Srednjevekovne zastave Srbije

Lucian:
На основу чега то тврдиш?
Могу и ја да кажем да је ово српска застава:


To je prenos mostiju Sv. Simeona Mirotocivog (Stefana Nemanje) i normalno je da njegovo mrtvo tijelo tijelo ispraca i njegova ratna zastava.

37933424.jpg

Zapani dio gore postavljene sopocanske freske: krst sa ocilima po kolastoj azdiji Vukana Nemanjica (freska iz 1270. god.)

Sa istog sopocanskog zida je i ova donja slika:

94211912.jpg

Dio sopocanske freske na kojoj je mladi Milutin Nemanjic
 
Poslednja izmena:
vepar je znak Tribalije po ilirskim, ali se u nemackim grbovnicima(ne mogu se setiti u kojim) pojavljuje kao znak srbije.. ima teorija da je neko grb balsica(vukovu glavu sa isplazenim jezikom) pogresno protumacio pa stavio vepra i strelu koja ide u usta..kasnije je strela presla na celo..

Evo rode jel na ovo mislis ???
Zadnji znak (grb) desni
BALKANS DALMATIAE,CROATIAE,SCLAVONIAE,BOSNIAE.Seutter.M 1735c Augsberg
 
Zastava iz Morovica, srednji vek, vizantijski stil. Platno sa tragovima ikone; 58,5x50,5. Muzej Srema u Sremskoj Mitrovici, inv. br. 110. (Vladimir Kacanovskij je pretpostavio da zastava potice iz XIII veka i da je na njoj ime kralja Urosa)

000szx.jpg


Pregledniji IS link.

Zastava iz riznice manastira Hilandara, srednji vek. Po tradiciji zastava Stefana Dusana; svila u derutnom stanju, sa apliciranim krstom; 391x240.

001hz.jpg

IS link.


Zastava iz manastira Hilandara, srednji vek. Svila sa ornamentima u tkanju; 400x220x267.

002pi.jpg

IS link.

Detaljan opis zastava iz Hilandara kao i zastave iz Morovica:

002av.jpg



003rz.jpg


004oq.jpg

Zastava Srba sajkasa iz Komorana, XVII vek. Snimak u Narodnom muzeju
u Beogradu.


005izc.jpg


IS link.

Vitkovicev opis zastave Srba sajkasa ("Svjati Boze, svjati krepki, svjati besmertni, pomiluj nas") :

006ag.jpg


007uo.jpg
Dragana Samardzic, Vojne zastave Srba do 1918, Vojni muzej - Beograd, 1983.

VoSlavu, logistika je opasno zakazala ovaj put (medjubibliotecka pozajmica)... :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Đe ih nađe :D

Ova hilandarska je najzanimljivija
dusan2-1.jpg
I ako sam dobro razumeo, jel bi ova Morovića ovako izgledala ?
1-2-1.jpg

Pa, tako nekako... :mrgreen: Hvala.
Provjerio sam citat kod Kacanovskog, on zastavu izgleda (greskom, ako nije njegova onda je kod D. Samardzic, koja spominje "kralja Urosa") pripisuje kralju Urosu II.
Jos nesto, D. Samardzic pise na 10. stranici svoje knjige da je "Stojan Novakovic preuzeo ovu pretpostavku" (Heraldicki obicaji u Srba, Godisnjica NC, VI, 1884, str. 61), medjutim, na ovoj stranici Novakovic nigdje ne spominje kralja niti se bavi specificnim vremenskim spekulacijama (jedino potvrdjuje da spada u vizantijski stil) nego samo prigovara sto Kacanovskij nije zabiljezio boju zastave.

"Uros koj se ovdje spominje bit ce Uros II; po cem bi bila zastava iz XIII vieka".

Vladimir Kacanovskij, Njekoliko spomenika za srbsku i bugarsku poviest, Starine, XII, 1880 (kod D. Samardzic za ovu referencu stoji 1888. godina), str. 259.
 
Poslednja izmena:
Na sajtu gde i Stema ima tekstove dato je ovo objasnjenje>

Иначе, црвена и плава су боје најстарије познате нам српске заставе. Она је била начињена од црвене и плаве лаке свилене тканине („vехillum unum de yendato rubeo et blavo") а чувана је у Дубровнику (1281.г.) у покладу наследника српског краља Владислава (1234—43), синовца Светог Саве, који је после губитка престола управљао неким крајевима у Приморју.
http://www.czipm.org/simv-znac.html

Koliko razumem tekst, barjak je čuvan u dubrovačkom arhivu naslednika....

Ajde malo da bacimo velikosrpstva u sve ovo.... Najstariji poznati grb Dubrovnika:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/73/Dubrovnik_(regija)_-_coat.svg

da li je bas ovo slucajno ili........?
 
...
Од 1882. године двоглави бели орао раширених крила (у полету) носи на својим прсима штит са крстом и огњилима — он је, према хералдичкој терминологији “чувар штита". Отуд је сувишно да се орао налази на још једном штиту као подлози, већ силуета двоглавог орла треба да даје карактеристичан облик грбу.
...
 
често се може чути мишљење да је као узор за српску црвено-плаво-белу заставу послужила трговачко-поморска застава коју су до 1793. имали православни хришћани (Рум милет- римски народ) у Османском царству, што као могућност не треба искључити. ево како је та застава изгледала:

360px-Flag_of_Ottoman_Greece.svg.png


по тој претпоставци, султан је ферманом из 1836. само заменио доње црвено поље белим, и тако је настала српска тробојка.
међутим, мени ово делује мало вероватним, јер наведена застава није била у употреби већ више од 40 година, и што је још важније- на њој је средње (плаво) поље било знатно шире од друга два, док су код српске сва поља исте ширине. друге покрајине Царства које су добиле аутономију имале су знатно другачије трговачке заставе, мада се у свакој од њих у неком облику јавља црвено поље са звездом/звездама. оне су означавале османски суверенитет и биле су компромисно решење јер је полумесец за хришћане био неприхватљив. па и поред тога, Срби су их одмах скинули са заставе.
 
често се може чути мишљење да је као узор за српску црвено-плаво-белу заставу послужила трговачко-поморска застава коју су до 1793. имали православни хришћани (Рум милет- римски народ) у Османском царству, што као могућност не треба искључити. ево како је та застава изгледала:

360px-Flag_of_Ottoman_Greece.svg.png


по тој претпоставци, султан је ферманом из 1836. само заменио доње црвено поље белим, и тако је настала српска тробојка.
међутим, мени ово делује мало вероватним, јер наведена застава није била у употреби већ више од 40 година, и што је још важније- на њој је средње (плаво) поље било знатно шире од друга два, док су код српске сва поља исте ширине. друге покрајине Царства које су добиле аутономију имале су знатно другачије трговачке заставе, мада се у свакој од њих у неком облику јавља црвено поље са звездом/звездама. оне су означавале османски суверенитет и биле су компромисно решење јер је полумесец за хришћане био неприхватљив. па и поред тога, Срби су их одмах скинули са заставе.

Koliko ja znam, oko nastanka srpske trobojke nema neke velike priče. Prvi put je službeno uvedena trobojka Sretenjskim ustavom i to je ova zastava:



Možda ima nekog zapleta u razlozima zbog kojih je redosled boja ubrzo zamenjen. Ali nikada ni od koga nisam imao prilike da čujem niti da pročitam da su za to postojali neki naročiti razlozi. U svakom slučaju, kolizija sa redosledom boja na hrvatskoj zastavi nije razlog jer se hrvatska zastava sa takvim redosledom boja pojavila tek kasnije.

Razlog što se pojavljuje kombinacija beš te tri boje jeste što su u to vreme uvedene u modu sa Francuskom revolucijom. A i originalna francuska trobojka je takođe, koliko znam, plod slučajnosti, dobijena ad hoc kombinacijom boja burbonske dinastije i grada Pariza.

Treba reći da je postojao neki sporazum na nivou slovenskih naroda da svi uzmu
trobojnice, ali da boje drugačije rasporede. Te tako Rusi, Česi, Srbi, Slovaci, Hrvati i Slovenci imaju trobojke.
 
Koliko ja znam, oko nastanka srpske trobojke nema neke velike priče. Prvi put je službeno uvedena trobojka Sretenjskim ustavom i to je ova zastava:



Možda ima nekog zapleta u razlozima zbog kojih je redosled boja ubrzo zamenjen. Ali nikada ni od koga nisam imao prilike da čujem niti da pročitam da su za to postojali neki naročiti razlozi. U svakom slučaju, kolizija sa redosledom boja na hrvatskoj zastavi nije razlog jer se hrvatska zastava sa takvim redosledom boja pojavila tek kasnije.

Razlog što se pojavljuje kombinacija beš te tri boje jeste što su u to vreme uvedene u modu sa Francuskom revolucijom.

тачно, Сретењским уставом из 1835. је тробојка постала званична застава Кнежевине Србије. писац устава је био Димитрије Давидовић, кнежев секретар и дипломата, врло просвећен и образован човек. Давидовић је био надахнут идејама француске револуције, па је цео устав сачинио у том духу- боје заставе и њихов распоред (са белом у средини) нису биле никаква случајност. то је, наравно, одмах засметало великим силама, Русији и Аустрији, које су такве појаве у корену сасецале. на њихову интервенцију устав је укинут, а са њим и застава. кнезу Милошу то није пуно сметало (јер је на устав био принуђен Милетином буном), али је био проблем што је Србија остала без знамења. зато се кнез Милош обраћа султану са захтевом да се кнежевини додели трговачко-поморска застава, као што су то већ имале друге аутономне/вазалне покрајине у Османском царству. почетком наредне године султан је издао ферман којим је званично призната/додељена нова застава. боје су биле идентичне, само им је промењен распоред- тако што је проблематична бела заменила место са плавом.

занимљиво је да су Сретењским уставом застава одређена као: ''Боја народна Србска јест отворено-црвена, бјела и челикасто-угасита.''. ово челикасто-угасита се односи на плаву(модру), на основу чега се да закључити да су можда боје узете са српског грба- црвени штит, бели крст и челикасто-угасита огњила (у угарској хералдици је тад владао принцип да се шарже приказују у природним бојама, а Давидовић је био Војвођанин).

без обзира на порекло боја (француска револуција, хришћанска поморска застава или српски грб) та застава је остала до данас као препознатљиво српско знамење.
 
Мислим да треба оживјети тему =) Ето неко је помињао да је вјероватно на овој карти картограф обрнуо црвену и жуту боју. То је међутим мало вјероватно. Ево вам цркве Богородице Љевишке у Призрену (нажалост тешко оштећене)
21699_kosovo2004-ap-pier-paolo--cito_orig.jpg
 
Ne postoje nacionalne zastave prije nastanka nacije, a to se nije desilo niđe nasvijet prije dva vijeka. Što se tiče Balkana nema nacionalnih zastava prije početka XIX vijeka. U srednjem vijeku prvo nije bilo nacija a i ono što mi danas nazivamo narodom odnosno najniža klasa feudalnog društva nije imala niti se identifikovala nisajednim državnim ili narodnim simbolom. U srednjem vijeku su države imale zastave koje su bile grbovne zastave ili baneri nakojima su bile prikazane predstave sa grbova vladara. I to je sva priča.
Nacionalne ili narodne ili zapravo civilne zastave koje su danas u upotijebi su nastale praktično uspostavljanjem veksilologije kao nauke što znači od prije 50-60-etak godina. Savremene zastave koje postaju simbol države sa kojom se identifikuju i građani te države pa prema tome postaju civilne odnosno narodne ili nacionalne zastave uglavom nastaju kao pomorske zastave koje počinju da se koriste na kopnu. Za to su lijepi primjeri zastava Holandije i nama najinteresantnija zsatava Ruskog Carstva koja je najprije bila pomorska zastava. Ta zastava načinjena po ugledu na zastavu Holandije (bijela-plava-crvena) preko Panslovenskog pokreta, postaje zastava uzor zastavama kasnije nastakih slovenskih zemalja u različitom rasporedu boja.
Nijesu sve zastave nastale kao pomorske prilagpđene upotrijebi na kopnu. Civilne zastave nastaju kao posljedica običaja u XVIII i XIX vijeku, da građani izražavaju svoja politička ubjeđenja nošenjem kokardi. Kokarde su znaci načinjeni u obliku mašne ili kruga raznih oja koncetrično raspoređenih i nosile su se na reveru ili kapi i sličnim istaknutim mjestima (ako ih ima). Prva zastava nastala na taj način je ste zastava Francuske. Revolucionari u Parizu su nosili kokarde crvene i plave boje prema bojama u grbu Pariza (vodoravno podijeljen štit na crvenu i plavu), a pristalice kralja su bosili bijele kokarde prema boji kraljevog banera (zastave )koji je bio bijeli posujan zlatnim heraldičkim ljiljanima. Kad je pobuna u Parizu prošla i kralj se vrati u grad narodna milicija mu je u znak pomirenja dala crveno-plavu kokardu a kralj je dao svom posilnom da je stavi na njegovu bijelu kokardu u znak jedinstva francuske sad već nacije. I to je to. Slično nastaje i zastava Italije i Njemačke sve iz kokardi. Čak su i Srbi u Austrougarskoj nosili kokarde crveno-plavo-bijele slovenske boje prije nego su Srbi u Srbiji (tad još zavsnoj pokrajini Turske) znali što je zastava.
Zastava je danas simbol države i simbol nacije zapravo građana države pa otud postoji državna zastava na kojoj je istaknut grb kao znak onoga koji drži i vrši vlast, i zastava nacionalna ili nardona a zapravo civilna na kojoj nema grab a po dizajnu najčešćeodgovara držanoj zastavi mada i ne mora. Potpun je besmisleno u današnjim civilnim zastavama tražiti simboliku koja dopire dalje od 1-3 vijeka a naročito ne u srednjem vijeku jer te zastave po svojoj prirodi i upotrijebi nemaju ništo zajedničko.
 
Zna li neko nesto vise o prvoj poznatoj srbskoj zastavi,zastavi velikog zupana Dese Vukanovica iz druge polovine 12 veka.Ovako je navodno izgledala,dva horizontalna polja,gornje crveno i donje plavo:
Zastava Desina.gif

,interesuje me odakle mi to znamo,iz kojih dokumenata mislim,nisam naisao ni na kakva objasnjenja izuzev konstatacije da je ovako izgledala.
 
Колега Slaven777 је написао још на почетку теме....


...
Najstariji poznati je iz XIII vijeka, kralja Stefana Vladislava Nemanjića (1234-1243). Naravno, ovo je samo rekonstrukcija bazirana na opisu (ali autentičnom) iz 1281. godine, koja tako može biti i pogrešna:

rs_kg.gif


Razlog zašto je privukla neuobičajeno značajnu pažnju leži u njenoj začuđujućoj sličnosti slovenskim bojama koje se koriste za srpske zastave.

...

...

Opisa iz arhiva Dubrovačke republike iz 1281. godine. Ne mora značiti Vladislava, već srpske krune. Dubrovnik je imao velike riznice, bio nešto kao banka, a najbogatije i najznačajnije od svih su bile srpske (tada). Prema opisu Ragužana, u srpskoj riznici se nalazila zastava sa dva polja - jedno crveno, a drugo plave boje, konkretno dobijeno od kralja Stefana Vladislava I.

Evo i citata iz dubrovačkog arhiva:
vexillum unum de zendato rubeo et blavo
 
Колега Slaven777 је написао још на почетку теме....

Писао је за заставу Владислава Немањића,ону која се чува у Дубровачком архиву:
Zastava Vladislava Nemanjica Dubrovnik.jpg

Мене занима застава великог жупана Десе Вукановића у поменутим бојама,наводно читав век пре Владислава.Поз.
 
Zastave su u srednjem vijeku bile samo isključivo i jedino grbovne zastave vladar i njihovih vazala. Nijesu poszojale nikakve zastave naroda ni nacija. Zastave su se isticale jedino u slučaju kad se ide u rat ili povodom zančajnih datuma. Toštopopovi pričaju je prazno trabunjanje. Postoji mogućnost da su postojale i neke signalne zastave posebne namjene.
 
Zastave su u srednjem vijeku bile samo isključivo i jedino grbovne zastave vladar i njihovih vazala. Nijesu poszojale nikakve zastave naroda ni nacija. Zastave su se isticale jedino u slučaju kad se ide u rat ili povodom zančajnih datuma. Toštopopovi pričaju je prazno trabunjanje. Postoji mogućnost da su postojale i neke signalne zastave posebne namjene.

Razlika je bila velika na istoku i zapadu. Na istoku, sve do 1380 i neke, nije grbova ni bilo. Pogledaj novliće. Zabludu je napravio Ohmućevićev grbovnik (guglaj pa vidi). Međutim, postojali su barjaci i to isključivo crkveni..
 

Back
Top