Milan Šuflaj "Srbi i Arbanasi", 1925.

Stanislav...

Primećen član
Banovan
Poruka
720
Ovu knjigu, Srbi i Arbanasi, je napisao Milan Šuflaj. Njega je kralje Aleksandar dao ubiti kao italijanskog špijuna.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Šufflay

Vrativši se iz Albanije primio je prijeteće pismo,[6] a onda su učestali napadaji na nj kroz tisak, što je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu, pričekali su ga, 18. veljače 1931. godine, na pragu kuće i razbili mu lubanju čekićem. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Umro je 19. veljače od posljedica zadobivenih ozljeda glave. Policijski agenti Belošević i Zwerger, koji su razbojstvo počinili, sklonili su se u Beograd i uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske, traženo njihovo izručenje. Godine 1940., od 10. do 14. lipnja, u ponovljenom suđenju atentatorima Branku Zwergeru, Ljubomiru Beloševiću i Stevi Večerincu sud je i tad izbjegao dokazati notornu istinu, da su atentat i umorstvo izvršeni po naredbi šefa zagrebačke policije Janka Bedekovića, a po narudžbi iz Beograda.[1] Albert Einstein i Heinrich Mann pozvali su preko Međunarodne lige za prava čovjeka svjetsku kulturnu javnost da prosvjeduje protiv zločina izvršenoga nad Milanom Šufflayem.[6] Međutim, politička ubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.
Iako je bio pristaša Hrvatske stranke prava, pokopan je, 22. veljače 1931. godine, u odjeljku arkada na Mirogoju[7], koji pripada Hrvatskoj seljačkoj stranci.

Dakle jedan pohrvaceni velikohrvat (SUFLAJ, "HRVATI"madjarskog porijekla: http://sh.wikipedia.org/wiki/Milan_Šufflay Rođen je u Lepoglavi u relativno siromašnoj plemićkoj obitelji mađarskog podrijetla), pravas, koji je zbog toga i ubijen, je napisao ovu knjigu. Na ovoj temi bi stavio interesantije dijelove knjige.

Na str.5 u naslovima piše: ...Srpske krajine... (to ide u prilog mojoj tvrdnji da je Srbin krajisnik i ratnik)... Srpski kraljevski dvor kraj Skadra

6.str.Iz ovog vremena potjece ime "Krajina" alb Kraja, kojim su Srbi nazivali kraj uz obalu Skadarskog blata izmedju Bojane i crmnicke doline. Druga jedna "kraja" prema drackom tematu bila je kraj Dibre... Nakon propasti Duklje> "Bar preuzima i crkvene tradcije Duklje, analogno kao Spljet tradicije propale Salone, Solina, a Dubrovnik one rimskog Epidaura."

7.str. Vanredno snazno pleme Klementinaca,izmedju Skadra,Puka,Prizren. selo Sarachinopoli iz skadarskog katastra od 1416 god. arapski gusari... gdje je prema pripovijedanju popa Dukljanina bugarski car Samuel prije 988 opkolio i uhvatio srpskog kneza Vladimira... Sredovjecni slavni grad Skadar, sijelo dukljanskih knezova i srpskih mladih kraljeva... U 14.vijeku "pod Skadrom na Drimcu s mnogim divnim polatama" spominje se dvor srpskih kraljeva. Bio je razoren 1331.u borni za prijestolje, ali je zatim opet obnovljen. Preuzimaju ga Balsici. Posve propada u vrijeme prolazne okupacije Skadra po

8.str Temelje Draca udario romejski (pise vizant.) car Anastazije 491-518,koji je rodom odanle. Povod za to dale su mu zalosne prilike u Dracu nakon odlaska Gota...otac Ane Dukaine koja se je oko 1220 udala za srpskog kralja Stjepana Radoslava... Gote arhidjakon Toma naziva Slavenima

9.str. Drac...potres 1273..mnogi poginuli,mnogo ih pobjeglo u brda i Berat,odakle se samo jedan dio usudio vratiti kuci istom godine 1284. glad,kuga 1363,pa borbe za Drac i pritisak arbanaskih tirana, od kojih je znatan dio pucanstva morao iseliti u Apuliju i ondje se bavio prosjacenjem...a strah pred Turcima gonio je zdrave gradjane u tudjinu.

Ono sto mi je ovde nejasno,a prvi put pominje arbanaske tirane na koga tu misli.ili jos tacnije,relano na koga se to odnosi!? da li su starosjedioci Slaveni pa ih terorisu scipetari koje zove arbanasima,ili su arbanasi,sarbi?ratnici,a scipetari su drugo. Meri Edit Daram se kao strankinja lako izgubla u nasim identitetima ko je ko,jer tucin joj kaze da je trcin a ne zna turski i sl,ko je sta...i nama je tesko pohvatati taj kraj,najbogatijim za odgonetanje ko je tu ko sta od kada,kako i zasto...

str.10 Komplikovana etnicka struktura Draca. Slovenska i arbanaska ozmoza. Kada se je nakon seobe naroda (dakle Suflaj ima noviju teoriju o seobama naroda i iz tog ugla posmatra stvari) Etnicku jezgru svih tih gradova od Krka do Draca i Kruje cine u srenj,vijeku potomci rimskih gradjana. Romani Porfirogenita, Latini popa Dukljanina i Tome arh., Ladhinon Arapina Edrisija, od Hr i Sr nazivani Latincima, od Arbanasa Latin. Jezik ovih Romana, znanstveno nazivan dalmatinskim, bio je zaseban,potpuno razvijen dijalekt, idioma latinum,prvi tragovi u dalm listinama 11.i 12.vijeka,a od kojeg je zadnji prezitak vegetirao u gradu Krku jos god 1898...ali ga valja ostro razlikovati od drugog latinskog jezika na Balkanu, od rumunjskoga. Na jugu podlegao je on najranije juznoitalskom utjecaju i etnickoj penetraciji Slovena, odnoso Arbanasa. I u samom Dracu vidljiv je u kasnijem srednj.vijeku slovenski elemenat. Drac u sred.v.ima vanredno mjestovito stanovnistvo. U 7.vijeku primio je mnostvo romanskih bjegunaca iz Salone,Solina. Grci su tu vazda u manjini. U 14.v.snazan je u varosi arbanaski bojarski elemenat,ima tu pace i sjevernih arbanaskh vojvoda (Burilla voyvoda 1389-1393,god 1333.kod kralja Stjepana Dusana, Gradislavus Borilli vexillifer, voevoda Gradislav"). Kao u gradu Krfu i u mnogim gradovima Grcke, bilo je u Dracu i Zidova... Zanimljivo je ovde da Suflaj navodi arbanaskog vojvodu Gradislava, dakle jasno je da su ti arbanasi Slaveni, jer navodi da u Dracu ima Slavena a ne navodi ih konkretno,vec ovoga arbanaskog vojvodu,sto je isto nasa titula) Zasto su mu Slaveni i Arbanasi ovde tako neodredjeni? Da li je to sinonim ili ne? Ranije kaze Slaveni i Arbanasi,dakle nisu mu sinonimi,ali sto onda ne pojaca tvrdnju o slavenskoj obojensto Draca,to mora valjda na osnvu nevega tvrditi!

Реч бојар, бојарин, у нас бољар долази преко Бугарске, од Турско-монголске речи Бајар, шта је најпре значило „богат“, па онда „одличан“. Св. Сава наводи у биографији свога оца српске Бољаре, који с његовом браћом и свештенством иду у сусрет моштима Немањиним, а Првовенчани, описујући Немањин збор против јеретика, помиње старце и велможе. http://sr.wikipedia.org/wiki/Бољари

http://www.seminarskirad.biz/seminarski/kavkaski-albanci-lazni-iliri-grupa-autora.pdf
 
Poslednja izmena:
Prvi turski popis arbanaške zemlje iz 1431-2. godine pruža pravo bogatstvo slovenskih toponima pa može poslužiti i za studije o istorijskom razvitku slovenskih jezika na Balkanu. Gotovo polovinu ukupno upisanih mesta ili mezri (ranije naseljenih pa uništenih ili raseljenih sela) pokazuju ili osnove ili sufikse reči slovenskih jezika. Kako su popisivači bili Turci ili ljudi sa Orijenta, oni su imena koja su čuli ili pogrešno upisali, ili su izvršili izvesnu transkripciju prema svom izgovoru. No, i pored toga, lako je toponime vratiti na izvorni oblik, ako je to potrebno. Azbučni niz tih toponima je sledeći:[109]

Aljine (1), Andrišovo (78), Ardosove (12); Babuni (5), Balice (93), Banja (100), Barven (= obojen) (87), Backo (Gorica) (85), Baštov (88), Baštanij (70), Belovode (4), Beluš (kod Koprišta) (48), Betove (5), Bečište (30), Bzode (88), Bileni (52), Bistrica (111), Blaten (94), Blace (45), Blašove (57), Boga (94), Bogdre (?) (4), Bogolin (118), Bodrište (2), Bojan (12), Boleni (80,81), Bolicane (24, 29), Bolšani (2), Borozij (93), Borši (29, 34), Brane (94), Branen (93), Braste (87), Bratuše (86,88), Brace (89,113), Braštane (56), Brašteni (94,95), Brzi (94), Buzvode (91), Buđen (108), Bulzičicko (81), Bunavje (43, 53, 67), Burni kuk (1), Burani (77), Bušine (69); Vajoneti (15), Valtice (2), Valčište (24), Vardeni (88), Varibob (52), Vasavani (31), Vebenište (32), Velikates (32), Velihove (12), Velište (56), Velkolje (69), Velogašte (55), Vešane (65, 77), Viden (101), Vidolušte (8), Vizešte (19), Vijanište (40), Viligranu (32), Vino (97), Vinokaz (62, 77), Visacko (80), Vicane (34, 75), Višane (39, 81, 110), Vlacepolik (71), Vlašnice (101), Vluše (78), Vodice (4, 39), Voštane (3), Vrabjan (52), Vrag (87), Vranište (54, 83), Vranje (10,33,91), Vrbe (59), Vrbenik (47, 52), Vrestave (9), Vrešnje (54), Vrešti (51), Vrsek (83), Vunari (5), Vune (4), Vunovje (44); Gabrve (34), Gardik (3, 19), Giračice (64), Globočica (41, 47, 48), Golgabočište (31), Goleš (5), Gonfonje (?) (34), Goranici (2), Gorice (2, 33), Grabjane (43, 44, 67), Gradice (84), Graždane (11), Gračani (72, 88), Grenane (82), Grbeli (69), Grjane (87), Grmadovič (31), Grceni (62), Gulice (35); Damezi (31), Dardane (99), Debrovište (33), Debrojani (3), Derajne (73), Divjani (95), Dibričeni (12), Dobranik (72), Dobratini (77), Dobrodice (66), Dobruše (82), Dol (108), Doli (82), Domcko (85), Donjan (112, 120), Doraklik (62), Dorbare (94), Dorezi (81), Dorize (78), Dragat (30), Dragoš (9), Dragušte (20), Dračivice (33), Dragovce (38), Dragove (5, 57), Dragovice (62), Drbac (51), Drenice (47), Drenovo (5), Drigani (63), Drni (92), Dulgajnove (?) (80), Dilcko (76), Dupine (40); Edrini (17), Erdenice (5, 33); Zabokin (65), Zabrđani (78), Zavene (20), Zagorje (21), Zagre (85), Zvenarice (64), Zdvjani (2), Zelujani (5), Zelje (24), Zlehove (28), Zinište (19), Zlini (100), Zlitar (87), Zranišave (?) (9), Zrnicko (83), Zrnusek (76), Zurdini (72); Žabjak (88), Žamžan (75), Žirezde (81), Žitolin (55), Žutove (59); Izmic (Vajuniti), Izmosle (98), Ilijani (79), Isnište (95), Istreli (29); Japove (77), Jelizane (5), Juvanište (1); Kavariledič (?) (4), Kajce (83), Kajce (85), Kakri (118), Kakodin (19), Kakosi (7), Kalanci (7), Kalačište (5), Kalati (36), Kalečište (56), Kamenice (3), Kamenicko (60), Kamaničeste (33), Kamačište (5), Kamiljani (100), Kamičeni (10), Kapani (4), Kardik (10), Karpene (88), Kasnik (99), Kaščište (30), Kemištenij (5), Kerebnice (3), Kirjane (62), Kirderjani (4), Kirasin (20), Kirahove (26), Kitlaz (Vajonetja) (28), Klazezni (2), Mali Klobučar (50), Kozane (92), Kozerni (67), Kokopovi (94), Kokotel (93), Kokrsni (24), Kokune (86), Kolkovce (78), Kolojne (104), Kolorci (1), Komnane (96), Konice (18, 92), Koprenco (80), Koprijane (97), Koprošte (37), Kora (92), Korasij (97), Kore (89), Korit (87), Koricane (62), Kornište (36), Kosrice (36, 41, 46), Kostani (24), Kostincko (83), Kotine (6), Krabove (98), Kraben (93), Krave (75), Kradic (75), Kraine (13), Krajnko (42), Kramince (62), Krapi (83), Krapicko (80), Krasnik (56), Kraštane (52), Krevolki (55), Kreskavec (71) Kreštani (72), Krivoluk (96), Krlice (77), Krpene (104), Krpice (86), Kruševič (2), Kruševo (57, 68), Krušove (84), Krčaji (99), Kudeni (28), Kuzi (99), Kukare (98), Kuke (4), Kumani (76, 79), Kurine (28), Kurjani (61), Kurova (67), Kuti (53), Kučkova (61), Kučova (78), V.+M. Labove (2 + 9, 27), Lavdani (14, 22, 66), Lagani (81), Lajane (51), Laini (62), Lašte (36, 52), Levanaj (87), Lenika (60), Lepeni (54), Letizde (10), Lešan (93), Lešane (20), Lešine (82), Lešove (77), V. + M. Lešne (32 + 32), Lešnice (15, 17 + Vajunitja: 20), Libnoše (101), Libohove (2, 5), Livezište (20), Livinje (2), Lika (97), Lipe (104), Lipkovec (99), Lipoš (6, 71), Liptovo (44), Litenij (92), Litonište (7, 22), Licojane (79), Lište (98), Lokove (28), Lopeš (32), Lubina (100), Lubonje (43, 51), Luvinje (4), Luk (86), Lušice (86); Madenik (42), Majane (67), Majeni (39), Malzene (48), Malne (82), Manice (55), Manjani ili Madenik (51), Markinošte (114), Midozde (12), Mizacko (82), Mirevijac (47), Mirsova (78), M. Modeze (39), Mogila (57), Moknar (120), Molkile (31), Molnište (55), Momčile (80), Monastirce (36, 60), Mrozovište (44), Mrčeni (Mazeni) (32), Mujdogorjane (31), Muštinike (87); Načejošte (59), Nivjane (Zagorje) (16, 25), Nivice (32), Nijani (100), Novanij (72, 73), Novo Selo (31,33,65), Novoslani (4), Nokve (17); Obranište (79), Odorice (55), Odricani (40, 50), Olseni (108), Oronište (100), Osnova (48), Oslizvizde (67), Osrice (48), Ostrog (53), Ostronaj (101), Otepane (60), Otove (23); Paveli (63, 66), Paljenke (86), Paljevo (87), Pankov (55), Papreni (98), Pastovce (32), Patize (107), Patolove (9), Pelnik (103), Pepule (99, Zagorje: 7), Popolič (2), Pesjak (23), Petan (32), Peterlič (?) (4), Petri (86, 107), Peštani (31, 32), Pizavište (2), Piluri (28), Pistravič (62), Pice (3), Piševa (62), Pištane (5), Plavovce (7, Vojunitja: 7), Plaplice (34), Pleši (103), Ploče (48), Ploš (31), Pogan (48), Podjadec (54), Pokronik (34,46), Polani (60), Polute (7), Poljani (31), Popovište (76), Poričane (100), Poročeli (100), M. Presani (37), Presijani (35), Prestove (44), Prostok (97), Prizde (100), Prilske (113), Priske (103), Prište (83), Proštani (101), Prsak (79), Punavje (36); Raviše (85), Ravište (87), Ravše (34), Radili (39), Radiše (78), Ralani (84), Ras (99), Rahove (4, 19, 48, 78), Rahovce (80), Rejkan (5), Restovice (72), Riba (110), Ribani (60), Ribek (70), Rijlek (83), Ripeš (32), Ričove (63), Rogov (79), Rogožina (87), Rojnik (56, 68), Rusati (28), Ruši (Vajunitja) (28, 30); Sadek (107), Sakule (5), Senice (72), M. Selište (35), Selce (4), Selčani (31,98), Seljani (26, 78), Senice (8), Setan (97), Setnice (80), Silice (25), Skreštane (98), Skarile (?) (85), Skonjan (104), Skorobatine (34), Skrcani (63), Skurane (85), Skurec (87), Slance (58), Smokina (35, 42, 45, 48, 50), Smoktin (50), Soboki (4, 26), Sovnik (98), Sojnik (80), Sopine (100), Sradište (20, 22), Sračane (34, 45), Starze (9), Stepani (19), Stojani (2), Storjane (36,43,44, 52), Stravani (83), Stravoskazi (3), Strakove (76), Strojine (46), Struman (57), Suznica (94), Suratsko (?) (20), Sutin (11 2, 116); Terapčište (60), Todori (85), Tojani (66, 71), Traši (99), Trbas (85), Trbuhe (22), Trgohove (78), Trenavice (14, 22), Trepljanište (98), Trnovo (76, 77), Trica (36), Turižde (112), Tusnica (26), Tušniki (49, 52); Uljani (1), Uljanik (2), Umance (50), Umjani (30), Uskorjaci (23), Uskorojde (42), Urtosolište (3); Fraštani (2, 3); Harlove (14), Haskove (2), Helm (87), Hlamerci (62), Hotište (4), Hotove (56), Hoštove (23), Hrvat (94, 5), Hrvatove (94), Humelice (2); Cepane (78), Crnovite (38, 47), Crkovice (3), Crnice (76), Crnogač (73), Crnoglave (72), Crnogorice (29); Čagovište (39), Čaprišište (21), Čarnik (97), Čepini (katunsko selo) (7), Čerbetovo (41), Čiste (98), Crtijak (39), Šepri (Zagorje) (9), Šičece (113), Šinak (109), Šitište (=Žitište, 112), Štegac (97), Šteparc (78), Štvrb (88).

Gornji spisak ne samo što donosi slovenske toponime u Albaniji 1431 -1432. godine, nego svedoči i o jezičkim osobinama u vreme nad su Sloveni dali mestima pomenuta imena. Pored samoglasnog "r", još se zadržao gerli ř (kao kod Zapadnih Slovena), što je turski pisar deskribovao sa "rz". Tvrdi poluglas se još nije sasvim izgubio. Na kraju reči "k" još nije dovoljno omekšalo i prešlo u "ć".

- - - - - - - - - -

Šta je ovdje uopšte tema?

Тема је Шуфлај и његова књига. Разговор о ставовима из књиге. Ако још неко чита у бившој Југи нека нађе занимљиве дијелове,спорне, дискутабилне овде...Требали би сви више да читају и да има више тема о књигама разним историјским... као што на подфоруму телевизија има разних серија ,ријалити програма, филмова...

i sjevernih arbanaskh vojvoda (Burilla voyvoda 1389-1393,god 1333.kod kralja Stjepana Dusana, Gradislavus Borilli vexillifer, voevoda Gradislav").

Зна ли неко о овоме Градиславу нешто више,ја на нету не налазим...
 
Poslednja izmena:
Ako je to tema, čemu:

Na str.5 u naslovima piše: ...Srpske krajine... (to ide u prilog mojoj tvrdnji da je Srbin krajisnik i ratnik)... Srpski kraljevski dvor kraj Skadra

Zašto si sve one silne segmente izdvojio u bold?

I još bitnije, ako je tema Šuflaj, zašto onda postavljaš opširne tekstove od Hrabaka a ne njega???
 
Poslednja izmena:
Tema je Suflaj i ono sto on navodi. Ne dozvoliti sirinu diskusije,a da se opet zna za glavnu temu,je skandalozno. Ako on navodi slavene,a nedovoljno jasno objasnjava gdje su oni u Dracu,onda je potrebno,usput staviti toponime slavenske sirom Alb,po turskim popisima,da bi se vidjelo da je to slavenstvo albanije nesporno,i utemeljeno a ne sporadicno,To je dakle tek uzgred. A boldovano je ono upravo sto naglasavam,sto je vredno naglasiti,jer eto Formica kaze da Cg nisu Srbi,pa naglasavam da pravas,hr nacionalista 1925 (kada je propala i cg drzava,a oni imaju slican problem separatizma)on opet pise da je Vladimir Srbin itd.. On je cak zbog svog sluzenja stranim silama ubijen od Aleksandra,a opet neke stvari nepristasno pise,sto ne dokazuje da je u svemu neprostrasan. To je dakle jedna opsirna analiza njegove knjige koja je veoma bitna za Kineze i Japance. Oprostite! Bitna za Srbe,pa zato ne shvatam cudjenje i trazenje apologije za opravdanost ove teme? Da sam stavio temu kako je neki Koreanac napisao o Jpancima i Korejcima knjigu,ovakvo cudjenje bi,po meni,bilo opravdano. Gdje ce se pricati o ovoj knjizi ako ne na nekom od foruma? Zar ces me poslati u biblioteku da trazim nekog dedu koji ju je mozda procitao pa da usmenim razgovorom sve ode u nepovrat,a ovde ostaje? Zasto ti smeta boldovano? Da li je po tebi bolje da se ne naglasi sta Suflaj kaze o Vladimiru,pa da obradujes Formicu, Dukljanina. Prema tome,zamolio bi da mi se ne prigovara za svaki korak,jer ono sto ja radim nije bezvreno i dostojno stalnog prigovora,cak ako nekada formalno i preksrim formalna pravila. Ovde ne mora biti prica samo o toj njegovoj knjizi vec uopce o njemu, jer ga Hr navode kao zrtvu Aleksandrove diktature,sto je takodjer djelomicno tacno.
 
Poslednja izmena:
Tema je Suflaj i ono sto on navodi. Ne dozvoliti sirinu diskusije,a da se opet zna za glavnu temu,je skandalozno. Ako on navodi slavene,a nedovoljno jasno objasnjava gdje su oni u Dracu,onda je potrebno,usput staviti toponime slavenske sirom Alb,po turskim popisima,da bi se vidjelo da je to slavenstvo albanije nesporno,i utemeljeno a ne sporadicno,To je dakle tek uzgred. A boldovano je ono upravo sto naglasavam,sto je vredno naglasiti,jer eto Formica kaze da Cg nisu Srbi,pa naglasavam da pravas,hr nacionalista 1925 (kada je propala i cg drzava,a oni imaju slican problem separatizma)on opet pise da je Vladimir Srbin itd.. On je cak zbog svog sluzenja stranim silama ubijen od Aleksandra,a opet neke stvari nepristasno pise,sto ne dokazuje da je u svemu neprostrasan. To je dakle jedna opsirna analiza njegove knjige koja je veoma bitna za Kineze i Japance. Oprostite! Bitna za Srbe,pa zato ne shvatam cudjenje i trazenje apologije za opravdanost ove teme? Da sam stavio temu kako je neki Koreanac napisao o Jpancima i Korejcima knjigu,ovakvo cudjenje bi,po meni,bilo opravdano. Gdje ce se pricati o ovoj knjizi ako ne na nekom od foruma? Zar ces me poslati u biblioteku da trazim nekog dedu koji ju je mozda procitao pa da usmenim razgovorom sve ode u nepovrat,a ovde ostaje? Zasto ti smeta boldovano? Da li je po tebi bolje da se ne naglasi sta Suflaj kaze o Vladimiru,pa da obradujes Formicu, Dukljanina. Prema tome,zamolio bi da mi se ne prigovara za svaki korak,jer ono sto ja radim nije bezvreno i dostojno stalnog prigovora,cak ako nekada formalno i preksrim formalna pravila. Ovde ne mora biti prica samo o toj njegovoj knjizi vec uopce o njemu, jer ga Hr navode kao zrtvu Aleksandrove diktature,sto je takodjer djelomicno tacno.

Ako je boldovano toliko bitno, zašto onda to nisi postavio na odgovarajuće teme gdje se raspravlja o crnogorskom identitetu (čak tri različite), umjesto da otvaraš to pitanje i ovdje, čime sada imamo četiri teme na kojima se raspravlja o crnogorskom nacionalnom pitanju.

A to što je FORMICA utuvio u glavu - on je dosta zadrt, možda ne ni blizu koliko ti, ali jeste, dovoljno da njegovo mišljenje nećeš i ne možeš promijeniti. On je neke tamo nacionalističke zablude i laži utuvio u svoju glavu i poprilično je uvjeren da one imaju nekakve veze sa realnim događajima u prošlosti, što naravno nije tačno. Mnogi su pokušali da ga razuvjere, ali on bi kada biva suočen sa činjenicama njih uglavnom vrlo zaboravljao i odmah se vraćao na staro; šta ćeš, nekim ljudima je mitomanija na prvom mjestu (tu bi trebalo i sebe da prepoznaš).

I dalje mi je potpuno nejasno kakve sada ima veze Bogumil Hrabak sa temom?
 
Ako je boldovano toliko bitno, zašto onda to nisi postavio na odgovarajuće teme gdje se raspravlja o crnogorskom identitetu (čak tri različite), umjesto da otvaraš to pitanje i ovdje, čime sada imamo četiri teme na kojima se raspravlja o crnogorskom nacionalnom pitanju.

A to što je FORMICA utuvio u glavu - on je dosta zadrt, možda ne ni blizu koliko ti, ali jeste, dovoljno da njegovo mišljenje nećeš i ne možeš promijeniti. On je neke tamo nacionalističke zablude i laži utuvio u svoju glavu i poprilično je uvjeren da one imaju nekakve veze sa realnim događajima u prošlosti, što naravno nije tačno. Mnogi su pokušali da ga razuvjere, ali on bi kada biva suočen sa činjenicama njih uglavnom vrlo zaboravljao i odmah se vraćao na staro; šta ćeš, nekim ljudima je mitomanija na prvom mjestu (tu bi trebalo i sebe da prepoznaš).

I dalje mi je potpuno nejasno kakve sada ima veze Bogumil Hrabak sa temom?

Tema su Srbi i Arbanasi u verizji Suflaja. Ako on u knjizi spomene Vladimira kao Srbina,zar da to ne navedem,da ne bi skrenuo sa teme? A kako da skrenem kada je tema njegovo pisanje u toj knjizi? To cak nisam naveo na temo brdjani,i dr nisu cg! jer smatram tamo to nebitnim,ali ja onda ne znam o cemu bi ovde pricao,sta je od njegovog pisanja na ovoj temi pod cenzurom? onda sve,jer ako bi spomenuo albance,onda ces reci da ima puno tema otvorenih o njima,pa sto ne pisem tamo o tome. Ovde je,ponavljam,Suflajev stav o zanimljivim i spornim pitanjima,a ovde mi ne pada na pamet dokazivati da su Crnogotci Srbi,ali ako naidjem na takve pdoatke to cu rado navesti. Ovde me prvenstveno zanimaju sami termini u vezi arbanasa,ko su oni kod njega,jer dolazi do velikog preplitanja sa Srbima,Slavenima.

Sto se tice prigovora o mojoj mitomaniji,bilo bi dobro da me ne kleveces,vec da konkretno navedes bilo sta sto smatras mitomanijom mojom,pa da ti dokazem da se radi o cinjenicama,doduse manje poznatim siroj javnosti.Ali ne moze neukost,neobrazovanost biti mjerilo iceka,uvijek prednost ima nauka i cinjenice. Npr,uvrezeno je misljenje da su Albanci nesrbi. Ja tvrdim da su Slaveni,Srbi u pitanju,koji su za Turaka scipetarizirani.Ako bi ja rekao Albancii su Slaveni izvorno,naravno da ce vecina reci mitomanija.Ali ako navedem dokaze za to,zar neces razmotriti dokaze i presuditi na osnovu njih. Dakle upravo sebe stavljas kao mjerilo prosudjivanja ljudi,a ti si ovde samo moderator. Prema mom prosudjivanju ti se od Formice ne razlikjes,jer koliko on ima cg nesrsbku ideologiju tako i ti imas zacrtane granice pa kad neko njih prelazi tebi je mitoman. Ja bi prije rekao da je bolje izaci iz tora,okvira,pecina,i pogledati malo i oko sebe,dalje,dublje,ostrije... Dakle nisam mitoman,vec si ti toliki minimalista da ti realnost izgkeda kao mitomanija. Mitomanija bi bila da kazem svi Slaveni su bili Srbi sto u neznanju kazu autohtonosti.Ali ako kazem da su Albanci Slaveni cija je elita,kao i svuda u evropi,serbi,ne u etnickom vec u ratnickom smislu,ond aimam dokaze za to a ti oh slobodno obaraj ako mozes.Ako ne mozes,suti i ne kleveci me da sam mitoman.Prije si ti mitoman,jet je to mit da mi nismo ratnici anticki jer je nemoguce da nas ima u antici. Dok drugh naroda moze biti u antici nas ne moze,jer je nama antika zabranjen teren.Ali po cijem ukusu..,necu nastavljati,jer tacno znam koja je tema za to,i ja se strogo tema pridrzavam.

Navodim i srb krajine,koje navodi Suflaj,i to se dotice jedne druge moje teme,pa sta? zar da ne navedem,nesto sto na drugom mjestu dokazujem uporno i prilicno uspjesno,pod sudom javnosti,a vidim tog suda da su gluposti nema,utemeljenog,sem nekih pojedinaca koji ulete sa ismijavanjem bez osnova. Ovde mi nije cilj samo citiranje zanimljivijih dijelova,vec i na prosirenje nekih tvrdnji,demantovanje ako treba,ili dublje istrazivanje nekih stvari koje navode. Steta sto nema podforum na istoriji,knjige,pa da se o svim knjigama moze pricati,na nacin da se diskutije o napisanome.Mislim da to nije los ni predlog napraviti podforum,istorijske knjige i o njima,pa da se onda prebaci ova tema,i da se tako sta praktikuje dalje.
 
Poslednja izmena:
11.str. Gradic Sappu po rijecima barskog nadbiskupa Vilima Adae 1332 nastavaju, cisti Arbanasi. u hr Biogradu na moru,po arapinu Idrisiju 1151 sjece cisti Sloveni (Siqlabe). Vilim barski veli i za Bar, Ulcinj, Svac, Skadar i Drivasto da ondije stanuju cisti Latini, ni Mlecani razlikuju ovdje 1404 Latine i Arbanase. Neromanski element je u Skadru je u 14.vijeku veoma snazan, mletacki komes morao je sebi 1399 drzati tumaca poradi jezika, koji ne razumije. U Drivastu spominju se patricijske obitelji cisto arbanaskog podrijetla,jedanko u Ulcinju. U ovom gradu broji medju staro plemstvo 1553 i obitelj Pamalotti, koja potjece od useljenih srpskkih Mrkojevica. Giustiniani oznacuje 1553 Ulcinjane izricito Arbanasima, a Barane kao dvojezicne, napola Slovene ,napola Arbanase.... Nu osim arbanaske imade tu i jake slovenske natruhe (obitelji, Berivoj, Svinja). Ti Romani dominantne su bastinske jedinice svih gradova istocnog Jadrana. Oni drze kontinuitet iz rimskih vremena...

12.str. Les, latinsko helenska granica uticaja... Kotor 1089-1328 potpadao je pod apulskog barskog nadbiskupa. Dukljanski knez Bodin ozenio je 1080 cerku barskog gradjanina... Bogato darivan je Sveti Nikola barski od srpskih kraljeva. Jos danas na srebrnoj ploci s ledja glavnog zrtvenika ove katedrale cita se, datiran s godinom 1319. ovaj naslov srpskog kralja: "Urossius rex Rasie, Edioclie, Albanie, Bulgarie et totius Maritime de gulfo Andriano a mari usque ad flumen Danubii magni" (Uros kralj Rase, Duklje, Albanije, Bugarske i citavog Primorja od zaliva jadranskoga, od mora do rijeke velikog Dunava)
-Zanimljivo je da ovde nema pomena da je Uros srpski kralj,vec kralj oblasti,pa ne pise Srbije i Duklje,vec Raske,Duklje itd...

13.str. Drac. U njegovoj okolici granice u 14.v. tri velika podrucja sredovjecnih pismenih jezika Evrope: podrucje latinsko, grcko i slovensko... arbanasko-dukljanska listina... drugaciji vlast srpskih kraljeva u Duklji, pa anzuvinska u Dracu... Jos oko 1330.sazvala je gradska opcina u Kotoru glasom zvona pucku skupstinu na trg pred katedralu sv Trifuna. Zanimljivo da danas kazu Tripuna. http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=41&Itemid=58

14. U imenima magistrata vidimo tada prave rimske, bizantske ili srpske rudimente... Tu se nacelnici redovito nazivaju kapetani, a u Mesani odrzao se naslov "stratigotus" za nacelnika sve do novo doba. Magister (mislim da je ova rijec od stari mag)nadglednik trga.moj komentar,sem ovoga u zagradi: Stratigotus,bi bilo strateg,ali i stratiot.stratiot (grč. stratiotes vojnik)
u staroj srpskoj državi: vojnik, obično najamnik. Od toga je i straza. http://en.wikipedia.org/wiki/Stratioti ali i strah i trepet. Strah i trepet,ima crkvena pjesma i radujte se jemu s trepetom... Zao duh Bozji je Srbin,osvetnik,heruvim,koji sprovodi prljave poslove klanja i ubijanja za Boga,za pravdu ali krvavo. Jer od tog zlog duha strepe,imaju strah pa se krov naziva streha a na drugim jezicima i kao duh,dah... streha od strah,od stratiota. Njemu se prinose krvne zrtve da se umilostivi,otuda kod Srba krvozdernost,kada se svadjamo to ide do istrebljenja,krvne osvete,za ponizenje,preponosni...
 
Hrabak je hrabar, pod 14 je o stratiotima. opsirnije o njima na temi http://forum.krstarica.com/showthread.php/614213-Serbin-je-ratnik-od-antike-do-danas/page6 post 142 pa na dalje.kao i o temi ispod,vovoda

15. Nemanja osvaja Kotor...Pod srbskim despotima 1421-1443 javljaju se i Drivastu i u Baru vojvoda kao njihov namjesnik. To je cisto vojnicki naslov. Oznacava kod Srba stjegonosu. Kod Hr i Bosanca je identican naziv hercog. Daleko na jugu na tlu nekadasnjog srbskog despota avlonskog.znaci upravitelja maloh oblasti. questo sopradetto voivoda... U mletacko doba oznacuje naslov voyvoda u Drivastu 1478, Baru 1499 i Lesu 1502. vodju varoske milicije. Listine...a srbska nastavak je mladobizantske listine...

16. Latinska listina dobija ovdje novog suparnika u srbskoj listini... Takovi starosrbski nomici ili inomici spominju se u Prizrenu, Trepci i Novom Brdu. U Dusanovom se zakonu ne spominju. Nu u srsbkim prijevodima nekih bizant.zakona inomici su identicni s tavularima... Arbanasko-dukljanski notarijat... Starinskim kancelarijama dubrovackih konta na Mljetu i Lokrumu upravljaju u 14.i 15.v. arbanaski svecenici, ponajvise iz Bara. (nekako se ne mogu oteti utisku da se ne radi o scipetarima koji ni pismo nemaju i ne koriste do 20.vijeka) Notar je tek 1 od svjedoka.

17. Dubrovcani su za saobracaj sa zaledjem, drzali veliku slovensku kancelariju. U Kotoru bila je takova kancelarija mnogo cednija. U mletacko doba spominje se doista u Skadru slovenski kancelar. (1416 Tomasius Schiavo, servian de la corte in schiavo) ... Sacuvano si statuti varosi Drivasta, koja se je u 14.v. nalazila pod jurisdikcijom tamonsjeg katolickog biskupa. Tu statuti, na zalost, jos nisu pristupacni znanosti (tAJ UNIKUM SE NALAZI VALJDA U POSJEDU LAJPCISKOG ANTIKVARA hIERSEMANNA.On ga je opisao u katalogu 438, juni 1915. str 43.br 250 i dr...Nasar drzava trebala bi svakako da odkupi ovaj rukopis, a bg ili zg akademija da ga sto prije objedlodani) Ne znam sta se naoravilo po tom pitanju! Statut Budve nastao je pod carem Dusanom 1351.

18. Statuti dukljanskih varosi zacijelo su bili vrlo blizi dubrovackima. Pod srbskim despotima u 15.v. ispunjavale su preznine barskog gradskog prava dubrovackim statutima... God.1440 odredio je srbski despot Djuradj da se prava varosi Budve izjednace s onima varosi Bara. Podnaslovi,neko od: krvne veze varosana sa pucanstvom zaledja. Ulcinj kao domena srbskih kraljica, Car Dusan i njegov protovestijar Kotoranin Nikola Buca. Kovnice u Skadru i Ulcinju, srebrnjaci srbskih kraljeva Konstantina i Urisa II. dalm i arbanaski gradoi placaju tribte,danak,svojim susjedima, dohodak, mogoris...

19. Hrvatskiadar kraljevi na sjeveru, a srbski kraljevi i carevi na jugu zadovoljavali su se ovakvim stalnim dankom. Pod carem Dusanom iznosio je akrostih varosi Bara 1000 perpera i 10 tovara maslinovog ulja. U Budvi... Nu kad je rastepena srbska centralna vlast,nastupila su vrlo teska vremena za primorske gradove juga... Topija otimao imanja gradjanima... I sama mletacka rep. bila je prinudjena da za zastitu drackog terit.placa 1401.g.proviziju susjednim plemicima i gospodin (kome? Scipetarima na brdima sigurno ne).. Koa sto se je negda 1173 gradsa opcina u Baru savijala pod teskim novcanim trazbinama velikog zupana Stjeoana Nemanje, tako je stenjala i pod Djordjem I Balsicem 1379.,2000 dukata godis. I Skadar i Dribvast bili su tesko pritisnuti od Djordja II Balsica. Mnogi gradjani izgubste tada svoje posjede. Zenitbene veze=prijateljstvo. Zadarska patric,obitelj Madi u krv,srodstvu s hr kraljevima 1066, di Cegis u Trogiru s bosanskim plemstvom 1400, Buchia i Drago u Kotoru sa zetskim knezovima 1499. Skadarska obitelj Span bila je u rodu s Dukadzinima i srpskim despotima i poglavito za to ubrajali ju medju arbanasko visoko plemstvo. Mlecani od tih veza vide pogibao za Zadar,veze sa zaledjem,Proti njima ustaje u Splitu arhidjakon Toma 1266.. Giustiani preporucuje 1553 Mlecanima da sprecavaju brakove izmedju Barana i susjednog plemena Mrkojevica,jer da je vec polovica gradjana u krvnom srodstvu s Mrkojevicima.

20. Arbanaski despot Andrija II...po volji oze dolaziiti u Drac. Ova obitelj u najsredacnijem prijateljstvu s patricijskim rodovima Draca,koji su joj pomagali i kod bijega u Italiju. Cerki arbanaskog principa Karla Topiju, VOJSAVU izdrzavali su jedno vrijeme gradjani dracki. Ta je kuca po smrti Vojsave presla 1406 u posjed srbskih despota Brankovica. Majka Vojsavina bila je naime sestra Vuka Brankovica. Ulcinj,ovaj grad imao je u 13.i 14.v.izuzetan polzoaj. Stajao pod vlascu jedne nuzgrane srbskih NEMANJICA,A ZATim je sacinjavao dominiji srbskih kraljica i carica. Analogno Nis je pripadao bugarskoj carici. Srb kraljevi i carevi bili su vrlo skloni latinskim gradovima. Spone sa zapasnim vlastima i papama...

poslovica oko Kotora,Ako car da,ali Buca ne da. Car je Dusan Silni. Njegov ministar financija ili protovestijar bio je Kotoranin Nikola Buchia. Pod srbskim kraljevima gradovi Duklje stjecu pravo kovanja novca. U Kotoru se kuje srebrni grossi de Cattaro ili kotorski dinari sa slikom sv Trifuna, zastitnika grada, i s imenog srbskog vladara... Ulcinjski srebrnjaci nose na 1 str.sliku Bogorodice.na drugoj str.kralja na prijestolju s natpisom "rex Urosius"... Kovnice u Ulcinju i Skadru rade i pod Balsicima. Pronadjeno je 20 tipova skadarskih folara Djurdja II Stracimirovica 1403.. Mlecani odrzali su kovnicu jedino u Skadru do 1453.
 
Poslednja izmena:
Stanislave, kakve sada imaju veze Šuflaj i njegova knjiga sa pola stvari koje ovdje postavljaš? Isto važi i za Hrabaka.

14. U imenima magistrata vidimo tada prave rimske, bizantske ili srpske rudimente... Tu se nacelnici redovito nazivaju kapetani, a u Mesani odrzao se naslov "stratigotus" za nacelnika sve do novo doba. Magister (mislim da je ova rijec od stari mag)nadglednik trga.moj komentar,sem ovoga u zagradi: Stratigotus,bi bilo strateg,ali i stratiot.stratiot (grč. stratiotes vojnik)
u staroj srpskoj državi: vojnik, obično najamnik. Od toga je i straza. http://en.wikipedia.org/wiki/Stratioti ali i strah i trepet. Strah i trepet,ima crkvena pjesma i radujte se jemu s trepetom... Zao duh Bozji je Srbin,osvetnik,heruvim,koji sprovodi prljave poslove klanja i ubijanja za Boga,za pravdu ali krvavo. Jer od tog zlog duha strepe,imaju strah pa se krov naziva streha a na drugim jezicima i kao duh,dah... streha od strah,od stratiota. Njemu se prinose krvne zrtve da se umilostivi,otuda kod Srba krvozdernost,kada se svadjamo to ide do istrebljenja,krvne osvete,za ponizenje,preponosni...

Po ovome i tome što si napisao iznad, ispade kao da hoćeš da nadoknadiš to što ti je tema zatvorena i diskusiju nastaviš ovdje.

To ti ne može biti dopušteno. Tema su Milan Šuflaj i njegova knjiga iz 1925. godine. Ukoliko se kao i sam postavljač ne uspiješ pridržavati sopstvene teme, ona neće biti samo zaključana, već i obrisana!
 
Ti stalno nesto pretis,upravo na temi srbin je ratnik,prosireno govirim o stratiotima,a ovde su samo navedeni ukratko.bas da ne pricam nasiroko o tome ovde,pisam tamo,a sada prvi put cujem da je i ta tema zatvorena,sacu bas da vidim da li je tako.

Samo se ti skoncentriši na temu: Milan Šuflaj Srbi i Arbanasi 1925, ne skreći na nešto nevezano (kao u svim prethodnim postovima) i sve će biti u redu.
 
И кад сам листала књигу са горњег линка недавно, запазила сам назив МАЛОК као шиптарско име за Србе-"дугокосе Мркојевиће" који су живели између Бара и Улциња,а данас се користи у пежоративном смислу за Геге у арнаутском Београду (Берату)., а изгледа и за цело католичко "албанско" племе.Малопре сам случајно на фејсбуку налетела баш на ту страницу Шуфлајеве књиге, па вам је копирам:

578318_10200150307218163_996789479_n.jpg
 

Prilozi

  • 578318_10200150307218163_996789479_n.jpg
    578318_10200150307218163_996789479_n.jpg
    34,3 KB · Pregleda: 37
Pauzu u citiranju od 21.do 76 str pripisitie nemanju volje za ovo,jer je ubijena od mod,hvala bogu ex mod!

str 76.
Oseti iz Kavkaza,Srbi i Rusi ih zovu Jasi. dosli kao vojni placenic... KUCI, 1610 POLA PRAVOSLA POLA RKC. Danas je to pleme srpsko.

Dakle 1925 pleme Kuci je srbsko pleme,po ovom katoliku, Milanu Suflaju!

str.77.
ravnice civilizovane a rda divlja...pomicni katun... ratnici kojima je krevet zemlja,dusek toka, a jastuk kamen, JESTEK GURI...Preko Savre... Remeri,arb ime za Vlahe,od imena Romanus. Po zivotu srodni su sa Arbanasima,danas to znaci pastira,kao i turska coban,kako arb zovu vlahe oko berata. zanimljivo da se jastuk isto kaze jestek...

Jasno je da Scip.nisu starosjedioci jer bi i oni kao pastiri,da su tu bili u vreme rumsk-romejskog carstva bili djelomoce romanizovani,ipak oni nazivaju vlahe Remeri tj Romani,jer odlika vlaha je da sjedi na mjestu,i sporo se asimiluje,a ipak su asimilovani sto dokazuje da je rumska vlast bila duga! a zasto scip nisu romanizovani?jer kasnije dolaze? zasto serbi nisu? neki jesu neki nisu,jer vojska je brzopkoretna! lako mijenja lokaciju za sluzbu raznim carstvima.

str 78.
Rumunje koje car Kantakuzen pogresno oznacava kao Arbanase... U cetama cara Dusana,nalaze se uglavnom Arbanasi...Giovani Saribissi...

str.79.
g.srb.vojskovodja Preljub prodire...Mlecani nazivaju njegove trupe Albanenses!...Njihova mjesta zauzimaju vecinom arbanaske poglavice, tek ponesto Srbi. 1350 spominje se u Beru 30 srb plemica sa porodicama i 1500 konjanika. (Mislim da je Suflaj nzivao knjigu Srbi i Arbanasi da bi stavio izmejdu veznik koji ih razdvaja,a radi se o istom narodu,koje je usljed ist okolnosti pod Turcima postao drugacijei scipetariziran je! To su dakle uslovno crnogorski srbi pod trucima,sa scip uticajem,dok su dalje samo poturice ili turci bez scip uticaja,a treve su slobodni cg i brdjani,pravoslavni srbi!) Vojvoda Mladen otac SEBAStokratora Branka u Ohridu..bio je zapovjednik u okolini Dubrocnika. Njegov unuk ceSAR Grgur podize monastir Zaum. U tim krajevima imade sada plemica iz herc.Nevesinja i Ljubomira. JANINSKA KRONIKA: SERB-ALBANITO-BUGARO-VLAH

str.80.
tece prava rijeka ljudstva u Apuliju i Kalabriju... izmjesano su arb.Toski iz juzne alb...Kolonija Arbanasa kod Zadra nastala 1723-7,potjece iz krajeva stare Duklje,iz mjestovite srbsko-arbanske zone. Preko Vikentija Zmajevica se vrsilo to iseljavanje,preko Bara. Nose imena po selima iz okoline Skadra i Bara. Sestani, Sestanovic...
 
Poslednja izmena:
И кад сам листала књигу са горњег линка недавно, запазила сам назив МАЛОК као шиптарско име за Србе-"дугокосе Мркојевиће" који су живели између Бара и Улциња,а данас се користи у пежоративном смислу за Геге у арнаутском Београду (Берату)., а изгледа и за цело католичко "албанско" племе.Малопре сам случајно на фејсбуку налетела баш на ту страницу Шуфлајеве књиге, па вам је копирам:

U vezi dugokosih,pominje ih i Meri Edit Daram,na jeveru Albanije,kaze da se razleikuju od tamnoputih juznjaka koji nemaju duzi pramen kose,da ovi sjeverniji imaju plave oci...dakle jasno je da se radi o Serbma,kao sto su i Suebi i kozaci imali duzi ramen,slika perjanice,ratnika.

..............

81.str.
velika morlacka zona uzduz jadranske obale, a ni hr ni srb blok nije bio tako zgusnut kao danas. (nema sumnje da morlaci nisu crni vlasi,vec morski vlasi.stocari pri moru,jer kaze duz jadranske obale.a kod paga je morlacki kanal npr)slicno je i sa Moreja=peloponez od mora,nas toponim kao i izraelski amoreji,pomorski narod,navodno. Poslavenjeni su i snazni Morovlasi. (Ja bi rekao ponovo slavenizirani,jer su ranije deslavenzirani pod Rumom) Aromuni u Bosni gube svoj jezik...isto ceka i Macedo rumunje.Oko Soluna i Sera pretvaraju se oni u Grke, oko Velesa, Prilepa i Prizrena u Srbe, oko Elbasana, Berata i Tirane u Arnaute.... Nov ciklon..arbanaski pastiri, sada vec MUHAMED,VJEROISPOVJESTI. Srpsko picanstvo od turaka prema sjeveru se povlaci,1690 veliko iseljenje u Ugarsku (tacnije u Sirbijum,nase staro staniste) U staru domaju Srba ulaze Arbanasi preko Opolja, Ljume, uz Bijeli Drin na Kosovo,pa do NP i Nisa. Pec,sijelo srb cr.kao Djakova i Gusinje,postalo je nekom vrstom arba..


82.str.
arbanaske gradske republike u koju je radi ratnickog i razbojnickog zivlja bilo teze doci nego do rusevina grada Ninive. Arb su zaposjeli i JZ obalu ohr jezera. svi oni znaju kojim plemenima pripadaju od kako su doselili daleko na istok! Kako se sire scipetari: najprije osvanu ARBANASKE BANDE, jake do 300 ljudi, odvode djecu i muzeve (zulum), da ih uz otkupninu puste na slobodu. Slav.st.postaje nemirno..na to dolaze 2-3 arnautske obitelji nastupajuci kao gospodari. Autoritet daje im krvna osveta...seljaci ne podnoseci nasilje povlace se u nutrinu... Po berl kong Arb se povlace iz srb kotareva. (Cini mi se da se radi o ovome,ti arb su u velikoj mjeri scipetarizirani Serbi,ratnici,razbojnici,koji preko Turaka terorisu hriscanski vlaski mirni slavenski zivalj,koa ustalom i u Bosni poturice)

83.str.
Drac i Solin rasadnici hriscanstva na ist Jadranu. Salona postaje mitropolija za Dalm.Skodra za Prevalis a Drac za Novi Epir. veza sa lat.rimom (sto i nije bas tacno!) 395 dioba carstva dalm zapad a epir i prevalis istok. 535 biskupije prevalitanske podvrgnute metropoloti Justiniani Primi,pa su pod grckim utjecajem.

84.str.
sut=svet.sutorina,sutomore=sveta maria,sustejapne kod budve,pastrovici...npr Sancto Auracio de sovra Scutari.To mjesto u Gornjem Pilotu Srbi 1384 zvali Sveti Vraci,a Romani, Sancti Chosma Damiani. 732 car Lav Isavrijanac odvaja Novi Epir i Prevalis od Rima... 1219 srb crkva autokef. Biskupije juzne Dalm.i sjev Alb.glavna uporista papisntva u borbi proti Biznatu i pravoslavlju na Balkanu do u tursko doba. STA JE TU CUDNO?i danas koriste taj element protiv nas i uvijek i svuda su npr hr katolici izvrsioci jezuitske papine politike!

85.str.
Antibari ili Bar preuzima crkveno nasljedje velike i propale rimske varosi Duklje (svakako se radi o romanziovanim Diklicima,slavenima,od kojih je i dioklecijan). Biskup varosi SARDE postaje biskup prostrane pokrajine Pilota... ...na njihovim mjestima javljaju se od 9.vijeka cr.oblasti sa slavenskim imenima. Grad Belgrad, najprrije nazvan Bulgeropolis i Glavnica. Od primarnih dijeceza na arb.tlu.Skadar,Ulcinj,Les,Arbanum Kroja,Avlona i Drac. Drac nad svima mitropolitsko srediste...drac.na sjeveru susjed mu metropolit splitski,cija je vlast do dobr i kotora. I Drac bio vjerski dvozivac. u dracu se odrzali pravoslavni,ali katolic gledaju stalno preko mora na papu...

86.
kako je nastala dubrovacka i barska nadbiskupije,na stetu splita i draca

ortodoksni metropolita,redovno u progonstvu.DRAC mjesto sukoba pape i romeja! dracka nadbuisk,na istoku granici sa ohridskom metrop.OHRID mocna grcka kula,koja drzi pod svojim Grke,Srbe i Bugare. 1022 Drac gubi 2 sjeverne biskupje Bar i Ulcinj. Papa Benedikt VIII,neprijatelj Grka.stavio te 2 bisku,pod vlast dubrovackog nadbiskupa,podredio mu je i biskupa kotorskoga. Porast barske crkve rezultat dvojakih sila. Natojanje lokalno Du i Bara, na granci splitske i dracke mitropolije da steknu NADBISKUPSJI PALIJ. ali i sjernica rimskih papa da u borni za Bznatom svuda jacaju Latine! Drac,trostruka granica Romana, Grka i Slavena,najpodeznija za PRAKTICKI POKUS PAPINSTVA,da zajedno sa donjom Italijom ponovo osvoji citav stari Ilirik. Veliki odjek bule pape benedik.8. Protiv nje nadbiskup splitski,cime dotadasnji sufragan,biskup dubrovacki, njome posta nadbiskupom! DAKLE DUBRO TADA 1.PUT POSTAJE NADBISKUPIJA! na razvalinama istocne splitske i sz dracke mitropolije! ali protiv toga i biskup barski,jer on zeli biti nadbiskup,sjevera dracke mitropolije.

87.
Nastojanja barskog prelata podrzavaju srbski knezovi u Duklji. Njima ne odgovara ni Split,ni Dubr,ni Drac,jer je Bar pod njihovom vlascu,pa iako naginju pravoslavlju ne vole Biznat! 1089 na molgu duklj kneza Bodina (Bodin regis Sclavorum),papa Klement III podredjuje nadbiskupu duklajnskom,zapravo barskom (Petro Dioclensis sedis archiepsicopo) sjev.arb.biskupije Bar,Ulcinj, Svac, Skadar, Drivast, Pilot,nadalje srbsku, bosansku i trebinjsku provinciju i kotorsku biskupiju. Kasnije kotor podredjuju apulskom Baru u Italiji. Sve bule barske i dubr.svojataju sebi kotor!u 12.i 13.v.ali do 1328 ona je pod vlascu apulskog Bara. Barski prelat Petar je nositelj tradicije dukljanske crkve,koje vise nije bilo,a koja nikada nije bila metropolija...ali ugled kod arb,slav,i rom pucanstva velik.

88.
Papa LesandarIII izopcuje biskupe Bara i Ulcinja zbog neposlusnosti Dubrovniku. ep arbanaski u Kroji zeli preci na zapadni obred.i njega potcinjava Duborvniku.protiv ekspanzije dubr.ustaje barski perelat Grgur 1173-1195,rodom iz Zadra.ove se prvo Dioclitane...kasnije Antivarensis. Poduprt od duklj kneza Mihajla od se svezao sa nadbiskupom apulskog Bara,i sa splitom,postavio splitsko pitanje nad dubrovnikom.Normani brane DU i on i dalje trijumfuje. 1189 Grgur kao pristasa kneza Mihajla mora bjezati iz Bara od kneza Nemanje.

89.
knez Duklje Vlkan (valjda Vukan) 1199 uspjeva da nadbiskup Bara dobije palij. Borba s Du izaziva u Baru mrznju na papu :) 1219 osnovana autokefalna srbska crkva,Bar dobija po svom polozaju, vaznost kao katolicka straza!!! neki laici rekose: Sto je nama papa, gospodin nas kralj Uros je nama papa!

90.
parnica Bara i Du pred rimskom kurijom u Perudji,zatvorili u Baru psolanike pape koji su dosli da pozovu biskupa na sud. Tada je brat srbskog kralja,Ladislav, strahovito psovao papu nazvav ga psom zajedno sa svim njegovim kardinalima... Albanija postaje operacionom bazom proti pravoslavlju na Balkanu,A BAT GLAVNIM UPORISTEM PROTI PRODIRANJU SRBSKE CRKVE NA MORE... Du potisnut sa duklj.tla. Naslov nadbiskupa barskog archiepiscopus Sclavinensis, vec 1256 na kamenoj ploci u Rimu,a POCETKOM 15.V. DOVODI DO NASLOVA "PRIMAS SERBIE",pokazuje jasno zadacu koju je imao da vrsi ovaj rimski eksponenat na samoj sirokoj prodornoj zoni,sto ju je stao u 13.v.dubsti srpsko pravoslavlje u primarnom jadranskom katolickom nasipu. Imena srb.knezova 9.st.vecma su latinskog nego grckog podrijetla. U srb crkv.terminologiji imade i latinskoh tragova,a u rusevini neek cr u limskoj dolini nadjeni su odlomci latin.natpisa iz 10.v. Svi dukljanski...
 
Poslednja izmena:
91.
Knez Bodin primio je 1096 u Skadru franceske krizare najsrdacnije. 1113 Ribnica,nema drugih popova sem latinskih.oni krste Nemanju,osnvaca srb drzave. latini precrtali rijec ABBAS,i nad nju stavljen izraz ARCHIMANDRITA. Barski sinod protiv 1199 znjenja svecenika i nosenju brade. Pravoslavlje prodire do Kotora,Bojane,Lesa,preko brojnih srbskih kraljevskih monastira. Jedan od 8 ep srb.i primorskih zemalja,biskup ZETSKI,u mon.kotorskog zaliva,koje su Romaniz vali S.Michael in culfo Catari. Metohija (crkveni posjed) sv Mihajla sizala je do pred vrata grada Kotora s katolickim biskupom. Istodobno morao se je latinski biskup Zahumlja povuci iz svoje rezidencije na poluostrvu Syonu.Preselio se na Korculu.Njegovo sijelo zaposjeo je ortodoksni biskup.1318.ovaj pravosl ep.morao povuci i mon.sv Petra i Pavla na Limu. NA STONU OSTAO JE IZA 1334 TEK JEDAN SRBSKI POPA,DA POJE U TAMOSNJIM CRKVAMA. 1254-60 protjeran je i lat.biskup Trebinja...

(ava,oce se koristi i u Izraelu za vrem Spasa,a arhi je pocetak,mandrit,je grc rijec.Arhimandrit (grč.: vođa /duhovnog/ tora, tj. manastira), u pravoslavnoj crkvi, starješina važnijeg manastira Име потиче од грчких речи архи (изнад, над) и египатске речи мандра (стадо).

http://oce.catholic.com/index.php?title=Abba

Abba
An Aramaic word for father
page scan of Abba; An Aramaic word for father
view page scan
High Resolution Scan ———————————

Login or register to access high resolution scans and other advanced features.

Registration is Free!
Errata* for Abba:
———————————

Login or register to access the errata and other advanced features.

Registration is Free!

————
* Published by Encyclopedia Press, 1913.


Abba is the Aramaic word for "father." The word occurs three times in the New Testament (Mark, xiv, 36; Rom., viii, 15; Gal, iv, 6). In each case it has its translation subjoined to it, reading abba o pater in the Greek text; abba, pater in the Latin Vulgate, and "Abba, Father" in the English version. St. Paul made use of the double expression in imitation of the early Christians, who, in their turn, used it in imitation of the prayer of Christ. Opinions differ as to the reason for the double expression in our Lord's prayer: (I) Jesus himself used it; (2) St. Peter added the Greek translation in his preaching, retaining the Aramaic direct address; (3) The Evangelist added the Greek translation; (4) St. Mark conformed to an existing Christian custom of praying, by way of hysteron proteron.

A.J. MAAS

Ta rijec lici na nasu tata.kod grka je ava.
 

Prilozi

  • sasinek.jpg
    sasinek.jpg
    23,6 KB · Pregleda: 14
Poslednja izmena:
92.
1308 perfidni :) shizmatici progone katolike i razaraju i provaljuju u crkve Latina,a prelate zarobljuju. JEDNAKO PSUJE SRBE barski nadbiskup Guillemus Adae 1332 u svojim uputama,kako bi franceski kralj lasno mogao osvojiti srbsko kraljevstvo. Samostan sv Ivana kod Drivasta veli papinska bula da je od 1356 od skizmatika gotovo posve razgrabljena. regni Rassie scismaticis... 1198 veliki zupan Nemanja darovao par sela hiland.monastiru,kraj grada Prizrena par sela.,gdje je jos 1346 postojala 1 katolicka parohija. pod Dusanom dobio i dijelak carine Svetog Spasa na Drinu....carina sv Srdj i Siroko Brdo kral Lesa....stalno ime Metohija...zbog crkvenih posjeda. I u Donjem Pilotu imao je hilandarski monastir u 14.v.posjede (Kamenice,Murici,Kalogeni) i tu granicio s posjedima monastira Decana. Ova bogata zaduzbina,i jos danas ziva 1925?! Stjepana Urosa III,na Bijelom Drinu imala dosta dobara izmedju rijeka Cijevne i Riolija. 2 seljaka imala su tom monastiru davati godisnje 6000 svilenih buba. Mon.sv Arh kod Prizrena iz 1348.od Dusana,pored brojnih sela,arb i vlaskih katuna na sjeveru Prizrena,carevom rizovuljom jos i...

93.
1303 in regno Servie...Mon sv Nikole Vranjinskog osn.od 1.zetskog biskupa oko 1232,posjedi uzduz skadarskog blata,u Crmnici SZ obala. Oni su granicili s imanjima kat.opatije sv Marije rtacke,i barske patricijske obitelji ZARE 1306. oTOCNI MONASTIR...SELO kUPELNIH,SADA musl,vrvjelo je od pravosl.popova,Stanko,Bogdan,Radoslav,Radovan... 1 pop na 20 kuca,na posjedima decanskog monastira. i jugozapadnije na Bojani ima tada obilje pravoslavnih. U ovo doba imadu vec i romansko arbanaski gradovi pravosl.monastira. U Ulicinju,Skadru...

94.
Time je svrsen ortodoksni prodor u katolickom nasipu,uoci provale Turaka...biskupija Mokra na zap obali ohr jez.na jugu biskupija belgradska,Berat,s glasovitom crkvom bogorodicinom,mon sv Jovana Vladimira kod drevne Skampe=Elbasana(ne kaze Novigrada) i Panagia tis Apollonias obnovljena od cara Andronika II, NAPOKON VALONA POD MALIM SRBSKIM DINASTIMA s jos danas uzdrzanim monastirom Zvernec... Dušanovo carstvo je zauzelo Valonu 1345. i tu osnovalo autonomnu kneževinu. http://sh.wikipedia.org/wiki/Valona St. Mary's Monastery, Zvërnec http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Religious_Cultural_Monuments_in_Vlorë_County a evo i nasih toponima jos, St. John the Theologian's Monastery Tower, Cerkovicë...Dukat, Kameno.., http://en.wikipedia.org/wiki/Kamenicë_Church dovoljno je pogledati nazive sela,pa je jasno da tu slaveni nisu mogli biti tek kratko okupatori: http://en.wikipedia.org/wiki/Cultural_Monument_of_Albania evo o toj ckrvi: http://en.wikipedia.org/wiki/St._Mary's_Church_on_Drianos http://en.wikipedia.org/wiki/Zervat Ali i sam Skenderbeg bio je neko vrijeme muhamedanac,a islam se prosirije brze nego kod Bug,Srba ili Grka. Arbanasko visoko plemstvo uz jadran bilo je katolicko. Ali u nutrini prema Ohridu,pa i u Kroji,bio je grcki uticaj dominantan..

95.
papinske bule od 1319 upravljene prigodom velikog ustanka proti Srbima..nazivaju ih viri catholici. Tek neki "Radoslaus comes Albanie" nazvan je jednostavno plemeniti gospodin,sto je znak da je pripadao pravoslavlju. Vladao je iznad usca Bojane. I obitelj Topija bila je katolicka (ovo Topije je Topic) Ipak se u kodeksu srb prijevoda Djordja Hamartola, Karlo Topija spominje u formulama tipicnim za knezove grcke vjere. On je dao iz temelja obnoviti pravosl monastir sv Jovana Vladimira kod Elbasana. Arbanaski plemici, jedan Arianit i 2 celnika u sluzbi Djurdja Kastriote, spominju se u nekom srb pravosl pomeniku. U riznici Hilandara 2 zanimljive listine. U prvoj Ivan Kastriot sa sinovima Stanisom, Reposem i Konstantinom i Djurdjem prilaze Hilandaru selo Radostuse i Trebiste 1426. U drugoj iguman sinovima njegovim prodaje pirg sv Djurdja Ivanu Kastiriotu za 60 florina. Taj toranj se i danas zove arbanaski pirg. Repos,posao na Sinaj,umro tamo kao monah,dosita je pokopan u narteksu saborne crkve hilandarske. Natpis naziva ga duks ilirski. (Petkovic, Arbanaski pirg u Hilandaru, 1923) Ti katol.arb.dinaste vezani rodbinski s pravosl.knezevskim obiteljima Balsica, Lazarevica, Brankovica, Crnojebica, Zarkovica... Stjepan biskup Kruje poslanik Skenderbegov...

Karlo Topija:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Karlo_Topija
U braku je imao troje dece[2][1]:

Đerđa
Jelenu
Vojsavu

a imao je još dvoje[2] ili četvoro vanbračne dece[1]:

Mariju
Nikitu
Tanuša
Lazara
njegov deda Tanuš (Tanusije) je vladao oblašću između reka Mata i Škumbe[3].Njega je 1359.godine nasledio Karlo i aktivno se uključuio u sukobe koji su posle Dušanove (kralj 1331—1346,car 1346—1355) smrti zahvatile Srpsko carstvo,prvenstveno između njegovog sina Uroša (1355—1371) i polubrata Simeona (1359—1371Karlo Topija je preminuo u januaru 1388.godine i sahranjen je u svojoj zadužbini,manastiru svetog Jovana Vladimira kod Elbasana.Njega je podigao 1381.godine,na temeljima starije crkve (o čemu svedoči uklesani natpis na grčkom, srpskom i latinskom jeziku) i u njega je preneo mošti srpskog kneza Jovana Vladimira,koje su se od sredine XIII veka nalazile u Draču.

Nasledio ga je sin Đerđ (Đurađ),koji je 1392.godine predao Drač Mlečanima

Dakle nema sumnje da je Karlo Topija nas,Slaven,slavesnki arbanas,sarbanas,serbin. Zasto je na crkvi natpis na srbskom?zasto obnavlja ovaj monastir gdje su mosti srbskog vladara ako ga ne postuje kao svoga? kao i herceg Stjepan Kosaca sto je herceg sv Sabe a to katolici presutkuju danas...
 
Poslednja izmena:
mAnastir sv Jovana Vladimira
http://sq.wikipedia.org/wiki/Manastiri_i_Gjon_Vladimirit
Eto Arbanasi kao i Sarbi idanas kazu mAnastir a ne kao grci,italijani,englesi monastir,sto je pravilnije. i u rumuniji se kaze manastir,meni je to jos jedan dokaz da je svuda tu jedan narod,kojem je grcka rijec monos bila nova,pa su culi i govorili manastir i namastir cak.kako to da su se zabunili bas i Vlasi Ruminije i mi i ovi blizu Grka Arbanasi,dakle Sarbanasi..?identica zabuna kod svih :)

Dalje,Drač je 1368. godine od Anžujaca osvojio albanski velikaš Karlo Topija.[31] On je 1381. obnovio u vizantijskom stilu jednu zemljotresom porušenu crkvu u uskoj dolini rječice Kuše, pritoke rijeke Škumbin — blizu lokacije na kojoj će u 15. vijeku biti podignut grad Elbasan u centralnoj Albaniji. Crkva je posvećena svetom Jovanu Vladimiru, kako je obznanjeno u mermernom natpisu na grčkom, srpskom i latinskom jeziku, koji je Topija postavio iznad južnog ulaza crkve. Svečeve mošti čuvane su u drvenom ćivotu, smještenom u tri metra visokoj edikuli u crkvi.[32]

Stojan Novaković je tvrdio da je Vladimirov grob od početka bio u crkvi kod Elbasana. On je pretpostavio da se zemljotres koji je porušio staru crkvu dogodio tokom Topijine vladavine, te da je Topija vratio mošti u obnovljenu crkvu. Da je Vladimir prethodno bio sahranjen u Duklju, po Novakoviću, „našao bi se bilo ko za vreme potonjeg srpskog gospodstva da o njemu što zapiše, ili da ga unese među srpske svetitelje.“ Novaković nije razmatrao pretpostavku da su mošti bile odnesene iz Duklje u Drač oko 1215. Komentarisao je izvještaj iz ljetopisa po kome je Kosara odnijela Vladimirovo tijelo „na mjesto koje se naziva Krajina, gdje je bio njegov dvor“. On se mogao nalaziti na području Krajine u Duklji prije nego što je Vladimir pao u zarobljeništvo. Međutim, nakon ženidbe sa Kosarom dvor mu je mogao biti blizu Elbasana, u dračkoj zemlji koju mu je povjerio Samuilo. Sahranjen je blizu ovog drugog dvora, koji je u ljetopisu zamijenjen njegovim prvim, krajinskim dvorom.[32]

Oko crkve kod Elbasana razvio se pravoslavni manastir koji će u 18. vijeku postati sjedište novoformirane dračke arhiepiskopije. Grigorije, drački arhiepiskop 1768–1772, napisao je u ovom manastiru takozvano Elbasansko jevanđelje, najstarije djelo pravoslavne književnosti na albanskom jeziku.[30] U novija vremena, manastir je usljed neodržavanja oronuo, a iza 1960. ugašen je od strane komunističkog režima u Albaniji;[33] ćivot sa svečevim moštima je 1967. sklonjen u Crkvu svete Marije u Elbasanu.[34] Manastir je u ruševnom stanju vraćen Crkvi tokom 1990tih, a restauracija njegove crkve i konaka završena je 2005.[33][35] Od oko 1995. mošti se čuvaju u sabornoj crkvi u Tirani, a u manastir se vraćaju samo za svečev praznik.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Јован_Владимир
http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/sveti_vladimir_dukljanski.htm

O tom svom činu ostavio je uklesane natpise na crkvi, na staroslovenskom, grčkom i latinskom jeziku. U njima se Sv. Vladimir po prvi put naziva Jovan - Vladimir.
.......

Pokusavam naci taj natpis na netu na srbskom ali mi ne ide!

A o arbanaskom pirgu u Hilandaru:

http://en.wikipedia.org/wiki/Hilandar

In 1426 Gjon Kastrioti from Albania and his three sons (one of them was Skanderbeg) donated the right to the proceeds from taxes collected from the two villages (Rostuša and Trebište in Macedonia) and from the church of Saint Mary, which was in one of them, to the Hilandar where his son Reposh Kastrioti retired and died in 25 July 1431: in his honor the Saint George tower of Hilandar was known as the Albanian tower (Serbian: Arbanaški pirg).

Manastirski kompleks je ograđen odbrambenim zidovima koji su pojačani pirgovima – kulama, Svetog Save i Svetog Georgija uz koje su podignuti višespratni konaci, kapele, paraklisi, bolnica i drugi objekti

Kao sto katolici u Zagrebu kriju da je katedrala posvecena 1.madj,kralju Stjepanu tako i na Hilandaru izgleda kriju da je pirg sv Djordja,arbanaski pirg!zalosno!

Manastir Hilandar je izgradio grčki monah svetogorac, Georgije Helandarios. ... a to su pirg Svetog Đorđa (poznat i kao Arbanaški pirg)
http://sh.wikipedia.org/wiki/Hilandar

http://www.blic.rs/forum/index.php?topic=5894.0;wap2
SAHRANIO SINA U HILANDARU

Koliko je manastir Hilandar bio blizak porodici Kastriot, svedoči i podatak, da je Repoš, sin Ivana Kastriota, sahranjen u najvećoj srpskoj (eksteritorijalnoj) svetinji! Postavlja se odmah logično pitanje: “Zašto ako nije bio pravoslavni Srbin?” I da li je uopšte u Hilandaru sahranjen neko nije pravoslavni Srbin (osim nešto Bugara, za period kada su oni držali Hilandar)?

a to su Kule Đorđe Lidijski (poznat i kao Arbanaški pirg)
http://mapyourinfo.com/wiki/sh.wikipedia.org/Hilandar/

http://kmturist.co.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=67&Itemid=40
Delovi tog najstarijeg Hilandara postoje i danas na jugozapadnoj strani manastira. To su pirg Svetog Đorđa (16) i
http://www.grckanadlanu.rs/hilandar-pravoslavna-dusa-srbije/

To je ovaj manji pirg "blize nama"desno,ne ono tamo veliko,pirg sv save!

http://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/dsindik-povelje_l.php

Писмо ωт монастирь согласно за арбанашки пиркь / како са го продале ωт монастирь господару Иωанн Кастрίту албанскому кназу за 60 флоринъ, и паки приложен на монастырь

gospodin Ivan Kastriot sa svojim sinovima Repošem, Konstantinom i Đorđem, zaželeo da kupi pirg Sv. Đorđa sa vinogradima, maslinjacima i "opravdaniem" = pravima koja pripadaju pirgu, tako da sva ta dobra čine četiri adelfata. Posle smrti pojedinih adelfatara, svaki adelfat ponovo je postajao vlasništvo manastira. Imena pokojnih adelfatara biće trajno spominjana i upisana u pomenik manastira. Kao protivuslugu Kastrioti će dati 60 florina.

Jasno je da ne bi bili pominjani kao katolici ili muhamedanci!

Ta 2 sela: Starešine domaćinstava tada su bili: Staniša Đurković, Stepan Đurković, Nenče Koklar, Tošan Koklar, pop Petar, Nenče Plaše, Nikola Kovač, Bojčin sin Rajin, pop V'lkota, Đuro Kovač, Đore Kirak, Staniša Vladislav, njegov brat Todor, Đuro jedinac Todorov, Dragija sin Bojčina.

U sledećih sto godina selo je doživelo razne izmene. U popisu iz 1519. godine zapisano je četrdeset hrišćanskih i jedna muslimanska porodica, a 1583, samo šest hrišćanskih i osam muslimanskih porodica, od kojih su četiri islamizirane.[10] Defteri XVI veka nisu nažalost objavljeni pa se ne može ništa više reći o stanovništvu. U XIX veku toliko zaslužni Jastrebov zabeležio ovo selo pod imenom Raostuši i Radostuša, sa stanovništvom od četrdeset muslimanskih i osamdeset hrišćanskih kuća. Stanovnici su znali da je u selu nekada postojao manastir Uspenja Bogorodice.[11] Iz drugih izvora saznajemo da je krajem XIX veka počelo "poturčavanje toponima".A svi govore slovenski jezik. (Reč je o Mijacima). Ovo su podaci iz 1925. godine kada je selo Rostuše imalo oko 1000 stanovnika, od toga hrišćana oko 1/5, tj. 20%
 
Poslednja izmena:
Selo Trebište takođe je zabeleženo u popisnom defteru iz 1467. u vilajetu Reka.[15] I ovo selo je imalo petnaest porodica a davalo je prihod od 1722 akče. Starešine porodica su bili: pop Bogoslav, Radič (ili Radica) Ivančević, Radič Bogojević (ili Bukurović), njegov bratTodor, Miladin brat spomenutog, Volče Bukurović (ili Bokorović), Rajčin Bukurović, Mirko Stanislav, Stajko Macanović, Staniša Tanušević, Rale Đurović, Kale brat spomenutog, Vlaš(e) Jovanović, Petar Stanislav, Lazar Macanović.

U defteru je selo zapisano kao Trabšta, a u novijim Trbšta. Ono je 1519. godine imalo 55 hrišćanskih porodica, 1583. 41 hrišćansku i pet muslimanskih porodica. Dakle, i ovo selo je u XVI veku trpelo znatne promene. U selu postoji izvor Paraspur, a i imanje pod istim imenom, koje pripada manastiru Sveti Jovan Bigorski. Jastrebov[16] beleži Trebište kao naselje sa 70 muslimanskih i 50 hrišćanskih kuća, a 1925, to je bilo selo sa oko 900 stanovnika od kojih su 600 bili islamizirani Sloveni a ostali hrišćani.

...

O Arbanaškom pirgu u XVI veku brinu vlaški vladari. Vlaški vojvode Negoje Basarab i Radul nisu se oglušivali o molbe za pomoć Arbanaškom pirgu. Tako je Negoje Basarab 1512. godine odredio godišnji "obrok" od 1.000 aspri i 100 aspri za trošak bratiji manastirskoj. Vojvoda Radul odredio je 1525. godine obrok u iznosu od 1200 aspri pirgu a igumanu Makariju 1.000 aspri. U godini 1525. spominje se ovaj pirg sa proširenim kultom. Do tada se uvek u izvorima govorilo da je pirg bio posvećen sv. Georgiju, a od ove godine spominje se i kult sv. Nikole. Godine 1528. obrok je povećan na 3.000[21] aspri, a dodatak bratiji na 300 aspri. U rumunskoj istoriografiji povećanje nagrade za igumana Makarija, dovodilo se u vezu sa delovanjem štampara Makarija, pa se on čak pominjao i kao mitropolit.[22] To međutim, izlazi iz okvira naše teme, pa se time i nećemo baviti ovom prilikom.

Ako se iz ovog skromnog priloga može sagledati bar jedna dimenzija susedskog života Arbanasa i Srba[23] u trećoj deceniji XV pa i Rumuna u drugoj i trećoj deceniji XVI veka, onda se može reći da je cilj delimično dostignut.

Ko ne vidi slicnost?
-sarbi=serbi. pa imamo arba-nase i be-sarab. besarabija je bela srbija.medju vlasima gospoda su srbi,plemici.
-i vidimo da je arbanaski pirg i sarbski (vlasi nas zovu sarbi i danas) i besarabski!
-a i u sva 3 jezika ne kaze se monastir vec manastir, vec sam naveo link arbanaski a opet cu,a potom i vlaski:

evo na scipetarskom: http://sq.wikipedia.org/wiki/Manastiri_i_Gjon_Vladimirit
Manastiri i Gjon Vladimirit

http://www.crestinortodox.ro/biserici-manastiri/
Biserici si Manastiri din Romania
 
96.str.
biskup Avlonski nosi nazlov Glavinizensis!!! dakle glavni! pokus unije sa srb crkvom,otvoreni sukobi srb kraljeva i papa... Barski nadbisup Marin ZARe,PRIJASNJI DVORSKI KAPELAN SRBSKE KRALJICE jELENE,IZ FRANCUSKE RODOM, bio je u velikoj milosti kralja Urosa II. Njemu papa dozvoli da smjenjuje upravitelje kat.parohija u srb kraljevini... 1319 krojski nadbiskup Andrija posednik izmedju pape i arb.visokog plemstva,u velikom pokretu,sto ga je sv stolica spremala,uzduz obale od Subica hr knezova do arb.Arianita i Musakija,protiv perfidnom raskom kralju,pravom skizamtiku i neprijatelju krscanske vjere.

Nista novo,papa koristi i do danas Hrvato-Arbanase nepravoslavne protiv pravoslavnih Rasana,Srba!

97.
po mom sudu on je identican s arhiep.Nikolom koji je prisustvovao krunidbi Dusanovoj 1347. I u duklj.zoni nicu sada nove biskupije. (dakle i sadasnji cg sepatarizam je samo novi talas vatikanske politike rasrbljavanja i unistenja pravoslavlja) Od katolic.arbanaskog pucanstva obnovljena varos Sappa (Sava) dobiva svog biskupa...Uz biskupa grada SARDe (SARDANENSIS, POGRJESNO SCORDINENSIS) ...Polatensis Maior.svi potpadaju pod barsku metropoliju. CAK I PRIZREN DOBIJA KATOLICKOG BISKUPA!..osnutak krajinske nadbiskupije...

98.
Na zapadnoj obali Skadarskoga jezera, tri i pol sata hoda od Skadra, u srpskoj Krajini, s jakim arbanaskim zivljem...monastir Precista Krajinska. U toj Krajini bio je i dvorac (curia) dukljanskih srpskih knezova s glavnim sijelom u Skadru, od kojih je jedan, Jovan Vladimir 1016, postao svetim. Njegove moci cuvala je Precista Krajinska sve do 1215.kada ih je osvojitelj epirski despot Mihajlo Komnen (Mihajlo Grcin, srpskoih zivotopisa), dao prenijeti u Drac. Odavle..u mon.u dolini rijeke Skumbija.Taj mon.sv.Jovana Vladimira,danas Sin Gjon kraj Elbasana u Albaniji obnovljen je iz temelja 1381-83.g. Elbasan tada jos nije postojao...Jos danas vidja se nad vratima mon.crkve grb Topija, okrunjen lav kako clovi...Ispod grba slijedi trojezicni natpis, koji je u grckom, latinskom i srpskom jeziku ovjekovjecio svoj ktitorski cin katolicki arbanaski princip Karlo Thopija 1359-88....Karl Topija gospodin Rabnski...kako veli srpski natpis. Moci sveca...u zidanu mauzeloju...(posve slican je prema opsu ohridskog episkopa Nikolaja sveti Naum ohr. Glasnik srb patr.1924,29.) Stari grcki oficiji slave toga sveca kao patrona drackoga,...mjesto sv Vladimir kod Ulcinja. Divna legenda o Kosari protkanu nekolikim arbanasko srpskim...

99.
arb-srpskim poganskim motivima (igniti serpentes na brdu Obliku) (Mislim da je veza serpenta kao zmija i srba od serafima,jer oni iheruvimi su cuvari Boga i zao duh bozji,bozji osvetnici i dentifikuju se i sa zmijom! Moguce je da je ona zmija,djavo,zapravo srbin koji iskusava,a kako imamo ruzne osobine da sudimo,zavist i sl,mislim da sve to ima veze,povezano sa mojim predzanjima na tu temu...sada nemam vreme i prostor za sire o tome) post 115.opsirnije i dalje.. http://forum.krstarica.com/showthre...zikom-a-pricesce-je-ostatak-kanibalizma/page5 Ta legenda je najveca na Balkanu... u selu Vellji Mikulici se cuva krst Jovana Vladimira,na podrucju Mrkojevica,izmedju Bara i Ulcinja.s njim hodocaste na brdo Rumiju...

100.
arbanaskih katolickih a srpskih pravoslavnih...U mon.Zici sijelo srb arhiep. biskup Termopila, Sabbas. Vec samo ime tog nadbiskupa, isto sto ga je negda nosio i osnivatelj srpske narodne crkve Sveti Sava, pokazuje veliku psiholosku spremu u nastupu rimske kurije... Krajinski biskup hoce direktno pod papu,pa mu je zato neprijatelj barski nadbiskup. Optujuje ga bar:on daje prednost grckoj vjeri,dici se da imade papinsku moc...Smrcu Pavlovom kraj istrage. Postavljen u pravoslavnom mediju,mogao je imati usmjesnu misju samo ako ne stupi preostro protv pravosl. Ta i bez njegova ostra istupa protestira stanovnistvo Zete g 1456. u Mlecima proti "arcivescovo latin in Craina"...
 
Poslednja izmena:
101.
Valjda je i tezio za "primatom Srbije", na kojem su vec od god.1420. radili barski nadbiskupi, a g. 1465.su ga i polucili (Stephanus archiepiscopus Antibarensis totiusque Servie primas)....nabdiskup krajinski Hrvat, Andrija, od roda Jamometica,g.1480.vazni pregovori s papom Sikstom IV...sukobi se sa papom,dominikanac,ucinio ime svoje nadbiskupj slavnim a sebe nesretnim. Njegova agitacija za nastavak toboze prekinutog bazelskog koncila daje mu odlicno mjesto u nizu revolucionara rimske crkve. Amoviran sa zvoje stolice umire on u tamnici u Bazelu. Iza njega gasne i krajinska nadbiskupija,koja postaje titularnom usljed turske vlasti. (Obzor 66 zg 1925) 16.5.br 132.str 5. i u Balkanu 12 bgd 1925,26.5. br 141 str 1.... Zivi Vladimir, koji je bio srpski knez, njegovo sveto tijelo postalo je zadugo svojinom Arbanasa.. Ruka u Ohrid premejstena...

http://sh.wikipedia.org/wiki/Firentinski_koncil
Firentinski koncil (originalno Bazelski koncil) ... i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama(1424).Koncil se raspadao i selio nekoliko puta. Reformatori su smanjivali ovlasti pape i seb proglašavali višim autoritetom. Jedna je frakcija izabrala protu-papui koji je sebe deset godina predstavljao kao pravog papu. Koncil je uspješno izglasao sjedinjenje s Istočnim crkvama. Usuglašeni su stavovi o papskom primatu, čistilistu, i i spornoj riječi Nicejskog creda. Ukaz je, međutim, odbacio narod u Bizantu i drugim pravoslavnim zemljama, pa tamo nije zaživio.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jamometići
Jamometići (Jamometi, Jamometorum), jedno od 12 hrvatskih plemićkih plemena u 14. stoljeću naseljeni na Krbavi i Pounju. Jamometići se spominju u spisu Pacta conventa, i uz plemena Prkalj i Bilinjan u zadarskom zaleđu u području Krneza na sjeverozapadnom rubu Ravnih Kotara, ali nijedan sa staleškom oznakom plemića.

Andrija Jamometić, dominikanac čija je obitelj bila porijeklom iz Nina i koji je živio u 15. stoljeću i ubijen u baselskom zatvoru 1484., bio je pripadnik ovog plemena.
 
Poslednja izmena:
102.
KALMETA
Malisori i Mirditi katolici... Biskup leski stanovao je od 1478 u selu Kalmeti..(u hr ima prezime kalmeta). jer se u Rasi okupiranoj od Turaka... http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-Kalmeta Kalmete su Hrvati, najvećim dijelom iz Zadra. Razmjerno najviše Kalmeta u proteklih sto godina rođeno je u Zadru. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Kalmeta u oko dvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. OVO sam i ocekivao,radi se o doseljenicima iz okoline Bara i Skadra,naselje Arbanasi.i tomislav Ivcic je potomat tih arbanaskih Srba! http://hr.wikipedia.org/wiki/Arbanasi Zadarski Arbanasi doselili su se iz svog zavičaja u okolici Skadarskog jezera u grad Zadar 1726. godine, kada je nastalo današnje naselje. Iako se zasluga za doseljenje Arbanasa u Zadar danas uglavnom pripisuje tadašnjem zadarskom nadbiskupu Vicku Zmajeviću ... Obitelji koje su u Zadar doseljene u prvoj seobi su: Luca d'Andrea Gezghenovich, Nicolo di Luca Marghicevich, Nicolo d'Andrea Gasparovich, Giovanni d'Andrea Gezghenovich, Pere di Marco, Prem Vuca Marghicevich, Paolo Giech Marghicevich, Giech Prend Marghicevich, Giech Pepa Marghicevich, Marco Discialo Marghicevich, Prenz Prema Marghicevich, Petar Vuca Gianova, Nico Matessich, Luca Prend, Boso Nico Smira, Stanica Gielencovich, Visco Gielencovich, Lech Pero Marghicevich i Luca Lucich....Isprava od 11. ožujka 1735. govori o 199 «duša», prezimena Vlagdan, Nichin, Luco, Prendi, Tamartinovich, Mazia, Andre, Popovich,Bitri ... Mletačka Republika primila ih je pod svoje okrilje i nastanila ih u predgrađu Zadra.

Obitelji iz treće seobe su: Nicolo Andre, Crasto Covac, Marco Giocca, Giocca Gionon, Giocca Giuchin, Stjepo Gjuri, Stiepo Luco, Prento Kneunichi, Lecca Marco, Prento Marcov, Paolo Marussich, Mar Mazia, Marco Nicadobrez, Pema Nichin, Nicolo Pantov, Marco Pertu, Frane Popovich, Paolo Prendi, Nicola Rose, Rado Ruco, Gen Sperc, Prento Stani, Vuco Tamartinovich, Vuksa Tancovich, Pietro Tioba, Andrea Toma, Capitano Nicolo Vlagdan i Jovan Vucin. ... Don Mijo Ćurković, župnik u Diklu, u brošuri tiskanoj 1922. godine piše: »Po nekim znakovima, treba držati da nijesu živjeli pri morskom kraju, jer ni dandanas, iako ih more oplakuje sa svih strana, nemaju riječi da označe arbanaškim jezikom ma kakovu ribu. Sve je hrvatski: manula, špar, glavoč, agač, tunjevina ... Dakle, došli su iz slatkovodnog podneblja, u kraj koji je obilovao vrsnim ribarima. Po predaji, uzrok seljenja bio je taj što bi Turci bili oskrvnuli kršćanskih djevojaka, a Arbanasi da se osvete ovom obeščašćenju, bili bi ih poklali noću, zapalili im sela, te pred strahom novoga, a i gorega zla, pobjegli iz svoje postojbine.« SRBSKA IMENA IMAJU! »Arbanasi govore i hrvatski«, piše don Mijo Ćurković, »istom onom lakoćom kao i arbanaški, ali ga ne govore pravilno. Imade ih i koji znadu i talijanski, a težaci ga razumiju, ali ga ne umiju govoriti. Arbanasi su rimokatoličke vjere i tvrdi katolici. Nije se nigda čulo da je u Varoši bilo inovjeraca, nit da se je koja djevojka udala za inovjerca. Arbanas ne znade nego za arbanašku narodnost. On je po vjeri katolik, a po narodnosti Arbanas«.

Prilike su se danas jako promijenile. Arbanasi su danas po narodnosti Hrvati (ima ih i Talijana koji su uglavnom odselili u Italiju), i uvelike pridonose hrvatskoj kulturi pišući stručna i književna djela na hrvatskom jeziku. dr Ratimir Kalmeta – poznati hrv. zemljopisac i velikan hrvatske zemljopisne znanosti, jezikoslovac, pedagog i publicist
Božidar Kalmeta – političar – dugogodišnji gradonačelnik Zadra, ministar u Vladi Republike Hrvatske

http://www.satelliteviews.net/cgi-bin/w.cgi/?c=al&UF=-105490&UN=537025&DG=PPL
http://en.wikipedia.org/wiki/Lezhë_District
http://en.wikipedia.org/wiki/Kallmet
Kallmet is a municipality in the Lezhë District, Lezhë County, northwestern Albania.

Iza 1570 stanovao je barski metropolita u Budvi.Tada 1571.prestaje serija ulcinjskih biskupa/ biskiupi sapski(Donji Pilot)..i pilotskom(Gornji Pilot). Sv Srdj.matica arb benedikt.opata na lijevoj obali rijeke Bojane,6 milja od Skadra,18 milja od usca.
 
Poslednja izmena:

Back
Top