Šta to fali globalizaciji?

Sizif:
Ne znam na kakve stereotipije misliš? To što brzo planem kad neko počne o astrologiji, hiromantiji, teorijama zavere - to nema preterano mnogo veze sa stereotipijama. (Uzgred, stereotipije su mi specijalnost, pisao sam temeljan rad na tu temu... ;) )

A što planeš , hajde mi reci....onako smiri se , koncentriši se i reci....
Pa ćemo možda negde i stići....
 
Ја сад више ништа не разумем

Да ли је глобализација то што имам кинеску ролку, турске фармерке, УСА патике...
напола фенг-шуи предмете, а и кандило,... сарму за ручак и пицу за вечеру,... књиге од писаца са свих меридијана... рускињу и сремицу за пријатељице ...

или треба још нешто, још више, још даље
 
Problem koji mi najviše smeta je činjenica da se pokreti kao što su antiglobalizam, pa pokreti zelenih, društva za zaštitu plavih kitova i slični, zapravo maske koje služe prvenstveno da neko pokupi pare i političke poene. Globalizacija nije toliko loša koliko antiglobalisti pljuju po njoj, planeta nije toliko ugrožena koliko zeleni tvrde, korporacije nisu najveće zlo, (imamo mnogo većih problema od toga), to su tipični problemi ušuškane, nahranjene, bogate zapadne omladine. (i Srbiju računam u zapad, što se toga tiče.)

Nije problem to što svi nosimo majice pravljene u Kini, veći problem je što postoje milioni koji ni hranu nemaju, a kamoli kinesku odeću.
 
Sizif:
Problem koji mi najviše smeta je činjenica da se pokreti kao što su antiglobalizam, pa pokreti zelenih, društva za zaštitu plavih kitova i slični, zapravo maske koje služe prvenstveno da neko pokupi pare i političke poene. Globalizacija nije toliko loša koliko antiglobalisti pljuju po njoj, planeta nije toliko ugrožena koliko zeleni tvrde, korporacije nisu najveće zlo, (imamo mnogo većih problema od toga), to su tipični problemi ušuškane, nahranjene, bogate zapadne omladine. (i Srbiju računam u zapad, što se toga tiče.)

Nije problem to što svi nosimo majice pravljene u Kini, veći problem je što postoje milioni koji ni hranu nemaju, a kamoli kinesku odeću


Ovo se pitanje pokrenulo kao sporedno na jednoj drugoj temi, ali mislim da zaslužuje sopstvenu.

Da bi znali o čemu zapravo raspravljamo, definisao bih globalizaciju kako je ja vidim, recimo da je u pitanju "skup procesa koji vodi integraciji kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih sistema van administrativnih granica, širom sveta". Takođe, može se uprošćeno reći da je "globalizacija tendencija ka ujedinjenju nacionalnih tržišta". Ako neko ima bolju ideju od ovih, neka kaže.

Naime, ono što meni nije jasno to je inertnost ljudi kad krene da se pljuje po globalizaciji - bez mnogo razmišljanja svi tvrde da je to najveće zlo posle bolesti, rata i gladi.

A zašto, pitam se?

Ja mislim da je tvoja vizije globalizacije - utopija
kad je još bilo da su svi vuci siti i ovce na broju
 
klara_m:
Sizif:
Ja mislim da je tvoja vizije globalizacije - utopija
kad je još bilo da su svi vuci siti i ovce na broju
Pa reci konkretno u čemu misliš da sam pogrešio? Mnogo više ljudi prosto kritikuje ovo što sam ja napisao, a mnogo manje ima nešto specifično da kaže, recimo zašto tako misli.

I ne mislim da je ova "i vuk sit i ovce na broju" relevantna kad se govori o globalizaciji, jer je ovde zajednička korist mnogo veća nego neka imaginarna šteta (kao npr. najčešći pogrešan argument o gubitku "nacionalnog identiteta")...
 
Situacija 1:
Čovek dolazi da mu tehničar , naučnik, vodič, prevoznik učini stručnu uslugu. Stručna analiza stručnjaka kaže da to ne može ili iz nekog razloga nije sigurno. Čovek ponudi veliki bonus i overloaduje odbijanje sa "novom motivacijom". U pola slučajeva takva motivacija donese veliko požrtvovanje, škart, brzinu, niži kvalitet, ali ne ugrozi ni ljude ni okolinu. U pola slučajeva ne bude velikih havarija (to je onaj minoran 1 promil i manje , koji ovde i ne računam) ali uvek bude posledica ili po čoveka, ili po okolinu. Ali koga briga.

------------------------------------
Ono što hoću da ukažem je sledeće. Podsvesno ili svesno opredeljenje da kriterijum novca potire razumske (ne i psihološke, psihologičke) , etičke, stručne kriterijume deluje. Deluje ne od početka kapitalizma, ali deluje sve više, što je moć industrije veća i uticaj novca veći. A kad nešto tako dugo deluje , onda je normalno da učinak bude veliki , pa je i vrednost etike pala, zakonitosti takodje, poštovanja ljudi takodje. Jedino novac postaje dovoljno moćan da situaciju vrati u korito. A to i čini isključivo preko velikih kazni. Tako smo došli do toga da je današnje društvo pod tolikom hipnozom novca da mu ni samo društvo nije važno , već samo stići do novca, izbeći korekciju uz pomoć novca i kazni i vrednovati kroz količinu novca.

Ako ovo nije dovoljno da se nasluti krah , ako se ne promeni usmerenje razmišljanja ljudi (koji je zasnovan na nemilosrdnom eksploatisanju svega, resursa i ljudi, a prvog je sve manje, a drugi su sve nezadovoljniji , onda stvarno imamo slučaj nepopravljivog optimiste flegmatika.

--------------------------------------------------------------------
Situacija 2:
Subjektivizam i jednostranost sve više raste kod ljudi. Jer oni bi svi da budu više cenjeni , njihov rad više ocenjen i vrednovan, a istovremeno oni sami druge ne cene, tudji rad gledaju da svedu na serijsku proizvodnju i minornu cenu. Nije ni čudo što sistem koji ovo forsira stvara toliko nezadovoljnih i frustriranih, a kad to duže traje , onda i učmalih i flegmatičnih ljudi....
Bez obzira što imaju za nas veliki keš od 80.000$ ili 300.000$ ili.......
U ovakvim sistemima može da opstane samo mladost i egocentričnost i lakomost mladosti i lakih izbora i stalne selekcije i nadmetanja. Čim taj period prodje , jasno je da nemilosrdnost psihološkog pristupa sistema kažnjava onoga ko je juće jahao , jer više nije u najjačoj moći, snazi, i važnije nije u psihološkom raspoloženju da stalno menja.....
To normalno dolazi i sa godinama i sa bolestima i sa gubitkom kondicije, ali i sa sticanjem dovoljno znanja da ne lutate i više pravite milion grešaka već da uživate....Medjutim već do tada ste oblikovani i sa toliko projekcija da više i ne razlikujete (ili mali broj) šta stvarno želite od onoga za šta se borite (kao napredovanje u karijeri koja vas ne interesuje toliko zbog posla koji će te po napredovanju obavljati već zbog keša, pa postadosmo robovi keša , koga ima , ali za njega sve manje zadovoljstava, a sve više robe i usluga koje su neophodne za život.....

Izgubljeni živci i nestrpljivost, tu su negde....kao i oni koji svojim haotičnim akcijama samo oduzimaju vreme (time i novac, a i raspoloženje)......
 
Sizif:
Ovo se pitanje pokrenulo kao sporedno na jednoj drugoj temi, ali mislim da zaslužuje sopstvenu.

Da bi znali o čemu zapravo raspravljamo, definisao bih globalizaciju kako je ja vidim, recimo da je u pitanju "skup procesa koji vodi integraciji kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih sistema van administrativnih granica, širom sveta". Takođe, može se uprošćeno reći da je "globalizacija tendencija ka ujedinjenju nacionalnih tržišta". Ako neko ima bolju ideju od ovih, neka kaže.

Naime, ono što meni nije jasno to je inertnost ljudi kad krene da se pljuje po globalizaciji - bez mnogo razmišljanja svi tvrde da je to najveće zlo posle bolesti, rata i gladi.

A zašto, pitam se?

Ja mislim da je označen proces sasvim dovoljno integrisan, ne razumeme šta bi ti to još poboljšao.

Evo, ja lično bi se rado integrisala sa bilo kojom moskovskom konditorskom fabrikom u kojoj bi se po mojoj recepturi pravile 2 i slovima dve (vrlo skromno) torte od koje bih ja imala procenat po komadu. Da bi integracija bila još globalnija, ovde bi proizvodili njihvu imenom zaštćenu tortu "Pričije mleko". Ako nađeš vezu - dobit delimo na pola.
 
@SIZIF
...a da podjes od cinjenice da se za globalizaciju najvise zalazu oni koji od nje imaju najvise koristi...manjina su ali imaju novac i ne zale ga niti biraju sredstva kojima ce ostatak sveta, u ovom slucaju vecinu, ubediti da je upravo to ono sto im treba...a posto su mnogo bogati i mnogo mocni a nista manje alavi, onoj vecini, koju eto nikako da prevaspitaju, ostaje samo da se nada da ce taj njihov trud biti na njenu korist... jer dobro je uvek korak ispred zla ili sto bi moja nana rekla "ko zna zasto je to dobro"...i pusti pricu da sve to rade iz altruistickih pobuda :) ...mozda ali prema sebi posto su mnogo puta do sada pokazali da su sami sebi dovoljni...valjda zato i imaju takav odnos prema globalnim problemima...zvali se oni glad, siromastvo, globalno otopljavanje, ozonske rupe...sta god
 
Andreavk:
@SIZIF
...a da podjes od cinjenice da se za globalizaciju najvise zalazu oni koji od nje imaju najvise koristi...manjina su ali imaju novac i ne zale ga niti biraju sredstva kojima ce ostatak sveta, u ovom slucaju vecinu, ubediti da je upravo to ono sto im treba...a posto su mnogo bogati i mnogo mocni a nista manje alavi, onoj vecini, koju eto nikako da prevaspitaju, ostaje samo da se nada da ce taj njihov trud biti na njenu korist... jer dobro je uvek korak ispred zla ili sto bi moja nana rekla "ko zna zasto je to dobro"...i pusti pricu da sve to rade iz altruistickih pobuda :) ...mozda ali prema sebi posto su mnogo puta do sada pokazali da su sami sebi dovoljni...valjda zato i imaju takav odnos prema globalnim problemima...zvali se oni glad, siromastvo, globalno otopljavanje, ozonske rupe...sta god
Potpuno se slazem.
Sizif, kako planeta nije zagadjena ? :shock:...zagadjena je u vecoj meri nego sto se govori o tome i iznosi u javnost !
 
ristob:
"Posle mene, makar, potop!" I biće ako ih ima dovoljno, a stiče se dojam da ima, koji tako zbore.

I bice ih jos vise... pre sam o tome pisao : neverovanje u Boga, nosi sa sobom egoizam koji postaje opsednustost sa sobom, po pitanju sto vise zadovoljstva, sto manje bola, i sto duzim zivotom.

Mislim da ova tema zasluzuje da se malo premesti u politiku, da dobije i jedno drugo, realnije vidjenje.

Globalizacija samo po sebi nije losa, iako su ta rec i taj pojam dobili, odnosno vremenom su ispunjeni drugim znacenjem. Sto vise ima kultura, verovanja, obicaja, razlika, vidjenja na svet... to ce sveukupno ljudsko drustvo biti bogatije i sadrzajnije, i vise napredovati. Ali razlike zahtevaju kompromis po pitanju apsolutne slobode, kao i uzdrzavanje od nametanja svojih standarda drugima. Na cega vecina ljudi na svetu u ovom trenutku nije spremna, ...nazalost.
 
Andreavk:
...i pusti pricu da sve to rade iz altruistickih pobuda :)
Ma kakvih altruističkih pobuda, ko veruje u to mora da bude strašno naivan. Ja uopšte ne sporim da se za ekonomiju na globalnom nivou zalažu prvenstveno oni koji od toga imaju finansijske i druge koristi, ali to nikako ne znači da je ona loša za ostatak sveta - mnogo je gora zaostalost, izolacija, neznanje, religijska zatucanost i sl. A globalne ideje, globalno tržište, globalna berza znanja svakako pomažu civilizaciji - pa pogledaj internet uostalom, internet je paradigma globalizacije. Da li misliš da je internet nešto loše zato što probija sve granice, uvodi nova pravila, objedinjuje znanja ljudi širom sveta, a nekom bogme donosi i dobre pare?

Ja ne mislim. Iako Internet ima i neke svoje loše strane, kad se sve sabere i oduzme ipak je više koristan čovečanstvu.

@Klara_m Hmmmm... što se tiče torti, možda i dobijem neku ideju, mada ti iz prve mogu reći da veću prođu za slatkiše vidim na američkom tržištu. Rusi su mi nekako mršavi kao nacija da bi se kod njih uzelo mnogo para, ali zato debeli Ameri... hehehe...
 
Jesu rusi mršavi po pitanju para, ali filmovi kao što su ocean eleven, pa 12 su mnogo više keša zaradili na ruskom tržištu, jer su mentalno pogodili boju....tako ti je i sa torticama ili bilo kojim drugim proizvodom....ograničenje postojećim tokovima nije beznačajno.....
 
Sizif:
... globalne ideje, globalno tržište, globalna berza znanja svakako pomažu civilizaciji - pa pogledaj internet uostalom, internet je paradigma globalizacije.

...zato sam i rekla da je dobro uvek korak ispred zla
...s obzirom na sve okolnosti koje peate globalizaciju i dalje mislim da je nekritcno prihvatanje svega sto ona nosi put u katastrofu - da bi nesto uspelo obe strane moraju biti zadovoljne :)
 
Па сад, руско или америчко тржиште је нека друга тема, уствари далека ми та Америка

не треба мени пуно, хаха,
знаш ли ону стару - нико није понео новчаник у гроб
 
sizife,otvorio sam novu temu; Kirlijanov aparat i Aura Camera
Nauka i obrazovanje_prirodne nauke_tema:Kirlijanov aparat i Aura camera
Poceo sam neke eksperimente,pa mi treba kao dokaz promenljivosti bio polja fotografija.Otvorio sam temu da bi mi pomogli ,oko svih problema sa kojim cu se susresti ,svi koji nesto znaju o tome.Pozvao sam te datamo ucestvujes.Hvala pozdrav tebi i svima koju su voljni pruziti pomoc.
 
Sizif:
Ovo se pitanje pokrenulo kao sporedno na jednoj drugoj temi, ali mislim da zaslužuje sopstvenu.

Da bi znali o čemu zapravo raspravljamo, definisao bih globalizaciju kako je ja vidim, recimo da je u pitanju "skup procesa koji vodi integraciji kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih sistema van administrativnih granica, širom sveta". Takođe, može se uprošćeno reći da je "globalizacija tendencija ka ujedinjenju nacionalnih tržišta". Ako neko ima bolju ideju od ovih, neka kaže.

Naime, ono što meni nije jasno to je inertnost ljudi kad krene da se pljuje po globalizaciji - bez mnogo razmišljanja svi tvrde da je to najveće zlo posle bolesti, rata i gladi.

A zašto, pitam se?

Razlog je sto sa globalizacijom dolaze i standardi koji su naravno u vlasnistvu bogatih te su samim tim ostali, pored globalizacije, duzni da placaju i pravo na koristenje.
To je u stvari i glavni razlog zasto zapadne zemlje forsiraju ideju globalizacije. EU i NATO bi se mogli navesti kao primer.

Nadam se da ti je sada jasnije :)

Ideja globalizacije u globalu nije losa ali su praksi jeste.....
 
Angelico-Payne:
Mislim da je ovo zakljucak sa kojim se svi mozemo sloziti...
Ni uz najbolju volju i najviše razmišljanja ne mogu se složiti da je globalizacija "loša u praksi".

Šta je to bre loše u praksi? Zašto je integracija svetskog tržišta loša u praksi? Da nije neko možda ljubomoran što McDonalds kupi najveći deo svetskog kolača što se tiče lanaca brze hrane? Pa oni su se prvi setili, i njihovo je pravo da to i iskoriste, a naše je pravo da, ako hoćemo, napravimo lanac "McKajmak" i da otvorimo jedan u Pekingu a jedan u Moskvi. I da pokupimo pare, ako smo dovoljno dobri. To je integracija svetskog tržišta, i to je zasluga globalizacije.

Ako je jedina zamerka to da pojedine kompanije uzimaju više novca (i to obično one koje su prve počele posao), onda je zamerka poprilično jadna - ko ti je kriv ako se nisi prvi setio, probaj da smisliš nešto bolje, i izađi sa tim na tržište bez straha da će ti neko polupati izlog samo zato što si iz druge zemlje.
 
Sizif:
Ni uz najbolju volju i najviše razmišljanja ne mogu se složiti da je globalizacija "loša u praksi".
Šta je to bre loše u praksi? Zašto je integracija svetskog tržišta loša u praksi? Da nije neko možda ljubomoran što McDonalds kupi najveći deo svetskog kolača što se tiče lanaca brze hrane? Pa oni su se prvi setili, i njihovo je pravo da to i iskoriste, a naše je pravo da, ako hoćemo, napravimo lanac "McKajmak" i da otvorimo jedan u Pekingu a jedan u Moskvi. I da pokupimo pare, ako smo dovoljno dobri. To je integracija svetskog tržišta, i to je zasluga globalizacije.
Ako je jedina zamerka to da pojedine kompanije uzimaju više novca (i to obično one koje su prve počele posao), onda je zamerka poprilično jadna - ko ti je kriv ako se nisi prvi setio, probaj da smisliš nešto bolje, i izađi sa tim na tržište bez straha da će ti neko polupati izlog samo zato što si iz druge zemlje.
U tome je glavna zamjerka - u kupljenju para i sticanju više novca! Ja sam zaboravio (neka me neko podsjeti) kako se zvao onaj dokumentarac koji je dobio Oskara a govori o posledicama autorove ishrane brzom hranom kod McDonadls-a.
 

Back
Top