Симаргл
Aktivan član
- Poruka
- 1.137
Problem Kosova će se rješavati u vezi sa sirijskim problemom. Ako sačuvamo Siriju, blokiraćemo destabilizaciju Avganistana i Balkana. Borba za Siriju je borba i za Balkan, jer su oni planirali da zauzmu Damsk u avgustu 2012. Nisu uspjeli, i to je velika pobjeda Rusije.
Igor Nikolajevič Panarin, politikolog i koordinator Analitičke asocijacije sekretarijata ODKB, govori o rađanju ruske „meke moći“, stavljajući akcenat na komunikacioni faktor Evroazijskog saveza. Govoreći o uspješnosti tog faktora, Panarin kaže:
— Tek u poslednje četiri godine Rusija je počela da govori o „mekoj sili” i ulaganju u medije. Na tome, međutim, mora da se intenzivnije radi. Čak i kad se govori o Južnom i Sjevernom toku, u ruskim medijima se malo pažnje posvećuje tome. To je strateška greška koja se ponavlja.
Još 2012. ste govorili da je počeo Ciklon-3, odnosno američko-britanski plan blokade evroazijskih integracija. Dakle, u sklopu tog projekta mogao se očekivati i jači udar za preuzimanje KiM, koji se trenutno i dešava. Može li se u toj situaciji očekivati jače medijsko djelovanje Rusije?
— Da. Mislim da je to najvažnije pitanje – ulaganje u medije. To je pitanje koje nas je danas najviše zaokupilo. I, kada se stvaraju projekti poput Evroazijskog saveza, s obzirom na njegovu važnost, on je malo medijski ispraćen.
Prošle godine ste iznijeli stav da bi Evroazijski savez trebao da ima četiri prestonice: Sankt Petersburg, Alma Atu, Kijev i Beograd. S obzirom na trenutne okolnosti, da li još uvijek vidite Beograd kao na četvrtu prestonicu Evroazijskog saveza?
— Da, nisam izmijenio svoj stav, ali za sada imamo tri glavna grada, a poslije ćemo se baviti Beogradom. Zato što je situacija u Ukrajini sada bolja nego što je bila prije četiri godine. U svakom slučaju, učvrstili smo svoje pozicije na Crnom moru i sa Ukrajinom je potpisan ugovor na 25 godina (o produžetku boravka ruske Crnomorske flote u ukrajinskom Sevastopolju do 2042. godine; prim NS). Prisustvovao sam sastanku prije četiri godine na kome su neke važne ličnosti predlagale izlazak Crnomorske flote sa Krima. Istupio sam žestokom kritikom tog stava i rekao da to ne smijemo činiti. Veoma sam zadovoljan što je moje stanovište podržano. Da je pobijedilo drugo mišljenje, pitanje je kako bi se razvijala situacija.
S obzirom na poteze vlade u Srbiji, može li se očekivati promjena kursa prema Rusiji?
— Već dolaskom Nikolića na vlast došlo je do promjene kursa.
Ali je došlo i do ubrazanog kretanja ka nezavisnosti Kosova?
— Da, znam, ali bi drugi kandidat bio još gori izbor.
Ipak, ne bi smio ići ovako ubrzano sa „rješenjem” statusa KiM?
— Jasno. Znam da su brojni negativni trendovi, prije svega po pitanju Kosova. Sada su za Rusiju ključne dvije zemlje – Sirija i Ukrajina. Moramo sačuvati Siriju. Sa velikim zadovoljstvom podržavam kurs odbrane Sirije. Ako bi Sirija bila izgubljena, to bi se odrazilo i na Kavkaz, i na Balkan.
Ali izgubiti KiM u ovom trenutku znači lagano gubiti mogućnost za realizaciju Južnog toka?
— Mislim da nije tako. Problem Kosova će se rješavati u vezi sa sirijskim problemom. Ako sačuvamo Siriju, blokiraćemo destabilizaciju Avganistana i Balkana. Borba za Siriju je borba i za Balkan, jer su oni planirali da zauzmu Damsk u avgustu 2012. Nisu uspjeli, i to je velika pobjeda Rusije. Veliku pobjedu je ostvario Asad zauzevši grad Ali. I mi isporučujemo rakete S-300. A Vladimir Putin je nadigrao u pregovorima predsjednike vlade Izraela i Velike Britanije.
Kako ćete se boriti za Srbiju?
— Na prvom mjestu je formiranje Evroazijskog saveza, pošto će se taj savez proširiti i na Balkan. Jer Balkan je za nas danas Sirija. Ako pobijedimo u Siriji, krećemo prema Balkanu. To je veoma dobra veza i za sada sve ide po planu.
---> Линк на вест <---
---> Други линк <---
- - - - -
Сада би сваки Србин требао да зна за кога да навија
(овде не рачунам ЕУро-унијате и остале псеудоСрбе)
Igor Nikolajevič Panarin, politikolog i koordinator Analitičke asocijacije sekretarijata ODKB, govori o rađanju ruske „meke moći“, stavljajući akcenat na komunikacioni faktor Evroazijskog saveza. Govoreći o uspješnosti tog faktora, Panarin kaže:
— Tek u poslednje četiri godine Rusija je počela da govori o „mekoj sili” i ulaganju u medije. Na tome, međutim, mora da se intenzivnije radi. Čak i kad se govori o Južnom i Sjevernom toku, u ruskim medijima se malo pažnje posvećuje tome. To je strateška greška koja se ponavlja.
Još 2012. ste govorili da je počeo Ciklon-3, odnosno američko-britanski plan blokade evroazijskih integracija. Dakle, u sklopu tog projekta mogao se očekivati i jači udar za preuzimanje KiM, koji se trenutno i dešava. Može li se u toj situaciji očekivati jače medijsko djelovanje Rusije?
— Da. Mislim da je to najvažnije pitanje – ulaganje u medije. To je pitanje koje nas je danas najviše zaokupilo. I, kada se stvaraju projekti poput Evroazijskog saveza, s obzirom na njegovu važnost, on je malo medijski ispraćen.
Prošle godine ste iznijeli stav da bi Evroazijski savez trebao da ima četiri prestonice: Sankt Petersburg, Alma Atu, Kijev i Beograd. S obzirom na trenutne okolnosti, da li još uvijek vidite Beograd kao na četvrtu prestonicu Evroazijskog saveza?
— Da, nisam izmijenio svoj stav, ali za sada imamo tri glavna grada, a poslije ćemo se baviti Beogradom. Zato što je situacija u Ukrajini sada bolja nego što je bila prije četiri godine. U svakom slučaju, učvrstili smo svoje pozicije na Crnom moru i sa Ukrajinom je potpisan ugovor na 25 godina (o produžetku boravka ruske Crnomorske flote u ukrajinskom Sevastopolju do 2042. godine; prim NS). Prisustvovao sam sastanku prije četiri godine na kome su neke važne ličnosti predlagale izlazak Crnomorske flote sa Krima. Istupio sam žestokom kritikom tog stava i rekao da to ne smijemo činiti. Veoma sam zadovoljan što je moje stanovište podržano. Da je pobijedilo drugo mišljenje, pitanje je kako bi se razvijala situacija.
S obzirom na poteze vlade u Srbiji, može li se očekivati promjena kursa prema Rusiji?
— Već dolaskom Nikolića na vlast došlo je do promjene kursa.
Ali je došlo i do ubrazanog kretanja ka nezavisnosti Kosova?
— Da, znam, ali bi drugi kandidat bio još gori izbor.
Ipak, ne bi smio ići ovako ubrzano sa „rješenjem” statusa KiM?
— Jasno. Znam da su brojni negativni trendovi, prije svega po pitanju Kosova. Sada su za Rusiju ključne dvije zemlje – Sirija i Ukrajina. Moramo sačuvati Siriju. Sa velikim zadovoljstvom podržavam kurs odbrane Sirije. Ako bi Sirija bila izgubljena, to bi se odrazilo i na Kavkaz, i na Balkan.
Ali izgubiti KiM u ovom trenutku znači lagano gubiti mogućnost za realizaciju Južnog toka?
— Mislim da nije tako. Problem Kosova će se rješavati u vezi sa sirijskim problemom. Ako sačuvamo Siriju, blokiraćemo destabilizaciju Avganistana i Balkana. Borba za Siriju je borba i za Balkan, jer su oni planirali da zauzmu Damsk u avgustu 2012. Nisu uspjeli, i to je velika pobjeda Rusije. Veliku pobjedu je ostvario Asad zauzevši grad Ali. I mi isporučujemo rakete S-300. A Vladimir Putin je nadigrao u pregovorima predsjednike vlade Izraela i Velike Britanije.
Kako ćete se boriti za Srbiju?
— Na prvom mjestu je formiranje Evroazijskog saveza, pošto će se taj savez proširiti i na Balkan. Jer Balkan je za nas danas Sirija. Ako pobijedimo u Siriji, krećemo prema Balkanu. To je veoma dobra veza i za sada sve ide po planu.
---> Линк на вест <---
---> Други линк <---
- - - - -
Сада би сваки Србин требао да зна за кога да навија
(овде не рачунам ЕУро-унијате и остале псеудоСрбе)
Poslednja izmena:
reputacija.
