji krajem 19-og i pocetkom 20-og vijeka. Sekula Drljevic se tek zacinja tada.
diretore:
Da vjerovatno je to uticaj stampe i svega ostalog, a ne uticaj mojih predaka i zdravo-razumskog razmisljanja.
Uticaj predaka je takav da se 95% Podlovcenske Crne Gore smatra cistokrvnim Crnogorcima.
diretore:
A evo ti svi rezultati popisa koji su odrzani u Crnoj Gori pa posmatraj promjene
Popis iz 1909-e godine nije klasican popis dje se licno pitaju ljudi koje su nacionalnosti/narodnosti. Niko 1909-e godine nije pita Crnogorce koje su narodnosti, vec su sve one koji pricaju naskim jezikom (tada se u skolu zva "srpski jezik") ubrojali u Srbe. Dakle, o popisu ne moze bit govora.

Popisi u Kraljevinu SHS nijesu validni jer je bilo nemoguce upisat se ka Crnogorac. Mislim da je cak bilo i zabranjeno, ka sto je bilo zabranjeno nosit crnogrsku kapu bez 4 ocila. Osim toga, vodio se gradjanski rat protiv srpske okupacije.

Prvi popis koji obije strane prihvataju kao popis bez pritisaka je popis iz 1991-e godine dje se vidi da ima manje od 10% Srba. Taj popis se poklapa i sa izjasnjavanjem crnogorske emigracije u Ameriku krajem 19-og vijeka.

P.S. Za mene je validan i onaj popis iz 1948-e iako poneki potomci chetnika govore da ih je bilo strah da se upisu ka Srbi.
 
Stari Crnogorac:
Preko 85% se osjecalo da su narodnosti CRNOGORSKE - o tome svjedoci popis Crnogorske emigracije (jedini popis prije 1948 ).

Ako cemo bas o tome popisu crnogorske emigracije i tu se jasno vidi ko je pravio taj popis, kao sto rekoh vec

diretore:
Ne bih rekao da je bilo i ne bilo prihvatanja, jer koliko ja znam podijela na bijelase i zelenase, kao i sve danasnje podijele izmedju pravoslavnog stanovnistva u Crnoj Gori vuku korijene oko toga koja dinastija ce vladati Kraljevinom Petrovici ili Karadjordjevici (kad pogledas malo bolje oko gluposti, jer je i Karadjordje porijeklom iz Crne Gore).

Znaci popis je radjen od pristalica Petrovica, koji su bili protiv vlasti Karadjordjevica iliti od ostataka zelenasa, uzaludnika koji nisu shvatali da su preci Karadjordjevica takodje Srbi iz Crne Gore.

A o kakvim glupostima pricas je dokaz i ovo
TESLA SOCIETY:
cetinjemon.jpg

Above: The Monument of King Aleksandar Karadjordjevic in Cetinje, work of Ivan Mestrovic

Mestrovic was a friend of the King of Yugoslavia, Aleksandar Karadjordjevic. Mestrovic made a beautiful monument of King Aleksandar Karadjordjevic in Cetinje where the King was born. The King's mother was Princess Zorka Petrovic, the daughter of the King of Montenegro, Nikola Petrovic. Princess Zorka Petrovic (King Aleksandar's mother) died in Cetinje during the delivery of her child. King Aleksandar's father was King Petar Karadjordjevic of Serbia. The King's Monument was erected before WWII in Cetinje and was a beautiful work of art by Ivan Mestrovic. The monument pictured King Aleksandar on a horse. When the Italian Fascist government occupied Montenegro in 1941 they removed the monument and apparently shipped it to Italy. The monument since then was never found.
mozda treba da prevedem;-)

Znaci li to da ti ne priznajes ni ovaj zadnji popis jer su ljudi bili pod pritiskom Milove vlasti, inace bi se vise njih izjasnilo kao Srba.
Hvala ti na ovom divnom zakljucku;-)



nastavice se...
 
Stari Crnogorac:
To je bilo u svako doba, prije 1918-e kad se iz ogorcenja prema srpskoj okupaciji pocinje mrzjet Srbija.

A za vrijeme Kralja Nikole je bilo da se zvanicno (dakle samo zvanicno) smatra da su Crnogorci srpske NARODNOSTI.

Pa ti "rodjace" stvarno na lijecenje treba da ides, po tebi svi u Crnoj Gori su bili magarci do 1918-te pa su onda po tebi postali ljudi.
Izpljuva nas ti bolje nego bilo koji Arbanas.
Svaka ti cast!?
 

Back
Top