Srpski karakter Crne Gore

a koja su to naučna istraživanja, ko ih je i kada sproveo i na osnovu kojih dokaza i izvora?

Preci današnjih Crnogoraca došli su iz Polablja: slovenskog sjeverozapada, smještenog između rijeke Labe i Baltičkog pomorja. Seoba je tekla sa sjevera na jug, s Baltika prema Jadranu. Dolazeći na ove prostore, vjerovatno u ranom 6. vijeku preci Crnogoraca naseljavali su Prevalis, rimsku provinciju.
Ona će kasnije postati Kraljevstvo Slovena odnosno Duklja, a njeni stanovnici Dukljanski Sloveni ili Dukljani. Praplemenski korijen u Polablju veze se za Velete (Ljutiće) ili Obodrite.
Bila je to prva faza slovenske kolonizacije Balkana.
U drugoj koja se desila, vjerovatno vijek kasnije, susjedna područja naseljavali su Srbi i Hrvati. Prasrodstvom preci Crnogoraca bili su najbliži Poljacima i Rusima.

U Polabsko - Baltičkom pomorju i u Zetsko-pomorskom arealu nalaze se 865 istovjetna toponima (ili stručno govoreći, hidronima, oronima, patronima, antroponima, etnonima, fitonima). Ako bi se ovome dodali i svi toponimi koji se ponavljaju (istog su tipa, etimoloških osnova), onda bi takav leksikon imao nekoliko hiljada riječi. Nema zapravo toponimskog naziva u ovom podneblju, koje je još uvijek u živoj upotrebi, a da nema svoj jezički i značenjski pandan u praslovenskom ili praslovensko-germanskom imeniku nastalom na sjeverozapadu današnje Poljske. Svoje (imenske) dvojnike tamo, naime imaju i Zeta, Gorica, Podgorica, Tamnik, Topla, Crna Gora, Trebjesa, Blato, Bakovići, Boškovići, Cuce, Dobro polje, Garač, Gradac, Kolašin, Jablan, Komarno, Ljubišnja, Malošići, Moćevac, Morinj, Njegoš, Obrovo, Papratno, Paštrovići, Plavnica (pritoka Labe), Plužine, Poblaće, Pomorje, Pošćenje, Mojkovac, Rasovo, Šljivansko, Svetigora, Topolica.
U registru istovjetnih toponima nalaze se i oni koji se podudaraju sa većinom plemenskih naziva ili naselja: Bajice, Bjelice, Bandići, Šaranci, Rudine, Moračani, Riječani, Gusinje, Cetinje, Ceklin, Kokoti, Ljutići, Vranići, Doljani, Jezera, Rovca, Pješivci, Hoti, Lijeva Rijeka i drugi.
Onomastičko odslikavanje predbalkanskog zivota polabske praslovenske grupe, koliko zagonetno toliko je i vjerodostojno. Pored ostalog i po još jednoj podudarnosti koja isključuje mogućnost slučajnosti. Osim masovne značenjske identičnosti, mnogi nazivi su našli istovjetan raspored i u geografskom smislu. Tamošnje topografsko grupisanje ima podudaran , "komšijski" raspored i u novonaseljenom Prevalisu.
Onomastička građa o Polablju nađena je i u radovima autoritatvnih imena, evropske slavistike. To su pored ostalih, Hana Sokolova (Poljakinja) i Rajnhold Trautman (Njemac). Osim obrade polabske toponimistike, Sokolova je uradila i mape sa preciznim rasporedom i nazivom svakog mjesta. Te mape su objavljene izvorno u knjizi dr Radoslava Rotkovića "Odakle su došli preci Crnogoraca".
 
Poslednja izmena:
A rimski osvajaci nisu isli radi pljacke? ;)

Naravno da jesu ali njima pljačka nije bila osnovna. Dobijali su oni više porezima a dojučerašnje neprijatelje su uključivali u redovnu vojsku pa su imali dvostruku korist. Pljačka je bila kaznena mjera a ratni plijen postoji i danas. Sad mi pade na um kako su ućerivali disciplinu po legijama desetkovanjem. Ako se ne ispune ratni ciljevi kako su zacrtani ili ako se malo uleže legionari, postrojili bi ih i odvajali svakog desetog pa ih odvajali od glave. Vele da je bilo vrlo djelovorno (to je izum Grka).
 
Где си прочитао да су Немањићи убирали порез од народа?

deda deda.... toliki vijek i bogomi si se dobro primaka lopati, a bog zna u kakve bajkei dan danas vjerujes....
jel mislis da jedan srednjevjekovni feudalac je bio neki dobrica?
to je drugi vijek, drugi obicaji, drugi pogled na svijet, to je nespojivo sa danasnjicom, deda....
 
deda deda.... toliki vijek i bogomi si se dobro primaka lopati, a bog zna u kakve bajkei dan danas vjerujes....
jel mislis da jedan srednjevjekovni feudalac je bio neki dobrica?
to je drugi vijek, drugi obicaji, drugi pogled na svijet, to je nespojivo sa danasnjicom, deda....

Узо деда свог унука и метно га на крило и уз гусле певао му што је некад било..... А ови данашњи Ћоровићи?
 

Back
Top