Kroatizacija kajkavaca od 16. do 19. veka

Slaven777:

Pardon?
Sibinjanin Janko nije bio Srbin.

Kliknite za proširenje...

Пореклом јесте био Србин.

U vrijeme Janoša Hunjadija nema drugih Slovena na tom prostoru osim Srba...

Ahil71:

Славене, зашто ти је толико проблем да изговориш реч Србин?

Kliknite za proširenje...

A zbog čega to tvrdiš? Evo i samog citata koji si postavio:

Slaven777:

Tezi o slovenskom porijeklu potporu pruža ime Vajkova oca, koje se javlja u pojedinim izvorima, a koje u određenoj mjeri podsjeća na srpski etnonim (mada ne mora imati veze sa Srbima).

Kliknite za proširenje...

Napisao sam 'Srbin' (u obliku množine; u instrumentalu).

Ahil71:

Ти на основу тога што му се деда завао Серб или Србин, закључујеш да је Јанку порекло могло бити словенско. Зар није тачније и прецизније да име деде указује на то да му је порекло српско. Тим пре пре што реч Србин није типична словенска реч, чак Пољаци, Бугари и источни Словени, врше прилагођење да би је могли изговорити.

Kliknite za proširenje...

Naravno da ne zaključujem, već govorim da bi potencijalni srpski etnonim u imenu djeda Janka Hunjadija pružao dodatnu potporu slovenskoj tezi. Evo kako bi zvučala rečenica:

Tezi o srpskom porijeklu potporu pruža ime Vajkova oca, koje se javlja u pojedinim izvorima, a koje u određenoj mjeri podsjeća na srpski etnonim (mada ne mora imati veze sa Srbima).

Kliknite za proširenje...

..a to nema smisla, zato što nisam diskutovao o srpskoj tezi, već o slovenskoj. Zašto bih obesmišljavao rečenicu; samo da se pridjev 'srpsko' u njoj javlja što više puta?!?

No, sve je ovo nebitno; zato što sam diskutovao o 'Sibinjanin Janku', a ne o njegovim precima...

Slaven777:

A zbog čega to tvrdiš? Evo i samog citata koji si postavio:



Napisao sam 'Srbin' (u obliku množine; u instrumentalu).



Naravno da ne zaključujem, već govorim da bi potencijalni srpski etnonim u imenu djeda Janka Hunjadija pružao dodatnu potporu slovenskoj tezi. Evo kako bi zvučala rečenica:

..a to nema smisla, zato što nisam diskutovao o srpskoj tezi, već o slovenskoj. Zašto bih obesmišljavao rečenicu; samo da se pridjev 'srpsko' u njoj javlja što više puta?!?

No, sve je ovo nebitno; zato što sam diskutovao o 'Sibinjanin Janku', a ne o njegovim precima...

Kliknite za proširenje...

Да, приметио сам да ти није проблем да кажеш да нешто нема везе са Србима.

Ahil71:

Да, приметио сам да ти није проблем да кажеш да нешто нема везе са Србима.

Kliknite za proširenje...

Ne cijenim ironiju, koja čak nije ni u kontekstu...

Slaven777:

Ne cijenim ironiju, koja čak nije ni u kontekstu...

Kliknite za proširenje...

Pa nije ironija - dao si primer u kojem kažeš "mada ne mora imati veze sa Srbima".

Nego, da li je bilo opipljivih razloga da se Slovinje u današnjoj istoriografiji smatra nekom vrstom Hrvatske? Kada Zagreb počinje da bude u sastavu Hrvatske?

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor

Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?

Mrkalj:

Pa nije ironija - dao si primer u kojem kažeš "mada ne mora imati veze sa Srbima".

Kliknite za proširenje...

To jesam napisao, al' on ignoriše cijeli ostatak posta, samo da bi rekao to, tj. bezrazložno me ismijavao...

Mrkalj:

Nego, da li je bilo opipljivih razloga da se Slovinje u današnjoj istoriografiji smatra nekom vrstom Hrvatske? Kada Zagreb počinje da bude u sastavu Hrvatske?

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor

U Zagrebu je 19. travnja 1273. godine. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.[SUP][3][/SUP] Međutim, na tom saboru su sudjelovali predstavnici Zagrebačke, Varaždinske, Križevačke i Virovitičke županije, ali ne i hrvatskog plemstva. Stoga je u ovom slučaju ispravnije govoriti o slavonskom saboru.

Hrvatski sabor u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tada je kod sela Podbrižane, koje se nalazilo južno od Benkovca u Lučkoj županiji, održana skupština (congregatio) na kojoj je plemenu Virevića potvrđena pripadnost instituciji dvanaest plemena.[SUP][4][/SUP]

Tijekom kasnoga srednjeg vijeka postoje dva sabora, hrvatski i slavonski. Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno.

Slavonski sabor je 1515. odbio pomoć banu Petru Berislaviću za obranu prostora južno od Velebita uz obrazloženje da su slavonski staleži „po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku.

Takav odnos je u potpunosti kuliminirao početkom 1527. godine kada hrvatski sabor u Cetinu za kralja bira Ferdinanda Habsburškog, a slavonski u Dubravi Ivana Zapolju.


Od 1558. godine hrvatski i slavonski sabor zasjedaju isključivo zajedno. Od 1681. godine puni je naziv, Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae), naziv se zadržao do 1918. godine.
​

Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?

Kliknite za proširenje...

Imaš u hrvatskoj historiji od Vjekoslava Klaića detalje čini mi se, kako se postepeno na početku ranog modernog doba, usljed dolaska Turaka, širilo hrvatsko ime na sjever, potiskujući slavonsko; nemam djelo pri ruci tako da ne mogu citirati / navesti/postaviti stranice.

Obično se smatra sabor 1558. godine kao temelj ujedinjenja Slavonije sa Hrvatskom; evo ti jedne vrlo dobre rasprave za to pitanje:
* Géza Pálffy, Jedan od temeljnih izvora hrvatske povijesti: pozivnica zajedničkog hrvatsko-slavonskog sabora iz 1558. godine, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 23 (2005) 41–67.

Protiv toga se Nada Klaić i borila; zato ona njih i ne zove Hrvatima (Posavskim Hrvatima?) u ranom srednjem vijeku, već samo 'Panonskim Slovenima'.

Čitam ovog Gezu

http://www.academia.edu/967512/Jeda...Common_Croatian_and_Slavonian_Diet_from_1558_

pa nešto mislim, imajući u vidu Ferdinandovu Privilegiju iz 1538. za Srbe ili Rašane ("Serviani seu Rasciani") kako Srbi u Slovinju imaju vremenski dublji koren od Hrvata. Krčelić piše da je u to vreme "Vojvoda Kovačević Rašanin" ("per Vajvodam Kovachevich Rascianum") pokrio jednu crkvu u kapelskoj parohiji u varaždinskom generalatu.

Mrkalj:

Čitam ovog Gezu

http://www.academia.edu/967512/Jeda...Common_Croatian_and_Slavonian_Diet_from_1558_

pa nešto mislim, imajući u vidu Ferdinandovu Privilegiju iz 1538. za Srbe ili Rašane ("Serviani seu Rasciani") kako Srbi u Slovinju imaju vremenski dublji koren od Hrvata. Krčelić piše da je u to vreme "Vojvoda Kovačević Rašanin" ("per Vajvodam Kovachevich Rascianum") pokrio jednu crkvu u kapelskoj parohiji u varaždinskom generalatu.

Spojler

Kliknite za proširenje...

Krivo misliš.

Pročitaj "Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji" Danijel Petković, Gradski muzej Vinkovci.

http://hrcak.srce.hr/81747

matijakupa:

Krivo misliš.

Pročitaj "Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji" Danijel Petković, Gradski muzej Vinkovci.

http://hrcak.srce.hr/81747

Kliknite za proširenje...

Matijakupa, to nije nikakav dokaz da su Slavonci bili Hrvati. Ovdje govorimo o političkom sjedinjenju sa Hrvatskom i začecima moderne hrvatske nacije, koja će pored 'Hrvata u užem smislu' obuhvatiti i Slavonce (a i druge).
Rad je potraga za hrvatskim etnonimom, onomastički, i ne pruža osnov za uzimanje da su ranosrednjovjekovni Slavonci bili Hrvati (iako su njima nesumnjivo najbliži bili). Ime 'Hrvatin' tj. po hrvatskom etnonimu može se naći i u Srba.
To je slično srpskim jurenjem za imenom izvan srpske zemlje, pokušavajući dokazati kako je sve i svašta bilo srpsko.

Međutim, Mrkaljeva poenta malo nije na mjestu, ali iz jednog sasvim drugog razloga - 'Slovinjani' su uklopljeni u modernu hrvatsku naciju, tako da su korijeni Posavskih Hrvata, ništa manje duboki nego njih samih... - a ako i uzmemo taj pogled na stvari, povelja iz 1538. godine se koliko ja znam ne odnosi baš na Slavoniju (mislim na političko priznanje Srba).

Slaven777:

Matijakupa, to nije nikakav dokaz da su Slavonci bili Hrvati. Ovdje govorimo o političkom sjedinjenju sa Hrvatskom i začecima moderne hrvatske nacije, koja će pored 'Hrvata u užem smislu' obuhvatiti i Slavonce (a i druge).
Rad je potraga za hrvatskim etnonimom, onomastički, i ne pruža osnov za uzimanje da su ranosrednjovjekovni Slavonci bili Hrvati (iako su njima nesumnjivo najbliži bili). Ime 'Hrvatin' tj. po hrvatskom etnonimu može se naći i u Srba.
To je slično srpskim jurenjem za imenom izvan srpske zemlje, pokušavajući dokazati kako je sve i svašta bilo srpsko.

Međutim, Mrkaljeva poenta malo nije na mjestu, ali iz jednog sasvim drugog razloga - 'Slovinjani' su uklopljeni u modernu hrvatsku naciju, tako da su korijeni Posavskih Hrvata, ništa manje duboki nego njih samih... - a ako i uzmemo taj pogled na stvari, povelja iz 1538. godine se koliko ja znam ne odnosi baš na Slavoniju (mislim na političko priznanje Srba).

Kliknite za proširenje...

Ne možeš od izuzetka praviti pravilo samo kad ti odgovara.

Naravno da je ovdje riječ o onomastici imena, međutim usporedba ti baš nije na mjestu. Ako imamo nekog "Hrvatina" u Slavoniji u 13 st., i to u nekoliko primjeraka iz samo par dokumenata, onda to ne može značiti ništa nego ono što i znači - da je ime vezano uz etnicitet.

matijakupa:

Ne možeš od izuzetka praviti pravilo samo kad ti odgovara.

Naravno da je ovdje riječ o onomastici imena, međutim usporedba ti baš nije na mjestu. Ako imamo nekog "Hrvatina" u Slavoniji u 13 st., i to u nekoliko primjeraka iz samo par dokumenata, onda to ne može značiti ništa nego ono što i znači - da je ime vezano uz etnicitet.

Kliknite za proširenje...

Nisam shvatio ovo prvo..?

Onda su i Srbi pretpsotavljam Hrvati, zato što na srpskom etničkom prostoru postoje toponimi koji aludiraju na hrvatski etnonim, ili pak imena (ona čuvena srpska porodica koja je vodila Srbe u ruske zemlje)?
Ne kažem ja da ime nije vezano za etnicitet; vrlo vjerovatno jeste. Ako je zaista Srb u Lici toliko star koliko neki aludiraju (s obzirom da relativno kasno imamo najstariji spomen), vrlo je vjerovatno da je i on u vezi sa srpskim etnosom. Kakvoj vezi? Nekoj dalekoj; prastaroj, iz vremena još epohe seobe naroda.
No to naravno ne znači da su Slavonci bili Hrvati...

Slaven777:

Matijakupa, to nije nikakav dokaz da su Slavonci bili Hrvati. Ovdje govorimo o političkom sjedinjenju sa Hrvatskom i začecima moderne hrvatske nacije, koja će pored 'Hrvata u užem smislu' obuhvatiti i Slavonce (a i druge).
Rad je potraga za hrvatskim etnonimom, onomastički, i ne pruža osnov za uzimanje da su ranosrednjovjekovni Slavonci bili Hrvati (iako su njima nesumnjivo najbliži bili). Ime 'Hrvatin' tj. po hrvatskom etnonimu može se naći i u Srba.
To je slično srpskim jurenjem za imenom izvan srpske zemlje, pokušavajući dokazati kako je sve i svašta bilo srpsko.

Međutim, Mrkaljeva poenta malo nije na mjestu, ali iz jednog sasvim drugog razloga - 'Slovinjani' su uklopljeni u modernu hrvatsku naciju, tako da su korijeni Posavskih Hrvata, ništa manje duboki nego njih samih... - a ako i uzmemo taj pogled na stvari, povelja iz 1538. godine se koliko ja znam ne odnosi baš na Slavoniju (mislim na političko priznanje Srba).

Kliknite za proširenje...

1. Pitanje je da li uopšte prezime Horvath-Horvat ima veze sa Hrvatima (iz Hrvatske) budući da se rasprostire širom svih područja kojima su ikada vladali Ugri.

2. Pominjati Vjekoslava Klaića kao izvor za "nešto", nakon što smo sami rekli (pre oko dve godine) da su Klaićeve pisanije romantične bajke je nedoslednost.

3. Treba znati da je Slovinje-Slovenje slovenki naziv za latinski naziv "Slavonija" (Sclavonia, Slavonia) koje tek nakon nametanja hrvatskog imena nastavlja da živi i da se širi ka istoku, ka današnjoj Slavoniji:





Dakle, Varaždin, kao u Žumberk su svakako u Slavoniji-Slovinju.

Pa čekaj malo; koliko ja znam Žumberak nije bio u Slavoniji; on nije čak bio uopšte formiran na prostoru Ugarskog kraljevstva, već u području koje je pripadalo Austriji, odnosno na području Svetog rimskog carsva..?

To je baš upravo bila i poenta...

Mrkalj:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor

U Zagrebu je 19. travnja 1273. godine. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.[SUP][3][/SUP] Međutim, na tom saboru su sudjelovali predstavnici Zagrebačke, Varaždinske, Križevačke i Virovitičke županije, ali ne i hrvatskog plemstva. Stoga je u ovom slučaju ispravnije govoriti o slavonskom saboru.

Hrvatski sabor u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tada je kod sela Podbrižane, koje se nalazilo južno od Benkovca u Lučkoj županiji, održana skupština (congregatio) na kojoj je plemenu Virevića potvrđena pripadnost instituciji dvanaest plemena.[SUP][4][/SUP]

Tijekom kasnoga srednjeg vijeka postoje dva sabora, hrvatski i slavonski. Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno.

Slavonski sabor je 1515. odbio pomoć banu Petru Berislaviću za obranu prostora južno od Velebita uz obrazloženje da su slavonski staleži „po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku.

Takav odnos je u potpunosti kuliminirao početkom 1527. godine kada hrvatski sabor u Cetinu za kralja bira Ferdinanda Habsburškog, a slavonski u Dubravi Ivana Zapolju.


Od 1558. godine hrvatski i slavonski sabor zasjedaju isključivo zajedno. Od 1681. godine puni je naziv, Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae), naziv se zadržao do 1918. godine.
​

Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?



Da, da.

Kliknite za proširenje...

Otkrivaš toplu vodu? To su sve općepoznate stvari, ništa što si tu spomenuo nije nepoznato, niti postoji teorija zavjere koja to zataškava. Moraš pod hitno naći neki hobi, počinju ti se pričinjati stvari.

svarozic:

Na teritoriji Slavonije i Zagorja koje je bilo čisto kajkavsko (mnogi dijelovi do skoro) poslije turskih osvajanja stižu hrvatski plemići Frankopani i Zrinski (i drugi sitniji) koji su se nametnuli kao vladajući sloj, a vremenom nametnuli i hrvatsko ime većinskom rimokatoličkom stanovništvu i u 19. vijeku hrvatsku nacionalnu svijest, mada između kajkavaca i čakavaca nije bila neka velika razlika, a bilo je i prelaznih dijalekata... (tako ja to nekako kontam)

Ovo se posebno odnosi na sjeverne i istočne krajeve Slavonije, osim one naseljene pravoslavcima/Srbima u isto vrijeme... poslije povlačenja Eugena Savojskog iz Bosne, veliki broj rimokatoličkog stanovništva (a vjerovatno i pravoslavnog) je naseljen na teritoriju skoro opustjele Slavonije i od tada kreće štokavizacija tog kraja koja je pojačavana doseljavanje pravoslavnih Srba iz dinarskih krajeva...

Kliknite za proširenje...

To je sve poznato. Čemu ova tema? Učenje hrvatske povijesti/istorie? Baš mi je drago d učite o svojim susjedima. Samo naprijed.

Mrkalj:

.

Kliknite za proširenje...

Ја имам једно друго питање (за Мркаља): објасних раније зашто мислим да је ова карта користан преглед ситуације, али ме ипак занима да ли у књизи има објашњење на основу чега је посебно уцртано Hrvaška?

Orion ST:

Otkrivaš toplu vodu?
To su sve općepoznate stvari
ništa što si tu spomenuo nije nepoznato,
niti postoji teorija zavjere
koja to zataškava.
To je sve poznato.
Čemu ova tema?

Kliknite za proširenje...

Suština je analogna sa ovim:

.... na tako mnogo ravni posmatranja.

U članku "Tko je spasio hrvatski narod ?" objavljenom u "Domu" od 3. decembra 1903. Antun Radić, između ostalog, objašnjava da su Slovenci pretvoreni u Hrvate.

"U staro vrijeme, i još pred 300 do 400 godina nije oko Zagreba, Križevaca, Siska, Požege itd. tj. uopće u Hrvatskoj s druge strane gore Velebita do mora - u cijeloj toj zemlji nije bilo nijednoga Hrvata; Hrvati su bili preko Velebita, bliže moru, a oko Zagreba itd, pa na zapad sve preko Ljubljane i dalje dolje uza Savu - sve su to bili Slovinci ili Slovenci. A dans su tu Hrvati ! A gdje su Slovinci ? Jesu li Slovinci propali ? - Sudite, jesu li propali; kad je hrvatska vlada i država preko Velebita pri moru propala, preselili su se hrvatski bani među Slovince, u Zagreb, ali su se svejedno zvali hrvatski bani, i vlada se njihova zvala hrvatska. I tako su Slovinci imali hrvatskoga bana, ali to njima nije bio tuđi ban, jer su i Slovinci govorili slično, ili posve jednako kao i Hrvati. Ali kad imadu hrvatskoga bana i hrvatsku vladu, počeli su ljudi sve po malo govoriti da je to narod hrvatski. I tako su se Slovenci se po malo prozvali Hrvatima - izgubili su svoje ime, tako i danas nijedan seljak oko Zagreba ne zna šta je to Slovenac ili Slovinac, nego kaže da je Hrvat."

Mrkalj:

Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?

Kliknite za proširenje...

Tek sad vidim ovu dilemu.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bihać



Antonio Burgio, papinski poslanik na dvoru ugarsko-hrvatskoga kralja Ljudevita II dne 18. veljače 1526 pisao je Jakovu Sadoleto, tajniku pape Klementa VII u Rim, ovako:

" U pismu od 15. (o. mj.) pisao sam, da se Hrvati misle predati vojvodi Ferdinandu i da grof Krsto (Frankopan) misli postati gospodar Bosne. Nakon toga sam saznao bolje. Neka zna Vaše prečasno gospodstvo, da su pregovori istiniti, i kažu da vojvoda Ferdinad to rado sluša, da bi se mogao proglasiti kraljem Bosne, jer Bosna pripada Hrvatskoj "

" Per le lettere de li XV. scripsi como pensavano Croati darsi al Principe Ferdinando, et che il Conte Christophoro pen sava farsi Signore di Bossina. Poi ho resaputo meglio negocio Sappia Vostra Signoria Reverendissima che lo trattato e vero; et dicono che il principe Ferdinando ci attente volentieri per potersi intitolare Re di Bossina; appartenendo la Bossina a la Croatia ". MVH I 324. (3) Rječnik III 714.




Junački branitelj Kisega, Nikola Jurišić, 23. lipnja 1541 pisao je kapetanu Bihaća, da je taj grad " cijeloga kraljevstva Hrvatske spas i uporište "

" Vos scitis illam [Bihać] tocius regni Croatie salus et sustentatio esse ", pismo N. Jurišića kapetanu grada Bihać, LASZOWSKI, Habsb. spom. III 77.




Mletački poslanik g. 1592 izvješćujući svoju vladu o padu Bihaća veli, da je on " glavni grad Hrvatske, najglavnija tvrđava onih krajeva "

" Ch'e metropolitana di Croatia, piazza principalissima di quei confini ", LJUBIĆ, Ogledalo II 167 b. 1. (7) TOMAŠIĆ 3-34.

matijakupa:

Tek sad vidim ovu dilemu.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bihać

Kliknite za proširenje...

Само ти читај вашу википедију и решавај дилеме тамо, али не мешај то са историјом, није здраво!!!
http://carskepovlastice.blogspot.com/
Pismo Nikole Jurišića kralju Ferdinandu I. 22. X. 1538.

„Prejasni, velemožni kralju! Premilostivi gospodine! Ovog časa piše mi gospodin ban Petar Keglević zajedno s drugim hrvatskim grofovima, kako su se sretno povratili i doveli sa sobom veliki broj Srba (1) s njihovim ženama, djecom i stokom, iako su pretrpjeli dosta opasnosti, jer su Turci na dva mjesta na njih čekali, ne usudivši se doduše da ih napadnu.

Sada, premilostivi kralju, budući da gospodinu Erazmu baronu Thurnu, kapetanu bihaćkom, pripada nemalo mala zasluga za prebacivanje Srba, molim Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo da spomenutom Turnu uputi milostivo pismo. Jednako gospodinu Kegleviću, grofovima Slunjskim, Zrinskom i Blagajskom, kako bi i ubuduće bili tako revni. Oni doista nisu uzalud primili dvomjesečnu plaću. Za šest dana bit će oni na zapovijed Vašeg rimskog kraljevskog veličanstva pušteni kući, premda je bila velika potreba, da hrvatski grofovi, dok ne vrše službu, primaju proviziju (2) za svoju osobu.

Što gospodin komandant (3)u svojemu pismu javlja, da treba doseljenicima odrediti stan, to je učinjeno prije pola godine. On ima kod sebe i privilegij, koji je ovamo Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo ovamo poslalo. Svi oni imaju također i moje pismeno obećanje, da će sve ono biti održano, što im je Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo obećalo. Uz to pišem komandantu, neka Vlasima - koje kod nas nazivaju Starim Rimljanima, a koji su sad zajedno s ostalima iz Turske prešli - dade obećanja i privilegije, koje je Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo dalo Srbima.

Premilostivi kralju! Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo neka izvoli imati na umu, da je Vašem veličanstvu i ovima zemljama mnogo stalo do tog naroda. Mene će pak oni dnevno salijetati, pa pored toga, što ću im morati govoriti lijepe riječi prikladne u tu svrhu, ipak ne ću moći izbjeći da im pružim novaca, sukna i žita. Nužno je također, da se oni održavaju dobrom stanju. Svemogući bog neka udijeli, da se na taj način porodi ustanak među njegovim podanicima.
Na sve to neka se izvoli milostivo podsjetiti Vaše rimsko kraljevsko veličanstvo, kojemu se ja kao svom premilostivom gospodinu u najvećoj poniznosti pokoravam.

Dano u Ljubljani dana XXII. oktobra godine XXXVIII.
Vašeg rimskog kraljevskog veličanstva preponizni sluga Nikola Jurišić.”

Bilješke:

1. U skladi s prethodnim privilegijem Ferdinanda I., Jurišić govori izričito o Srbima (Sirfen), razlikujući ih od romanskih Vlaha ili »starih Rimljana« (Alt-Römer), koje drugi suvremeni izvori nazivaju također Ćićima.
2. Novčana nagrada.
3. Kapetan u Bihaću, bar. Erazmo Thurn.

Лекизан:

Само ти читај вашу википедију и решавај дилеме тамо, али не мешај то са историјом, није здраво!!!
....

Kliknite za proširenje...

Dilemu nemam ja, nego Mrkalj.

Ovo što si postavio ima veze sa mojim postom isto kao i sa berbom čvaraka u Teheranu.

matijakupa:

Dilemu nemam ja, nego Mrkalj.

Ovo što si postavio ima veze sa mojim postom isto kao i sa berbom čvaraka u Teheranu.

Kliknite za proširenje...

А оно што си ти поставио има везе са темом као и Марко Краљевић са телевизором у боји.

Уз то Хрватска је у време инвазије Турака давно под Угарском тако да јој је главни град Будим.

Лекизан:

А оно што си ти поставио има везе са темом као и Марко Краљевић са телевизором у боји.

Уз то Хрватска је у време инвазије Турака давно под Угарском тако да јој је главни град Будим.

Kliknite za proširenje...

Mrkalj je postavio pitanje, ja odgovorio. S temom nemaju veze ni njegovo pitanje ni moj dogovor.

No, čemu si se ti ovako nervozno upletao u to ne znam, no nije ti prvi puta.

BTW, i što se tiče ovog "pod Ugarskom" nije točno to što govoriš, kao i obično.
U vrijeme pada Bihaća, što je dio mog odgovora i nije tema, ali vidim da tebe čini jako nervoznim, Hrvatska je izabrala na Cetinskom saboru (nakon poraza na Mohačkom polju) Ferdinanda Habsburškog za svog kralja. Od tog događaja do pada Bihaća je prošlo 65 godina.

U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:

Andrija Tuškanić
Ivan Karlović
Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
Juraj Frankopan
Vuk Frankopan
Stjepan Blagajski

Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.

Kliknite za proširenje...

matijakupa:

Mrkalj je postavio pitanje, ja odgovorio. S temom nemaju veze ni njegovo pitanje ni moj dogovor.
No, čemu si se ti ovako nervozno upletao u to ne znam, no nije ti prvi puta.
BTW, i što se tiče ovog "pod Ugarskom" nije točno to što govoriš, kao i obično.
U vrijeme pada Bihaća, što je dio mog odgovora i nije tema, ali vidim da tebe čini jako nervoznim, Hrvatska je izabrala na Cetinskom saboru (nakon poraza na Mohačkom polju) Ferdinanda Habsburškog za svog kralja. Od tog događaja do pada Bihaća je prošlo 65 godina.

"jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti"

Kliknite za proširenje...

Одакле ти то да сам нервозан и да поткрала ми се грешка, главни град Хрватске је тада био ипак Беч, што се то теби учигледно не свиђа твоја ствар.

Хрватско племство у Угарској а не Хрватска која тада не постоји као држава, је на Цетинском сабору потврдила Фердинанда Хабзбуршког (дакле странца) за свог краља пошто су га Угари пре тога у Пожуну већ прогласили за краља, између њега и другог кандидата Ивана Запоље(опет странац) кога иначе бира за краља славонски сабор одржан у Дубрави исте године.Све се догађа годину дана после Мохачке битке и смрти угарског краља Лудовика II (познато да није Хрват а да је владао и Хрватима) када и Угарска а самим тим и Хрвати постају део хабзбуршке круне.

Без државе нема ни државности, а ни главног града.
Кај си рекал!

Ti se jako trudiš objasniti nešto što te nitko nije pitao i što nije tema razgovora.
Kad bi bar razina tvog znanja bila na razini truda još bi i bilo neke koristi, ovako žali bože.

No, iz zalaganja imaš odličan, to se mora reći.

Ako treba, napisat ću ti potvrdu za učiteljicu.