Znaci Mladen Delic je na onom videu, utakmica SFRJ-Bugarska drzao predavanje o jeziku i pravopisu?
-
- Popularno:
- Vučić uoči glasanja u UN: Crna Gora...
- Aljbin Kurti opljackao srpsku banke i...
- Genocid se nastavlja
- порнографију прилагођену женама
- Gde sebe vidite za 10 godina?
- Шок из АстраЗенеке: Нису знали да праве...
- Титов злочин - годишњица
- jovana jeremić uradila špagu!
- Stalking muvanje
- Kome ćeš ustupiti mesto u autobusu?
SRPSKA LATINICA JE SRPSKO PISMO, SVE OSTALO JE LAŽ!
- Začetnik teme gost 227949
- Datum pokretanja
- stanje
Znaci Mladen Delic je na onom videu, utakmica SFRJ-Bugarska drzao predavanje o jeziku i pravopisu?
Милунка Савић
Buduća legenda
- Poruka
- 36.021
Ето, опет, шта друго заслужујеш, само троуглић за оваква вређања...Мислим да би и модератори имали да кажу штошта о твом психичком стању, они најбоље знају све твоје пријаве...
Сви твоји постови говоре само о теби, колико ниско падаш, и сам себе вређаш...
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
HELIX 14
Aktivan član
- Poruka
- 1.512
E sad što je bitno za vas Srbe i u krajnjoj liniji zašto je Caterpillar i neki iz Srbije ovdje na forumu otvorili i otvaraju pitanje hrvatske latinice te negiraju postojanje srpske latinice.
Osim povijesne istine da je latinica ili preciznije gajica rađena za Hrvate kao hrvatsko pismo danas postoji opasnost da se sva srpska građa pisana latinicom proglasi auromatski hrvatskom.
A to ne želite predpostavljam.
Ne želimo ni mi.
A gore spomenuti ljudi i institucije to zasigurno nisu odre(a)dili na prečac bez ispitivanja i analiziranja svega od Gaja do danas.
Pa su eto nakon 18 g. odlučili da je hrvatski jezik pisan latinicom kao hrvatskim pismom zaseban jezik.
Милунка Савић
Buduća legenda
- Poruka
- 36.021
Мислиш на ову апликацију:
И на ово одобрење:
Антисрпски плаћеници, као ти, су упорни...
Па да, шта друго очекивати, треба да испуне задатак својих газда...
HELIX 14
Aktivan član
- Poruka
- 1.512
Ajd nemoj zahebavat.
Da bi se dokazala pisana građa na latinici nije valjda išlo se do toga da se izmisle Srbi katolici ?
Za koje zna svaki prota srpske PC da ne da ne postoje nego je to nemoguće.
I da...
Pa zar se ne možemo zadržati onim što zovemo Srbija.
Čemu zbog pismenosti Srba i književne građe ići u Dubrovnik koji sa Srbijom i nema baš veze ????
To isto kao da Hrvati odlaze u Veneciju po dokaze svoje pismenosti 16 st.
Poslednja izmena:
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
uglavnom se vec dogada
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
Антисрпски плаћеници, као ти, су упорни...
Па да, шта друго очекивати, треба да испуне задатак својих газда...
e milumka...
pokusaj s nekim argumentom a ne sa etiketiranjem...
nemozes tvrditi, a to cinis cesto, da je hrvatski jezik ustvari od nas ukradeni srpski...
de malo sa dokazima...
HELIX 14
Aktivan član
- Poruka
- 1.512
Мислиш на ову апликацију:
И на ово одобрење:
Upravo na to.
Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
RAZGOVOR Prof. dr. IVO PRANJKOVIĆ, UGLEDNI JEZIKOSLOVAC,
SUAUTOR NEDAVNO OBJAVLJENE GRAMATIKE HRVATSKOGA JEZIKA
Hrvatski i srpski su jedan jezik
VARIJETETI ISTOGA Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku i to treba jasno reći
razgovarala Vesna LAUŠIĆ
S prof. dr. Ivom Pranjkovićem, jednim od ponajboljih hrvatskih jezikoslovaca, profesorom na Katedri za hrvatski standardni jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta, razgovarali smo u povodu nedavnog izlaska iz tiska "Gramatike hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta" koju je načinio zajedno s prof. dr. Josipom Silićem i objavio u izdanju Školske knjige. Teme razgovora bile su uobičajene, no uvijek intrigantne dileme oko hrvatskoga jezika - od gramatike, preko odnosa hrvatskog i srpskog jezika, do pravopisa i prodora anglizama.
Čista logika
Možete li izdvojiti ono najbitnije po čemu se Vaša gramatika razlikuje od dosadašnjih?
- U njoj ima dosta toga novoga. Fonologiju kao osnovnu razinu sveli smo na minimum; ne raspravljamo o tome gdje se tvore glasovi, nego nas oni zanimaju onoliko koliko su važni za sudjelovanje na višim razinama, na razini oblika, Prof. dr. Ivo Pranjković: "Ti koji se sada smatraju jako desnima, do jučer su bili na sasvim suprotnoj strani"morfema, riječi itd. Novosti ima puno i na razini morfologije, u tvorbi pojedinih glagolskih i imenskih oblika. Moglo bi se reći da smo inzistirali na striktnom strukturalizmu: da se rastavi ono što je nastavak od onoga što je osnova. Na primjer, uvijek se govorilo da su kod "čitao, čitala, čitalo" nastavci "o", "la", "lo"; sada se kaže da to nije tako, u "čitao" je nastavak nulti, kao kod "zelen", u ženskom rodu "a", a u srednjem "o". Tako svi pridjevi imaju iste nastavke. Muški rod se ponaša kao "čovjek", ženski rod kao "žena", a srednji rod kao "selo". Dakle, nastavak je ono što je različito, a ne ono što je dio istoga. U sintaksi smo pokušali napraviti cijelo jedno poglavlje o predrečeničnoj razni, kao i riješti problem predikata. Jedna od bitnih razlika jest i ta što u opisu jezika polazimo od logike samoga jezika, a ne od logike nas koji ga upotrebljavamo. Jer, gramatika je čista jezična logika.
Problematična prezentacija
U Matici hrvatskoj potkraj prošlog tjedna organiziran je okrugli stol posvećen knjizi američkog slavista Roberta D. Greenberga "Jezik i identitet na Balkanu: raspad srpsko-hrvatskoga", na kojem su se okupili gotovo svi, inače često suprotstavljeni hrvatski jezikoslovci. Je li ta knjiga zaslužila toliku pozornost?
- Ta knjiga sama po sebi nije kvalitetna, što je naglasila i većina sudionika. Ali, bilo je zamišljeno, barem sam ja tako očekivao, da se razgovara i o temama koje ta knjiga pokreće i o kojima mi relativno rijetko razgovaramo, ili se ponašamo tako da guramo glavu u pijesak. A jedna od tih tema jest jezična problematika na prostoru bivše Jugoslavije. Knjiga je pisana na razini opće informacije, namijenjena je studentima slavistike, i kao takva može nekomu i koristiti i štetiti, zbog toga što su pojedine stvari u njoj prezentirane dosta problematično. Ja bih rekao prije svega da su predstvljene sa stajališta srpskog; Greenberg govori da je postojao jedan jedinstveni srpskohrvatski jezik koji se raspao, što nije činjenica.
Ali zašto bi srpskom jeziku ili Srbima bilo u interesu da se taj "jezik" naziva srpskohrvatskim?
- Teško je to reći što bi kome odgovaralo, a što ne, jer su i Srbi po izbijanju rata odmah prešli na naziv srpski. Stvar je prilično složena, radi se o tome da i mi sami pred nekim stvarima zatvaramo oči, ni mi neke stvari ne priznajemo. Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente. Iskreno, ja sam mislio da će i o tome biti više riječi na tom skupu, ali o tome gotovo da nije uopće bilo riječi.
Taštine i klanovi
Postoji li neka knjiga hrvatskih jezikoslovaca koja bi poslužila u iste svrhe, ali bi bila kvalitetnija?
- Mislim da takva knjiga ne postoji. To nije slučajno jer je naša situacija, objektivno gledano, opterećena koječime. Mi smo se puno bavili tim nekakvim relacijama prema srpskom, napravili smo jako puno razlikovnih rječnika, inzistiramo na tome da što je moguće više radimo na nekakvom odmaku od jezika koji su standardizirani prema štokavskom narječju, a zapravo uopće nema radova gdje bi se pokušalo na jedan objektivan način prikazati cijela situacija. Vjerojatno se radi o tome da je stvorena takva klima: kad nešto slično spomenete, ispadate nekakav jugonostalgičar ili nešto još gore, i ljudi se onda nerado time bave.
Bi li bilo moguće na sličan način okupiti sve jezikoslovce, i "desne" i "lijeve", na nekom skupu o pravopisnim problemima?
- Ne mogu govoriti u ime svih jezikoslovaca, mogu govoriti samo u svoje ime. Ne smatram se ni "lijevim" ni "desnim". Otvoren sam za razgovore bilo s kim, ali uvijek govorim svoje mišljenje, bez obzira na to jesam li s onima koji se smatraju "desnima" ili s onima koji se smatraju "lijevima". Mislim da je za razumijevanje tih podjela zapravo manje važno to "konzervativni - nekonzervativni", "lijevi - desni"; u prvom su planu neke druge stvari, kao što su one financijske, kao što su klanovi, odnos između HAZU i drugih ustanova, pa taštine... Jer, ti koji se sada smatraju jako desnima, do jučer su bili na sasvim suprotnoj strani, i po stavovima, i po onome što su radili, i po onome kako su radili.
Sporna tijela
Što je s Vijećem za normu hrvatskog jezika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, čiji ste i Vi član. Reprezentira li ono doista struku?
- Kako se uzme, i da i ne. Ono je formalno reprezentira, što znači da pokriva ustanove, međutim, te ustanove su vrlo raznolike - na nekima imate jednoga kompetentnog jezikoslovca, a na nekima pedeset, poput Instituta za hrvatski jezik ili našeg odsjeka u Zagrebu. I sad su oni na istoj razini kao i jedna novoosnovana splitska kroatistika?! Druga stvar, pitanje je je li uopće način da se takve stvari rješavaju sličnim tijelima. Ja sam vrlo skeptičan s obzirom na to. Ako mi tamo moramo glasovati o tome hoće li biti "neću" ili "ne ću", znači da nismo dobro radili, nego ispada da se zapravo politički opredjeljujemo za ovo ili za ono.
SUAUTOR NEDAVNO OBJAVLJENE GRAMATIKE HRVATSKOGA JEZIKA
Hrvatski i srpski su jedan jezik
VARIJETETI ISTOGA Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku i to treba jasno reći
razgovarala Vesna LAUŠIĆ
S prof. dr. Ivom Pranjkovićem, jednim od ponajboljih hrvatskih jezikoslovaca, profesorom na Katedri za hrvatski standardni jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta, razgovarali smo u povodu nedavnog izlaska iz tiska "Gramatike hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta" koju je načinio zajedno s prof. dr. Josipom Silićem i objavio u izdanju Školske knjige. Teme razgovora bile su uobičajene, no uvijek intrigantne dileme oko hrvatskoga jezika - od gramatike, preko odnosa hrvatskog i srpskog jezika, do pravopisa i prodora anglizama.
Čista logika
Možete li izdvojiti ono najbitnije po čemu se Vaša gramatika razlikuje od dosadašnjih?
- U njoj ima dosta toga novoga. Fonologiju kao osnovnu razinu sveli smo na minimum; ne raspravljamo o tome gdje se tvore glasovi, nego nas oni zanimaju onoliko koliko su važni za sudjelovanje na višim razinama, na razini oblika, Prof. dr. Ivo Pranjković: "Ti koji se sada smatraju jako desnima, do jučer su bili na sasvim suprotnoj strani"morfema, riječi itd. Novosti ima puno i na razini morfologije, u tvorbi pojedinih glagolskih i imenskih oblika. Moglo bi se reći da smo inzistirali na striktnom strukturalizmu: da se rastavi ono što je nastavak od onoga što je osnova. Na primjer, uvijek se govorilo da su kod "čitao, čitala, čitalo" nastavci "o", "la", "lo"; sada se kaže da to nije tako, u "čitao" je nastavak nulti, kao kod "zelen", u ženskom rodu "a", a u srednjem "o". Tako svi pridjevi imaju iste nastavke. Muški rod se ponaša kao "čovjek", ženski rod kao "žena", a srednji rod kao "selo". Dakle, nastavak je ono što je različito, a ne ono što je dio istoga. U sintaksi smo pokušali napraviti cijelo jedno poglavlje o predrečeničnoj razni, kao i riješti problem predikata. Jedna od bitnih razlika jest i ta što u opisu jezika polazimo od logike samoga jezika, a ne od logike nas koji ga upotrebljavamo. Jer, gramatika je čista jezična logika.
Problematična prezentacija
U Matici hrvatskoj potkraj prošlog tjedna organiziran je okrugli stol posvećen knjizi američkog slavista Roberta D. Greenberga "Jezik i identitet na Balkanu: raspad srpsko-hrvatskoga", na kojem su se okupili gotovo svi, inače često suprotstavljeni hrvatski jezikoslovci. Je li ta knjiga zaslužila toliku pozornost?
- Ta knjiga sama po sebi nije kvalitetna, što je naglasila i većina sudionika. Ali, bilo je zamišljeno, barem sam ja tako očekivao, da se razgovara i o temama koje ta knjiga pokreće i o kojima mi relativno rijetko razgovaramo, ili se ponašamo tako da guramo glavu u pijesak. A jedna od tih tema jest jezična problematika na prostoru bivše Jugoslavije. Knjiga je pisana na razini opće informacije, namijenjena je studentima slavistike, i kao takva može nekomu i koristiti i štetiti, zbog toga što su pojedine stvari u njoj prezentirane dosta problematično. Ja bih rekao prije svega da su predstvljene sa stajališta srpskog; Greenberg govori da je postojao jedan jedinstveni srpskohrvatski jezik koji se raspao, što nije činjenica.
Ali zašto bi srpskom jeziku ili Srbima bilo u interesu da se taj "jezik" naziva srpskohrvatskim?
- Teško je to reći što bi kome odgovaralo, a što ne, jer su i Srbi po izbijanju rata odmah prešli na naziv srpski. Stvar je prilično složena, radi se o tome da i mi sami pred nekim stvarima zatvaramo oči, ni mi neke stvari ne priznajemo. Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente. Iskreno, ja sam mislio da će i o tome biti više riječi na tom skupu, ali o tome gotovo da nije uopće bilo riječi.
Taštine i klanovi
Postoji li neka knjiga hrvatskih jezikoslovaca koja bi poslužila u iste svrhe, ali bi bila kvalitetnija?
- Mislim da takva knjiga ne postoji. To nije slučajno jer je naša situacija, objektivno gledano, opterećena koječime. Mi smo se puno bavili tim nekakvim relacijama prema srpskom, napravili smo jako puno razlikovnih rječnika, inzistiramo na tome da što je moguće više radimo na nekakvom odmaku od jezika koji su standardizirani prema štokavskom narječju, a zapravo uopće nema radova gdje bi se pokušalo na jedan objektivan način prikazati cijela situacija. Vjerojatno se radi o tome da je stvorena takva klima: kad nešto slično spomenete, ispadate nekakav jugonostalgičar ili nešto još gore, i ljudi se onda nerado time bave.
Bi li bilo moguće na sličan način okupiti sve jezikoslovce, i "desne" i "lijeve", na nekom skupu o pravopisnim problemima?
- Ne mogu govoriti u ime svih jezikoslovaca, mogu govoriti samo u svoje ime. Ne smatram se ni "lijevim" ni "desnim". Otvoren sam za razgovore bilo s kim, ali uvijek govorim svoje mišljenje, bez obzira na to jesam li s onima koji se smatraju "desnima" ili s onima koji se smatraju "lijevima". Mislim da je za razumijevanje tih podjela zapravo manje važno to "konzervativni - nekonzervativni", "lijevi - desni"; u prvom su planu neke druge stvari, kao što su one financijske, kao što su klanovi, odnos između HAZU i drugih ustanova, pa taštine... Jer, ti koji se sada smatraju jako desnima, do jučer su bili na sasvim suprotnoj strani, i po stavovima, i po onome što su radili, i po onome kako su radili.
Sporna tijela
Što je s Vijećem za normu hrvatskog jezika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, čiji ste i Vi član. Reprezentira li ono doista struku?
- Kako se uzme, i da i ne. Ono je formalno reprezentira, što znači da pokriva ustanove, međutim, te ustanove su vrlo raznolike - na nekima imate jednoga kompetentnog jezikoslovca, a na nekima pedeset, poput Instituta za hrvatski jezik ili našeg odsjeka u Zagrebu. I sad su oni na istoj razini kao i jedna novoosnovana splitska kroatistika?! Druga stvar, pitanje je je li uopće način da se takve stvari rješavaju sličnim tijelima. Ja sam vrlo skeptičan s obzirom na to. Ako mi tamo moramo glasovati o tome hoće li biti "neću" ili "ne ću", znači da nismo dobro radili, nego ispada da se zapravo politički opredjeljujemo za ovo ili za ono.
Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
Hrvatska lingvistkinja: Isti jezik
15. avgust 2010.
Pošaljite komentar
U lingvistici je definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko.
"A Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci, kad govore standardnim jezikom, imaju 100 odsto zajedničko osnovno rečničko blago", navodi Kordićeva.
Pre nekoliko godina Kordićeva je bila optužena da "potkopava temelje hrvatske države" zbog svojih radova i stavovao o jeziku.
Ona smatra da je do toga došlo jer "domaći jezikoslovci uveravaju ljude da država i nacija ne može postojati ako nema zaseban jezik sa zasebnim imenom".
"To je, naravno, besmislica, jer inače ne bi postojala čak ni američka država i nacija, ne bi postojala švajcarska nacija i država, ni kanadska, argentinska...", smatra ona.
"Čovek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije", kaže Kordić.
Kordić u svojoj knjizi navodi kako se radi o standardnom jeziku koji je policentričan, objašnjavajući da nekoliko nacija govori istim jezikom, pa on ima nekoliko centara.
"Sve četiri varijante su ravnopravne, nije jedna od njih nekakav pravi jezik, a druga varijacija tog jezika. Policentrični su svi svetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju", kaže Kordićeva.
Ona upozorava da je jezička netolerancija često politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji.
"Ta maska se koristi, jer je u današnjim društvima politički prihvatljivije govoriti o jezičnoj čistoći, nego govoriti direktno o neprijateljstvu prema drugoj naciji", navodi ona.
"Tipično je da mislimo da nacionalizam postoji uvek samo kod drugih, a naš nacionalizam predočavamo kao 'patriotizam', koristan i neophodan", smatra Kordić.
Prema njenoj oceni, hrvatski lektori su postali cenzori.
"Ono što rade domaći lektori, to nije posao lektora, nego cenzora. Ni u kojem slučaju lektori u inostranstvu ne vrše odstrel reči navedenih na nekakvim listama nepodobnosti, a upravo to čine domaći lektori", kaže Kordićeva.
15. avgust 2010.
Pošaljite komentar
U lingvistici je definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko.
"A Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci, kad govore standardnim jezikom, imaju 100 odsto zajedničko osnovno rečničko blago", navodi Kordićeva.
Pre nekoliko godina Kordićeva je bila optužena da "potkopava temelje hrvatske države" zbog svojih radova i stavovao o jeziku.
Ona smatra da je do toga došlo jer "domaći jezikoslovci uveravaju ljude da država i nacija ne može postojati ako nema zaseban jezik sa zasebnim imenom".
"To je, naravno, besmislica, jer inače ne bi postojala čak ni američka država i nacija, ne bi postojala švajcarska nacija i država, ni kanadska, argentinska...", smatra ona.
"Čovek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije", kaže Kordić.
Kordić u svojoj knjizi navodi kako se radi o standardnom jeziku koji je policentričan, objašnjavajući da nekoliko nacija govori istim jezikom, pa on ima nekoliko centara.
"Sve četiri varijante su ravnopravne, nije jedna od njih nekakav pravi jezik, a druga varijacija tog jezika. Policentrični su svi svetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju", kaže Kordićeva.
Ona upozorava da je jezička netolerancija često politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji.
"Ta maska se koristi, jer je u današnjim društvima politički prihvatljivije govoriti o jezičnoj čistoći, nego govoriti direktno o neprijateljstvu prema drugoj naciji", navodi ona.
"Tipično je da mislimo da nacionalizam postoji uvek samo kod drugih, a naš nacionalizam predočavamo kao 'patriotizam', koristan i neophodan", smatra Kordić.
Prema njenoj oceni, hrvatski lektori su postali cenzori.
"Ono što rade domaći lektori, to nije posao lektora, nego cenzora. Ni u kojem slučaju lektori u inostranstvu ne vrše odstrel reči navedenih na nekakvim listama nepodobnosti, a upravo to čine domaći lektori", kaže Kordićeva.
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
- Poruka
- 1.114
Zašto misliš da ne postoje i da je čak to nemoguće? Imaš odlične rasprave na tu temu na http://forum.krstarica.com/threads/251784
Istraživanje nečijeg porekla ne svodi se samo na teritoriju na kojoj taj narod dans živi, već na sve oblasti gde je nekada živeo. O Veneciji Slovenci odlično dokazuju slovenske (venetske) korene.
Urvan Hroboatos
Veoma poznat
- Poruka
- 13.312
HELIX 14
Aktivan član
- Poruka
- 1.512
А шта ћемо онда са Џоном Калићем, и овим стиховима на ћирилици из 1427.?
Nikad čuo,
za tog čovjeka ili ne znam dobro pročitati ćirilicu ?
Đon Kolić ?
Definitivno u Dubrovniku je bilo pisara od svugdje.
Pa i Srba.
Valjda je čovjek Srbin napisao nešto na ćirilici što je samo dokaz da je kod kuće pisao srpskim pismom.
Ili ???
Pretpostavljam da je ovo pravopis iz 1942.
A.B. Klaic - Koriensko pisanje
http://www.*************/?knzov2bywzq
A.B. Klaic - Koriensko pisanje
http://www.*************/?knzov2bywzq
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
E за читање ћирилице, потруди се, а човек се зове Џоно Калић, и није био писар, него стихоклепац, Дубровчанин, прогуглај мало "сада сам остављен срид морске пучине".
Иначе, ти сачувани стихови гласе:
Sada sam ostavljen srid morske pučine,
Valovi moćno b’jen, daž dojde s visine.
Kad dojdoh na kopno, mnih da sam...
HELIX 14
Aktivan član
- Poruka
- 1.512
Ne bih htio otići off topic.
Ali samo ukratko.
Ja ne govorim o konvertitstvu i porijeklu.
Već tvrdim a ponavljam to zna svaki prota SPC da ne mogu postojati Srbi katolici.
Niti su postojali.
Nemojte mi samo kao argument uzeti nekog npr. Ivana Jovanovića koji je eto Srbin i katolik u recimo Jagodini ??!!
Na Balkanu ima svakakvih čudaka pa možda i takvih ali generalno to ne postoji !!!
ccaterpillar
Legenda
- Poruka
- 56.059
Милунка Савић
Buduća legenda
- Poruka
- 36.021
Сви аргументи су доступни.
Ако их се само жели видети.
А, најважнија ствар је у свему, да се ради о - ЈЕДНОМ ИСТОМ језику, а не да ви измишљате, и упињете се по сваку цену да је тај ваш "хрватски" неки засебан језик од српскога.
И то смо до сада видели.
Ниједан озбиљан лингвиста неће рећи да су то два језика.
Све остало је пука политика, којој се, на жалост, и наука како видимо, пуно пута мора повиновати.
Normalno da ima takvih slucajeva ali su oni u manjini. Doseljavali su se naravno kroz stoljeca i Srbi u Dubrovnik i normalno je da u katolickom okruzju covjek promjeni vjeru. Danas u BG ima oko 10 000 Hrvata, do 1991 ih je bilo preko 90 000. Zelim reci da je normalo da su neki od njih postali pravoslavci a s vremenom ce vecina njih postati Srbi.
У праву си, на Балкану има свакојаких чуда, па и да се проте питају ко је Србин..
Ima svasta ima cak i jedan indijanski poglavica u SAD-u koji je Srbin.
Prije par godina sam to vidio u nekoj emisiji i bilo mi je smijesno. Nesto kasnije sam na nekom radiju slusao neku emisiju isto se govorilo o indijancima ali ovog puta je poglavica bio porijeklom Hrvat. 
Da mi je samo znati na koji nacin su taj Hrvat i ovaj Srbin uspjeli zahebati indijance da ih izaaberu za poglavice
Милунка Савић
Buduća legenda
- Poruka
- 36.021
Једноставно речено - кривотвориш.
Наравно да су постојали Срби католици.
То такође може проверити свако, у историјским изворима, чак ни не толико давним, јер је Срба католика било приличан број и између два светска рата у КСХС, а камоли пре тога периода.
А, толико о твојој објективности.
Још једанпут, и последњи пут, јер и ти си доказани провокатор.
П. С.
Срби католици, заправо, постоје и данас. У мањем броју, али, ту су.
Ја лично познајем неколико њих, баш и из крајева пореклом из данашње државе Хрватске.
- stanje
