- Poruka
- 1.257
Ono što sam vam govorio potvrdio i predsednik Amerike
Barak Obama, predsednik SAD, kome je juče uručena Nobelova nagrada za mir u Oslu, prestonici Norveške, priznao je da tek treba da je zasluži, nakon kritika javnosti da je došla prerano. U govoru po uručenju nagrade Obama je objasnio zašto njegova zemlja podržava koncept „pravednog rata“. „Verujem da primena sile može biti opravdana na humanitarnoj osnovi, kao što je to bilo na Balkanu ili u drugim delovima sveta koji su bili zahvaćeni ratom“, kazao je Obama.
„Svet mora da se seti da nisu samo međunarodni sporazumi i deklaracije doneli stabilnost po okončanju Drugog svetskog rata. SAD su krvlju naših građana i snagom našeg oružja pomogle globalnoj bezbednosti u poslednjih šest decenija. Angažovanje i žrtva naše vojske doneli su mir i prosperitet od Nemačke do Koreje i omogućili učvršćivanje demokratije na mestima poput Balkana. To smo uradili jer verujemo da će životi naše dece i unuka biti bolji ukoliko deca i unuci drugih naroda budu živeli u slobodi i prosperitetu“, kazao je Obama.
On je naglasio da je svestan značajnih kontroverzi koje su pratile objavu Nobelovog komiteta da će on dobiti nagradu za mir, iako je pre manje od godinu dana započeo svoj prvi mandat, a vojska njegove zemlje tek treba da se povuče iz Iraka, ali i pošalje dodatne trupe u Avganistan. Svetski mediji su primetili ironiju situacije u kojoj Obama dobija Nobelovu nagradu za mir samo nedelju dana nakon što je objavio odluku o slanju 30.000 novih vojnika u borbu sa avganistanskim talibanima.
„Ja sam na početku, a ne na kraju mojih napora na međunarodnoj sceni. U poređenju sa divovima istorije koji su dobili ovu nagradu - Martinom Luterom Kingom i Nelsonom Mandelom - moja dostignuća su mala. Uz to, širom sveta ima muškaraca i žena koji su zatvarani i prebijani dok su tražili pravdu, onih koji radom u humanitarnim organizacijama ublažavaju patnje drugih, miliona kojima ne znamo imena koji svojom hrabrošću inspirišu i najtvrđe cinike. Ne mogu da protivrečim onima koji tvrde da svi ti ljudi mnogo više zaslužuju ovo priznanje od mene“, rekao je Obama.
Predsednik SAD zna da je najdublji problem u vezi sa izborom ovogodišnjeg laureata Nobelove nagrade za mir to što je on komandant armije zemlje koja se nalazi u dva ratna sukoba.
„Kao šef države koji se zakleo da će štititi svoj narod, ja se suočavam sa svetom kakav jeste, ja ne mogu da ostanem ravnodušan na pretnje uperene protiv američkog naroda. Znajte dobro: zlo postoji u svetu. Nenasilna akcija nije mogla da zaustavi Hitlerove armije. Pregovori nisu mogli da ubede vođe Al Kaide da polože oružje“, rekao je Obama.
On je na svečanosti u Gradskoj skupštini Osla, poput prethodnih laureata Nobelove nagrade za mir, dobio plaketu, medalju i oko 1,4 miliona dolara, koje će dati u dobrotvorne svrhe. Obama se sastao prethodno sa Jensom Stoltenbergom, premijerom Norveške.
„Ne mogu da se setim nikog drugog ko je više učinio za mir tokom prošle godine“, kazao je Stoltenberg.
Za razliku od norveškog premijera, Fidel Kastro, vođa revolucije na Kubi, nije se složio sa tim da je Obama zaslužio Nobelovu nagradu za mir. Dalaj-lama, tibetanski verski vođa i jedan od ranijih laureata, smatra da je Obama prerano dobio Nobelovu nagradu za mir.
Statua Obame dečaka u Džakarti
U Džakarti, glavnom gradu Indonezije, podignuta je statua koja predstavlja Baraka Obamu kao desetogodišnjaka u kratkim pantalonama i majici, iz perioda od 1967. do 1971. kada je živeo u toj zemlji. Statuu u prirodnoj veličini, koja predstavlja mladog Obamu kako se smeši leptiru koji se spustio na njegov palac, otkrio je Fauzi Bovo, guverner Džakarte.