Vlasi (Romani) - Starosedeoci Balkanskog poluostrva

.
Vlasi su sigurno poceli primiti hriscanstvo najkasnije cetvrtog veka, veka u kome je car Konstantin proglasijo hriscanstvo iznad starijih vera u Rimskom Carstvu. Dokaz je latinsko poreklo osnovnih vlaskih pojmova u vezi sa hriscanstvom.

Думњедзау - Dumnezeu - Dominus Deus = Gospod Bog
бјесерика - Biserica - Basilica - Crkva
кумињека - cumineca - communicare - pricesce
боћез - botez - baptismum - krstenje.

Не може ништа од тога да се докаже.Али погледај свој списак из супротног смера, супер је!
Одбаци на тренутак вековну предрасуду да је влашки проистекао из латинског и замисли да је латински проистекао из келтског, гаелског, галског- како ког се звао тај предримски, који би данас могао бити влашки- шта би добио?

Домни (домаћи, кућни) Зевс =Думње дзау, (хипотетични) заштитиник дома, код Срба напр познат као "старац" , мала фигура која се држала у кући, веровало се да је у фигури дух претка, а могао је , као заштитиник тог дома и огњишта, да се појављује у облику змије, оне што спава испод кућног прага. Остављам школованим лингвистима да пронађу још неке предримске облике тог "дум" или "дом" или "доматриа", као и да повежу "зојса" са трашанским, дакијским и сл. предримским божанствима..Такве фигуре нађене су, припадају неолиту Србије и Олтеније. Ево једне где ћеш одмах ,као говорник влашког, да схватиш о чему је реч -Mooshol http://www.elmsagen.de/erzaehl.asp?Kap=E38

бјесерика (нема шансе да се етимолошки веже са базиликом, осим ако постоји сачуван трашански израз за босиљак, травку којом се одувек растерује недобродошло ) - место где се, ради религиозног очишћења, истерују "бесови" одн. духови (нежније него што то учи ватикански фратри на часовима егзорцизма),..бъсъ, бесъ што још данас значи код Словена демон (daemon)............. повезано са познатим раширеним Бесима
( „Племе Беса чије се име први пут спомиње код Херодота, сачувало је своју ратоборност све до у V и VI век... Још за време Јустинијана били су Беси, поред германских најамника и малоазијских Исаура, језгро византијске војске. Тада су већ били хришћани. Обратио их је око 400. г. епископ Никета из Ремезијане“....Када је у периоду романизације дошло до мигрирања Беса у области Илирије и Македоније са подручја у коме су обитовали, Рим од 370. г.п.н.е. предузима мере да се исељени Беси врате у постојбину..Једино се језик Беса - lingua Bessorum - одржао дуго до у VI век, а његови трагови се још разазнају у језицима данашњих балканских народа. (Драгослав Срејовић, Илири и Трачани)..О Бесима Свети Јероним пише: «Зверски Беси... који су некада приносили људску жртву, изменили су се на славу Христову.»)Паулин каже да је Никета давао литургију на језику Беса)

ку(о)мињака (причешће вином и водом) - комињак (свечана седељка уз госте са пробом прве комине уз клопу, почетни стадијум прављења вина) =танко вино=кома=комињак
https://www.google.rs/search?q=коми..._rd=cr&ei=0pSdVNCmGsfoUuW4g-AP#q=вино+комињак

боће(з) ? Боћ! Бућ! ономатопеја потапања у (свету) воду?

z:mrgreen:

Како се на влашком зове мала, дивља, округла, слатка јесења крушка, нешто као дардза , или дрдза, дрндза, са дз обавезно ?
 
Poslednja izmena:
Не може ништа од тога да се докаже.Али погледај свој списак из супротног смера, супер је!
Одбаци на тренутак вековну предрасуду да је влашки проистекао из латинског и замисли да је латински проистекао из келтског, гаелског, галског- како ког се звао тај предримски, који би данас могао бити влашки- шта би добио?

Домни (домаћи, кућни) Зевс =Думње дзау, (хипотетични) заштитиник дома, код Срба напр познат као "старац" , мала фигура која се држала у кући, веровало се да је у фигури дух претка, а могао је , као заштитиник тог дома и огњишта, да се појављује у облику змије, оне што спава испод кућног прага. Остављам школованим лингвистима да пронађу још неке предримске облике тог "дум" или "дом" или "доматриа", као и да повежу "зојса" са трашанским, дакијским и сл. предримским божанствима..Такве фигуре нађене су, припадају неолиту Србије и Олтеније. Ево једне где ћеш одмах ,као говорник влашког, да схватиш о чему је реч -Mooshol http://www.elmsagen.de/erzaehl.asp?Kap=E38

бјесерика (нема шансе да се етимолошки веже са базиликом) - место где се, ради религиозног очишћења, истерују "бесови" одн. духови (нежније него што то учи ватикански фратри на часовима егзорцима), повезано са познатим раширеним Бесима ( „Племе Беса чије се име први пут спомиње код Херодота, сачувало је своју ратоборност све до у V и VI век... Још за време Јустинијана били су Беси, поред германских најамника и малоазијских Исаура, језгро византијске војске. Тада су већ били хришћани. Обратио их је око 400. г. епископ Никета из Ремезијане“....Када је у периоду романизације дошло до мигрирања Беса у области Илирије и Македоније са подручја у коме су обитовали, Рим од 370. г.п.н.е. предузима мере да се исељени Беси врате у постојбину)

ку(о)мињака (причешће вином и водом) - комињак (свечана седељка уз госте са пробом прве комине уз клопу, почетни стадијум прављења вина) =танко вино=кома
https://www.google.rs/search?q=коми..._rd=cr&ei=0pSdVNCmGsfoUuW4g-AP#q=вино+комињак

боће(з) ? Боћ! Бућ! ономатопеја потапања у (свету) воду?

z:mrgreen:

Ajde, дајкуце, uozbilji se. :cmok2:
 
Na desnoj strani Dunava Sloveni su poslovenili Vlahe (Romane) a na levoj Romani (Vlasi) su poromanili Slovene.
obrćeš ćurak kao da si rvat. rimljani su romanizovali stare evropljane. otuda su rumuni genetski gotovo istovetni srbima a jezički su udaljeni.

postupak romanizacije kod mogih nije sproveden do kraja. otuda lak povratak vlaha pradjedovskom jeziku. ili to mešanje dva govora.
 
obrćeš ćurak kao da si rvat. rimljani su romanizovali stare evropljane. otuda su rumuni genetski gotovo istovetni srbima a jezički su udaljeni.

postupak romanizacije kod mogih nije sproveden do kraja. otuda lak povratak vlaha pradjedovskom jeziku. ili to mešanje dva govora.

Samo da te pitam, da li su kroz istoriju ikada Sloveni vrsili asimilaciju na ikoga?
 
obrćeš ćurak kao da si rvat. rimljani su romanizovali stare evropljane. otuda su rumuni genetski gotovo istovetni srbima a jezički su udaljeni.

postupak romanizacije kod mogih nije sproveden do kraja. otuda lak povratak vlaha pradjedovskom jeziku. ili to mešanje dva govora.

Kulturna romanizacija nije podrazumevala romanizaciju Srba. Srbi nisu bili na Balkanu u to vreme, vec se pojavljuju kada je romanizacija zavrsena.
 
Samo da te pitam, da li su kroz istoriju ikada Sloveni vrsili asimilaciju na ikoga?
asimilacija i nametanje kulture i paste-copy identiteta je svojstveno imperijama. i to ne svima. kao naprmer što u alžiru francuzi zatrše narodni govor pa je danas mnogim alžircima matenji francuski braća romani..z:shock: još gori slučaj se ima sa englezima i rimljanima.

do rusije sloveni nisu imali ozbiljnijeg predstavnika u imperijalnom toru. stoga je stapanje neslovena s slovenima bio prirodan proces. . a ne rezultat nametanje volje okupatora.


Kulturna romanizacija nije podrazumevala romanizaciju Srba. Srbi nisu bili na Balkanu u to vreme, vec se pojavljuju kada je romanizacija zavrsena.
je...pa ti znaš da srbi nisu bili na balkanu. a gde su bili?
 
Poslednja izmena:
asimilacija i nametanje kulture i paste-copy identiteta je svojstveno imperijama. i to ne svima. kao naprmer što u alžiru francuzi zatrše narodni govor pa je danas mnogim alžircima matenji francuski braća romani..z:shock: još gori slučaj se ima sa englezima i rimljanima.

do rusije sloveni nisu imali ozbiljnijeg predstavnika u imperijalnom toru. stoga je stapanje neslovena s slovenima bio prirodan proces. . a ne rezultat nametanje volje okupatora.



je...pa ti znaš da srbi nisu bili na balkanu. a gde su bili?

Dakle na Balkanu Sloveni nisu poslovenili starosedeoce? A sta se desilo s njima? Da ih nisu Sloveni sve ubili?

Uzgred, pomiri se s tvojom bracom Hrvatima i Bosnjacima. Lakse ces se osecati.
 
Poslednja izmena:
PLĂCÍNTĂ – Lat. placenta.

Samo Vlasi znaju sta je PLĂCINTĂ, i samo Vlasi imaju naziv za to jelo.

Јесте влашки израз, други делови старе Србије користе израз обга..чак и обђа – Срп. облога.Мора да буду стручно сукане :)
У Норвешкој их нема напр, само на тлу који је од Винче и Олте био насељен у континуитету од неолита наовамо.
На тјубу што сам ставила линк, праве их у деловима Румуније где има много Срба- пребеглих пред Турцима после Косовског боја и у време Чарнојевића.

Ajde, дајкуце, posalji i meni mali paket.:poklon:

Свакако, са овчијом брндзом :zjelka3:


Како се на влашком зове мала, дивља, округла, слатка јесења крушка, нешто као дардза , или дрдза, дрндза, са дз обавезно ?
 
Poslednja izmena:
Dakle na Balkanu Sloveni nisu poslovenili starosedeoce? A sta se desilo s njima? Da nisu ih Sloveni sve ubili?
pred ekspanzijom rimljana deo starih evropljana se povukao na sever i istok. svojim uticajem rimljani su uspeli romanizovati neke starosedeoce. ali ne sve. suviše su kratko vladali mnogogde,

današnji romanski govor je posledica tog dalekog romanizovanja. a delom novovekovne romanizaije kroz nazovi prosvetu,
 
Uzgred, pomiri se s tvojom bracom hrvatima i bosnjacima. Lakse ces se osecati.
u nikakvoj zavadi s katoličkim i islamskim srbima nisam. smatram ih žrtvama mentalnog modifikovanja kakvog često koriste osvajači nebi li lakše vladali pokorenima.

šta ćeš. tako je to. prevaranti su tvoji prosvetitelji. varaju te dok se ne opasuljiš.. pa im prestaneš verovati.
 
Испада да је поприличан део тих "веза" скоријег датума и фабрикован на основу преференције чиме би волели да се идентификују а чиме не. И та преференција долази од шачица људи која се намећује масама.
Pa da. Ko ne bi voleo, ako bi iole mogao, da medju svojim precima ubraja ovog slavnog Rimljanina
 
Poslednja izmena:
Свакако, са овчијом брндзом :zjelka3:
Hvala, мулцамјеск, пуишор.

Како се на влашком зове мала, дивља, округла, слатка јесења крушка, нешто као дардза , или дрдза, дрндза, са дз обавезно ?
Ne znam, imasi li neke slike?
 
Poslednja izmena:
Za razliku od spomenutih pisaca, Trogiranin Ivan Lučić (Johannes Lucius, 1604.-1679)[SUP]56[/SUP] Vlasima posvećuje čitavo peto poglavlje (od njih četrnaest) svoje 6. knjige. Iako parafrazira bizantske, a i neke talijanske autore, može se reći, da je to prva znanstvena rasprava u hrvatskoj historiografiji o problemu Vlaha, o njihovom podrijetlu, njihovu imenu. Započinje tvrdnjom da se ime Vlasi u dalmatinskim dokumentima ne javlja prije 1300. godine.[SUP]57[/SUP] Nastavlja kako su oni bili stočari, da su došli iz Bosne i nakon što su prestali služiti u vojsci Mladena Šubića Bribirskog, bana Dalmacije, Hrvatske i Bosne, dobili su dopuštenje da se nastane u dolinama. Ovdje su se izmiješali s Hrvatima, bavili poljoprivredom i s vremenom proširili i na polja primorskih gradova.[SUP]58[/SUP]
Lučić iznosi i mišljenja bizantskih autora o Vlasima (Laonika Halkokondila, Georgia Akropolita, Kedrena, Nikete Honijate, Ane Komnene) koji drže da su Vlasi oni koji u Daciji i Tesaliji govore isti jezik - vlaški. Po njegovu mišljenju i Bugari su nazivani Vlasima. Zatim navodi mišljenja latinskih srednjovjekovnih autora (Luitpranda, Regina, Longina, Cromera, Pia ll, Leonclavia, Stjepana Zamoscia) i nekoliko stihova iz 4. Ovidijeve knjige, 9. elegije "Ex Ponte".
Prema Lučiću ime Vlah bilo bi bugarskog podrijetla, kao što je ime Picenegi ruskog i Patcinaci grčkog podrijetla. Kaže da riječ Vlah kod Bugara, Srba i Hrvata znači Roman, Latin i Talijan, a kod Poljaka i drugih sjevernih naroda upotrebljava se naziv Vloh.
Raspravljajući o vlaškom jeziku kaže da je on u Moldaviji dosta izmiješan s ruskim i slavenskim jezikom, a kod Vlaha koji žive između Dunava i Tesalije u jezik je ušlo dosta bugarskih riječi. Unatoč tome ističe da su Vlasi potomci Romana. Nastavlja da se pod pojmom Vlah kod Slavena s jezičnog stajališta podrazumijevao Roman, Latin, Talijan, a profesionalno - socijalno pastir.

[SUP]56 ŠIŠIĆ, Ferdo, 1914: 51-60; ANTOLJAK, Stjepan, 1992: 124-145; KURELAC, Miroslav, 1979: 13-42.
57 lako pojavljivanje Vlaha u Hrvatskoj Ivan Lučić povezuje sa širenjem vlasti Šubića preko Neretve na područje čvrstih vlaških jezgra, u drugoj polovici XIV. stoljeća, odnosno 1362. godine (LUČIĆ, I, I/1979: 622-625), ipak treba reći, da on zapravo Vlahe spominje, istina u drugom kontekstu, u svezi s trogirskim poslanikom Mihojem Matejevim, koji kaže da će podban latinski izgubiti u njih povjerenje ako mu ne predadu neke Vlahe nevjerne gospodinu ugarskom kralju, koji su dobili zaštitu trogirske općine( ... ) A to je bilo 7. ožujka 1348. (LUČIĆ, Ivan, 1979: 553).
58 Vlahorum nomen ante annum 1300. in Dalmaticis monumentis non reperitur, talique nomine censebantur pastores montana Bosnae incolentes. qui cum Mladino Dalmatiae, Croatiae et Bosnae militaria servitia praestitisent, ad plana descendere, et Croatia inmixti agros colere permissi fuerunt; Inde multiplicati, maritimarum quoque Civitatum agros infestarunt. (LUCII, J., 1666: Lib. VI, cap. V, 281)[/SUP]

Nadalje raspravlja o imenu Morlaci, kako Vlahe nazivaju Talijani. Polazi od kazivanja Popa Dukljanina, koji, pišući o bugarskim osvajanjima između ostaloga kaže da su osvojili cijelu Makedoniju, pa zatim Meziju i Trakiju. Morovlasi su stanovnici tih područja, a ime im se sastoji od grčke riječi Mauro i slavenske riječi Vlasi. Odatle izraz Crni Latini ili Trački Romani, koje Marulić prevodi na hrvatski kao Crni Vlasi. Taj se pojam odnosi na Romane iz Trakije, za razliku od imena Bijelih Vlaha, koje se u doba popa Dukljanina odnosilo na Vlahe sjeverno od Bugarske. Mlečani su kasnije preuzeli ime od Grka, oblikujući ga u Morlaki, kojim su nazivali stanovnike u brdima Raške, Bosne i Hrvatske.
Lučić dodaje da se oni Vlasi koji su u njegovo vrijeme govorili vlaški nisu nazivali Vlasi ili Valaki nego prema podrijetlu Romani, a njihov jezik romanski. Kao dokaz navodi njihov govor i način odijevanja, koji su mnogo sličniji talijanskim nego slavenskim. Navodi i neke poznate osobe vlaškog (romanskog) podrijetla. Tako i kralj Bugarske i Vlahije, Joanica u pismu papi lnocentu III. (1198-1216) piše za sebe da je romanskog podrijetla. I Ivan Hunyadi rođen je među Vlasima u Transilvaniji, a potječe od slavne romanske obitelji Korvina.
Na kraju, u potvrdu svega što je rekao, autor donosi 68 vlaških riječi koje su slične latinskim i 11 izraza koje je prikupio ohridski nadbiskup Bugarin Franjo Soimirović, koji je često obilazio zemlju i bio je dobar poznavatelj bugarskog, latinskog, talijanskog, vlaškog i turskog jezika, vlaških običaja, nošnji i mjesta koja su nastavali[SUP]59[/SUP].

[SUP]59 Idem: VI, cap. V: 282-286.[/SUP]


[SUB]Zef MIRDITA, Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2004., Str. 276-277.[/SUB]



books


books


books


books


books


books


books


[SUB]Joannis Lucii. De regno Dalmatiae et Croatiae libri VI. -Amstelaedami, Blaeu 1666.[/SUB]
https://books.google.rs/books?id=GXxUAAAAcAAJ
 
Poslednja izmena:
пар ситница што ми боду очи :

Trogiranin Ivan Lučić ....a kod Vlaha koji žive između Dunava i Tesalije u jezik je ušlo dosta bugarskih riječi.
.........ohridski nadbiskup Bugarin Franjo Soimirov.

А језик дунавских Бугара је српски без граматике:zstidljivko:
И презиме Лучић , наводно блгарског порекла", потекло од српске речи "луч":zstidljivko:
И та чувена Охридска надбискупија- "Бугарина"Фрање (Svimirovich)... католика са -ић презименом, и родом из Далмације :zstidljivko:
Можда даљим пореклом од (паганских) Неретљана

books

https://books.google.rs/books?id=5o...ed=0CCAQ6AEwAA#v=onepage&q=свимировић&f=false

U 17. veku Ohrid je poznat u Rusiji kao stolica arhiepiskopa i kao grad srpske zemlje. Onda su i katolici imali u Ohridu nadbiskupa, čija se nadbiskupija računala u Srbiju.


Navodi i neke poznate osobe vlaškog (romanskog) podrijetla. Tako i kralj Bugarske i Vlahije, Joanica u pismu papi lnocentu III. (1198-1216) piše za sebe da je romanskog podrijetla. I Ivan Hunyadi rođen je među Vlasima u Transilvaniji, a potječe od slavne romanske obitelji Korvina.

Баш данас је извештавао о изборима у Креацији на ТВБ92 водитељ упадљиво романског порекла, са влашкофоним презименом Чука+новић, рођен у Краљеву
0.jpg

http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2014&mm=06&dd=14&nav_id=861077

Армун, Аруман, Руман - све је то много прикладније него Роман.
 
Poslednja izmena:
Na desnoj strani Dunava Sloveni su poslovenili Vlahe (Romane) a na levoj Romani (Vlasi) su poromanili Slovene.

Понекад је то смешно, као да су се трампили са територијама, па Власи у Србији имају српске пасоше , имена и презимена и говоре влашке и румунске речи, а Срби пресељени у средњем веку у Влашку (југозападну Румунију данашњу- Темишвар,Крајова,Турн.Северин, онај Бален где праве српску гибаницу) имају румунске пасоше и имена (као она Ђорђета из српске половине Балена што је правила српску плаћинту) говоре речи задржане из старословенског српског , које су Срби у Србији у међувремену, захваљујући аустријским донацијама Вуку Караџићу лично, заборавили.

Напр, ја знам да се жута боја на влашком каже галбин (а жуманац галбенус, и то може да има везе са оном гаином), али кад сам ишла јесенас у Турн Северин (шопинг тура преко агенције) на каси ја тражим цигарете и изговарам "жути Камел", показујем на кутију кажипрстом, а касирка- прво збуњена, (такође не каже галбин него) одговара: "Аха...жолти" z:lol:
Предвуковски израз за данашње "жуто" z:lol:
 
Poslednja izmena:
Na desnoj strani Dunava Sloveni su poslovenili Vlahe (Romane) a na levoj Romani (Vlasi) su poromanili Slovene.
Ovako nešto je davno napisao Pavli Ivić.

Međutim,
I sa leve i sa desne strane Dunava je živela srodna populacija.
A onda su došli latini i dleimično romanizovali stanovništvo sa leve strane Dunava.
Taj romanizovani deo stanovništva se umešao sa rimljanima sa Apeninskog polustrva, Male Azije, Afrike.... Kada su došli Huni stanovništvo iz gradova je povlači ka jugu (preživelo), a kada dolaze Turci beže preko Dunava.

Zanimljivo je da rad Etkinson i Greja podržava tezu Pavla Ivića. I oni su dobili da je rumunski jezik mlad.
http://www.businessinsider.com/map-how-indo-european-languages-evolved-2014-12[/QUOTE]
 
Poslednja izmena:
Nadalje raspravlja o imenu Morlaci, kako Vlahe nazivaju Talijani. Polazi od kazivanja Popa Dukljanina, koji, pišući o bugarskim osvajanjima između ostaloga kaže da su osvojili cijelu Makedoniju, pa zatim Meziju i Trakiju. Morovlasi su stanovnici tih područja, a ime im se sastoji od grčke riječi Mauro i slavenske riječi Vlasi. Odatle izraz Crni Latini ili Trački Romani, koje Marulić prevodi na hrvatski kao Crni Vlasi. Taj se pojam odnosi na Romane iz Trakije, za razliku od imena Bijelih Vlaha, koje se u doba popa Dukljanina odnosilo na Vlahe sjeverno od Bugarske. Mlečani su kasnije preuzeli ime od Grka, oblikujući ga u Morlaki, kojim su nazivali stanovnike u brdima Raške, Bosne i Hrvatske.
Lučić dodaje da se oni Vlasi koji su u njegovo vrijeme govorili vlaški nisu nazivali Vlasi ili Valaki nego prema podrijetlu Romani, a njihov jezik romanski. Kao dokaz navodi njihov govor i način odijevanja, koji su mnogo sličniji talijanskim nego slavenskim. Navodi i neke poznate osobe vlaškog (romanskog) podrijetla. Tako i kralj Bugarske i Vlahije, Joanica u pismu papi lnocentu III. (1198-1216) piše za sebe da je romanskog podrijetla. I Ivan Hunyadi rođen je među Vlasima u Transilvaniji, a potječe od slavne romanske obitelji Korvina.
Na kraju, u potvrdu svega što je rekao, autor donosi 68 vlaških riječi koje su slične latinskim i 11 izraza koje je prikupio ohridski nadbiskup Bugarin Franjo Soimirović, koji je često obilazio zemlju i bio je dobar poznavatelj bugarskog, latinskog, talijanskog, vlaškog i turskog jezika, vlaških običaja, nošnji i mjesta koja su nastavali[SUP]59[/SUP].

[SUB]Zef MIRDITA, Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2004., Str. 276-277.[/SUB]

Istina je, naime, da je Srpska svetosavska pravoslavna crkva, crkveno, Vlahe "posrbila",[SUP]206[/SUP] polazeći od činjenice da je pravoslavlje osnovni politički i državni temelj svakoga pravoslavnoga vjernika. Ali, njihovu formam mentis, tj. njihov mentalitet, njihov duh, nije uspjela promijeniti.[SUP]207[/SUP]
Po mentalitetu, koji je ne samo odraz duhovnog ustroja svakoga naroda nego i mišljenja i djelovanja, oni su i nadalje ostali Vlasi, tj. zadržali su karakterističan etnički mentalitet. To treba zahvaliti kršćanstvu općenito, koje im je, za razliku od islama, sačuvalo tradiciju. A zna se da je tradicija korijen svakog etnokulturnog identiteta. Jer, kako s pravom konstatira F. Braudel: Običaji, tradicija, svagdje igraju ulogu: to su stara nasljedstva kojih se nitko ne oslobađa.[SUP]208[/SUP] S takvom konstatacijom srpska se historiografija teško može pomiriti.

[SUP]Zef MIRDITA, Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2004., Str. 179.[/SUP]

Albanac iz Zagreba Zef Mirdita, kako za njega kaže njegov zagrebački kolega, bolesni je srbomrzac. Nošen nenaučnim motivima seje mržnju i budalaštine u svim svojim radovima.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Albanac iz Zagreba Zef Mirdita, kako za njega kaže njegov zagrebački kolega, bolesni je srbomrzac. Nošen nenaučnim motivima seje mržnju i budalaštine u svim svojim radovima.

- - - - - - - - - -



Albanac iz Zagreba Zef Mirdita, kako za njega kaže njegov zagrebački kolega, bolesni je srbomrzac. Nošen nenaučnim motivima seje mržnju i budalaštine u svim svojim radovima.

Ne bih se slozio, njegovo delo je vazno po tome sto je u svojoj knjizi Vlasi u Historiografiji sakupio znacajan broj istorijskih izvora a potom i radova (knjiga ili clanaka) koji pominju Vlahe. Uporedi na primeru kada govori o Ivanu Lucicu, da li je nesto iskrivio ili kako kazete dali ima motiva mrznje i budalastina koje on to navodno seje.
http://forum.krstarica.com/showthre...poluostrva?p=29554938&viewfull=1#post29554938
 
Poslednja izmena:
Ovako nešto je davno napisao Pavli Ivić.

Međutim,
I sa leve i sa desne strane Dunava je živela srodna populacija.
A onda su došli latini i dleimično romanizovali stanovništvo sa leve strane Dunava.
Ne. Rimljani su najdublje romanizovali stanovnistvo na desnoj strani Dunava, odnosno delove Balkana koji se danas nazivaju Srbijom, Hrvatskom, Bugarskom, itd. Kasnije Sloveni su poslovenili to poromanjeno stanovnistvo - Vlahe - da bi se dobili danasnji Srbi, Hrvati, Bugari, itd.
 
Ne. Rimljani su najdublje romanizovali stanovnistvo na desnoj strani Dunava, odnosno delove Balkana koji se danas nazivaju Srbijom, Hrvatskom, Bugarskom, itd. Kasnije Sloveni su poslovenili to poromanjeno stanovnistvo - Vlahe - da bi se dobili danasnji Srbi, Hrvati, Bugari, itd.
Romanizovali su gradsko stasnovništvo.
Na prostoru na i oko Starog Vlaha, nemamo rimskih gradova.

Na spomeniku u Užicu, napisan je etnikom Sar...

Koga su po tebi romanizovali Rimljani?

Trib(v)alose?
Ili keltske Volose?
Ili hoćeš da kažeš da je na Balkanu, Panoniji, Dakiji... živeo jedan narod Vlasi koje su Rimaljani Romanizovali.
Ili su Vlasi u stvari Rimljani, a Rimljani su statosedeoci na Balkanu?
 
Poslednja izmena:
Ne. Rimljani su najdublje romanizovali .

Нема Римљана и римљанског утицаја на језик и обичаје Влаха, веруј ми, најкуце- то је чиста индокринација, везана за велики план обнављања 3. и 4. Рајха.
Корен влашког речника треба тражити у предримским језицима, а из тих језика су узимали и дођоши на Балкан- први Римљани (непријатељи Сабињана) и Данајци.

Да поновим део мог одговора, не види се на мом монитору уопште, а кад едитујем, постоји текст.Н е знам шта није у реду.
.Ne znam, imasi li neke slike?
Немам.То је нека стара врста и могу да је знају стари људи (као оскоруша, јерибасма и сл http://www.tehnologijahrane.com/knjiga/autohtone-jabuke-i-kruske-sa-prostora-bosne-i-hercegovine)
Поента је у томе да је Александар Лома, тумачећи свако албо дх као дефект од аруманског (влашког) дз....онда сам ја пред мојом мајком изговорила "дардза" (јер се кроз литературу провлачи да је албо крушка дардх и отуда назив за Дардане ..значи Дардзане који , успут, ратују са Бардзанима))
и она је препознала одмах као дивљу крушку коју је јела у детињству и зна како дрво изгледа (и наравно плод), али не уме да ми нађе корелат у српском.Једно време сам тражила те старе крушке, аутохтоне на Балкану, па јој показивала слике, али није успело.Нисам ни нашла све слике, све то старо се не поставља на нет.
Ако имаш неке прабабе и прадеде, они ће знати.

По мој интуицији, то је нешто ште једе само тешка сиротиња (као глогиње напр) али она је сигурна да је дрво у питању и крушка, а не глогињка.
 

Back
Top