- Poruka
- 30.129
Пореклом јесте био Србин.Pardon?
Sibinjanin Janko nije bio Srbin.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Пореклом јесте био Србин.Pardon?
Sibinjanin Janko nije bio Srbin.
Славене, зашто ти је толико проблем да изговориш реч Србин?
Tezi o slovenskom porijeklu potporu pruža ime Vajkova oca, koje se javlja u pojedinim izvorima, a koje u određenoj mjeri podsjeća na srpski etnonim (mada ne mora imati veze sa Srbima).
Ти на основу тога што му се деда завао Серб или Србин, закључујеш да је Јанку порекло могло бити словенско. Зар није тачније и прецизније да име деде указује на то да му је порекло српско. Тим пре пре што реч Србин није типична словенска реч, чак Пољаци, Бугари и источни Словени, врше прилагођење да би је могли изговорити.
Tezi o srpskom porijeklu potporu pruža ime Vajkova oca, koje se javlja u pojedinim izvorima, a koje u određenoj mjeri podsjeća na srpski etnonim (mada ne mora imati veze sa Srbima).
Да, приметио сам да ти није проблем да кажеш да нешто нема везе са Србима.A zbog čega to tvrdiš? Evo i samog citata koji si postavio:
Napisao sam 'Srbin' (u obliku množine; u instrumentalu).
Naravno da ne zaključujem, već govorim da bi potencijalni srpski etnonim u imenu djeda Janka Hunjadija pružao dodatnu potporu slovenskoj tezi. Evo kako bi zvučala rečenica:
..a to nema smisla, zato što nisam diskutovao o srpskoj tezi, već o slovenskoj. Zašto bih obesmišljavao rečenicu; samo da se pridjev 'srpsko' u njoj javlja što više puta?!?
No, sve je ovo nebitno; zato što sam diskutovao o 'Sibinjanin Janku', a ne o njegovim precima...
Да, приметио сам да ти није проблем да кажеш да нешто нема везе са Србима.
Ne cijenim ironiju, koja čak nije ni u kontekstu...
Pa nije ironija - dao si primer u kojem kažeš "mada ne mora imati veze sa Srbima".
Nego, da li je bilo opipljivih razloga da se Slovinje u današnjoj istoriografiji smatra nekom vrstom Hrvatske? Kada Zagreb počinje da bude u sastavu Hrvatske?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor
U Zagrebu je 19. travnja 1273. godine. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.[SUP][3][/SUP] Međutim, na tom saboru su sudjelovali predstavnici Zagrebačke, Varaždinske, Križevačke i Virovitičke županije, ali ne i hrvatskog plemstva. Stoga je u ovom slučaju ispravnije govoriti o slavonskom saboru.Hrvatski sabor u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tada je kod sela Podbrižane, koje se nalazilo južno od Benkovca u Lučkoj županiji, održana skupština (congregatio) na kojoj je plemenu Virevića potvrđena pripadnost instituciji dvanaest plemena.[SUP][4][/SUP]![]()
Tijekom kasnoga srednjeg vijeka postoje dva sabora, hrvatski i slavonski. Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno.
Slavonski sabor je 1515. odbio pomoć banu Petru Berislaviću za obranu prostora južno od Velebita uz obrazloženje da su slavonski staleži „po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku.![]()
Takav odnos je u potpunosti kuliminirao početkom 1527. godine kada hrvatski sabor u Cetinu za kralja bira Ferdinanda Habsburškog, a slavonski u Dubravi Ivana Zapolju.
Od 1558. godine hrvatski i slavonski sabor zasjedaju isključivo zajedno. Od 1681. godine puni je naziv, Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae), naziv se zadržao do 1918. godine.
Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?
Čitam ovog Gezu
http://www.academia.edu/967512/Jeda...Common_Croatian_and_Slavonian_Diet_from_1558_
pa nešto mislim, imajući u vidu Ferdinandovu Privilegiju iz 1538. za Srbe ili Rašane ("Serviani seu Rasciani") kako Srbi u Slovinju imaju vremenski dublji koren od Hrvata. Krčelić piše da je u to vreme "Vojvoda Kovačević Rašanin" ("per Vajvodam Kovachevich Rascianum") pokrio jednu crkvu u kapelskoj parohiji u varaždinskom generalatu.
![]()
![]()
Krivo misliš.
Pročitaj "Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji" Danijel Petković, Gradski muzej Vinkovci.
http://hrcak.srce.hr/81747
Matijakupa, to nije nikakav dokaz da su Slavonci bili Hrvati. Ovdje govorimo o političkom sjedinjenju sa Hrvatskom i začecima moderne hrvatske nacije, koja će pored 'Hrvata u užem smislu' obuhvatiti i Slavonce (a i druge).
Rad je potraga za hrvatskim etnonimom, onomastički, i ne pruža osnov za uzimanje da su ranosrednjovjekovni Slavonci bili Hrvati (iako su njima nesumnjivo najbliži bili). Ime 'Hrvatin' tj. po hrvatskom etnonimu može se naći i u Srba.
To je slično srpskim jurenjem za imenom izvan srpske zemlje, pokušavajući dokazati kako je sve i svašta bilo srpsko.
Međutim, Mrkaljeva poenta malo nije na mjestu, ali iz jednog sasvim drugog razloga - 'Slovinjani' su uklopljeni u modernu hrvatsku naciju, tako da su korijeni Posavskih Hrvata, ništa manje duboki nego njih samih... - a ako i uzmemo taj pogled na stvari, povelja iz 1538. godine se koliko ja znam ne odnosi baš na Slavoniju (mislim na političko priznanje Srba).
Ne možeš od izuzetka praviti pravilo samo kad ti odgovara.
Naravno da je ovdje riječ o onomastici imena, međutim usporedba ti baš nije na mjestu. Ako imamo nekog "Hrvatina" u Slavoniji u 13 st., i to u nekoliko primjeraka iz samo par dokumenata, onda to ne može značiti ništa nego ono što i znači - da je ime vezano uz etnicitet.
Matijakupa, to nije nikakav dokaz da su Slavonci bili Hrvati. Ovdje govorimo o političkom sjedinjenju sa Hrvatskom i začecima moderne hrvatske nacije, koja će pored 'Hrvata u užem smislu' obuhvatiti i Slavonce (a i druge).
Rad je potraga za hrvatskim etnonimom, onomastički, i ne pruža osnov za uzimanje da su ranosrednjovjekovni Slavonci bili Hrvati (iako su njima nesumnjivo najbliži bili). Ime 'Hrvatin' tj. po hrvatskom etnonimu može se naći i u Srba.
To je slično srpskim jurenjem za imenom izvan srpske zemlje, pokušavajući dokazati kako je sve i svašta bilo srpsko.
Međutim, Mrkaljeva poenta malo nije na mjestu, ali iz jednog sasvim drugog razloga - 'Slovinjani' su uklopljeni u modernu hrvatsku naciju, tako da su korijeni Posavskih Hrvata, ništa manje duboki nego njih samih... - a ako i uzmemo taj pogled na stvari, povelja iz 1538. godine se koliko ja znam ne odnosi baš na Slavoniju (mislim na političko priznanje Srba).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor
U Zagrebu je 19. travnja 1273. godine. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.[SUP][3][/SUP] Međutim, na tom saboru su sudjelovali predstavnici Zagrebačke, Varaždinske, Križevačke i Virovitičke županije, ali ne i hrvatskog plemstva. Stoga je u ovom slučaju ispravnije govoriti o slavonskom saboru.Hrvatski sabor u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tada je kod sela Podbrižane, koje se nalazilo južno od Benkovca u Lučkoj županiji, održana skupština (congregatio) na kojoj je plemenu Virevića potvrđena pripadnost instituciji dvanaest plemena.[SUP][4][/SUP]![]()
Tijekom kasnoga srednjeg vijeka postoje dva sabora, hrvatski i slavonski. Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno.
Slavonski sabor je 1515. odbio pomoć banu Petru Berislaviću za obranu prostora južno od Velebita uz obrazloženje da su slavonski staleži „po starom običaju dužni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku.Takav odnos je u potpunosti kuliminirao početkom 1527. godine kada hrvatski sabor u Cetinu za kralja bira Ferdinanda Habsburškog, a slavonski u Dubravi Ivana Zapolju.![]()
Od 1558. godine hrvatski i slavonski sabor zasjedaju isključivo zajedno. Od 1681. godine puni je naziv, Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae), naziv se zadržao do 1918. godine.
Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?
Da, da.![]()
Na teritoriji Slavonije i Zagorja koje je bilo čisto kajkavsko (mnogi dijelovi do skoro) poslije turskih osvajanja stižu hrvatski plemići Frankopani i Zrinski (i drugi sitniji) koji su se nametnuli kao vladajući sloj, a vremenom nametnuli i hrvatsko ime većinskom rimokatoličkom stanovništvu i u 19. vijeku hrvatsku nacionalnu svijest, mada između kajkavaca i čakavaca nije bila neka velika razlika, a bilo je i prelaznih dijalekata... (tako ja to nekako kontam)
Ovo se posebno odnosi na sjeverne i istočne krajeve Slavonije, osim one naseljene pravoslavcima/Srbima u isto vrijeme... poslije povlačenja Eugena Savojskog iz Bosne, veliki broj rimokatoličkog stanovništva (a vjerovatno i pravoslavnog) je naseljen na teritoriju skoro opustjele Slavonije i od tada kreće štokavizacija tog kraja koja je pojačavana doseljavanje pravoslavnih Srba iz dinarskih krajeva...
Otkrivaš toplu vodu?
To su sve općepoznate stvari
ništa što si tu spomenuo nije nepoznato,
niti postoji teorija zavjere
koja to zataškava.
To je sve poznato.
Čemu ova tema?
Podbrižane, Cetin? Glavni gradovi Hrvatske?
Само ти читај вашу википедију и решавај дилеме тамо, али не мешај то са историјом, није здраво!!!Tek sad vidim ovu dilemu.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bihać
Само ти читај вашу википедију и решавај дилеме тамо, али не мешај то са историјом, није здраво!!!
....
А оно што си ти поставио има везе са темом као и Марко Краљевић са телевизором у боји.Dilemu nemam ja, nego Mrkalj.
Ovo što si postavio ima veze sa mojim postom isto kao i sa berbom čvaraka u Teheranu.
А оно што си ти поставио има везе са темом као и Марко Краљевић са телевизором у боји.
Уз то Хрватска је у време инвазије Турака давно под Угарском тако да јој је главни град Будим.
U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
Andrija Tuškanić
Ivan Karlović
Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
Juraj Frankopan
Vuk Frankopan
Stjepan Blagajski
Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Одакле ти то да сам нервозан и да поткрала ми се грешка, главни град Хрватске је тада био ипак Беч, што се то теби учигледно не свиђа твоја ствар.Mrkalj je postavio pitanje, ja odgovorio. S temom nemaju veze ni njegovo pitanje ni moj dogovor.
No, čemu si se ti ovako nervozno upletao u to ne znam, no nije ti prvi puta.
BTW, i što se tiče ovog "pod Ugarskom" nije točno to što govoriš, kao i obično.
U vrijeme pada Bihaća, što je dio mog odgovora i nije tema, ali vidim da tebe čini jako nervoznim, Hrvatska je izabrala na Cetinskom saboru (nakon poraza na Mohačkom polju) Ferdinanda Habsburškog za svog kralja. Od tog događaja do pada Bihaća je prošlo 65 godina.
"jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti"