'ja sam tebe yeb'o, ne, to nisam treb'o....ja sam tebe vol'o, ne, to nisam mor'o... tuga me obuzela, qurcina se oduzela haha..ovo bi bio dobar text za 'one'..well..
ljuBAVNI JADI NISU BEZAZLENI!!!
od ljubavi se, kažu, ne umire, ali se može patiti, toliko da boli ne samo dusa nego i telo, koje pocinje da iskazuje i prave simptome bolesti: od glavobolje, preko nervoze do tahikardije.
- Kako prepoznati simptome i sprečiti posledice razočaranja?
LJubav ne poznaje starosne granice, ona se ne menja stolećima. Kada se završi ljubavna priča, jednako se pati danas kao i pre hiljadu godina. Nebrojeno puta postavljamo pitanje zašto se to dogodilo, tužni smo, prazni, konfuzni, plačemo...
LJubav nije bolest, ali patnja koju izaziva može to postati. Postoje neki opšti simptomi ljubavnog bola, koji se očituju na telu.
Biohemijska zbrka
Stručnjaci, međutim, znaju da takve pojave nisu retkost. Kao posledica ljubavnog bola javljaju se određeni simptomi, slični onima koji se javljaju u bilo kojoj stresnoj situaciji. To je posledica biohemijske zbrke u organizmu.
Obično se za nekoga ko je upravo doživeo ljubavno razočaranje kaže da je „u depresiji”. To se jasno očituje nedostatkom volje za životom i pratećim znakovima karakterističnim za to duševno obolenje. Česti su, međutim, i respiratorni problemi, manifestacije na koži ili kardiovaskularne smetnje.
LJubavne emocije nastaju u mozgu, tamo se javlja zaljubljenost i nastaje euforija i osećaj sreće. Taj osećaj pretvara se u patnju i očaj u trenutku kada se doživi ljubavno razočaranje.
fu.ck fu.ck....
Kada se ljubav rađa, u mozgu počinje lučenje određene količine dopamina, serotonina i endorfina. Ti hormoni aktiviraju impulse u centralnom nervnom sistemu, te, pored ostalog, uzrokuju osećaj sreće, zadovoljstva, životne radosti. Informacije koje neuroni prenose jedan drugome mogu se indirektno preneti i na druge delove tela, na primer, na nadbubrežne žlezde, koje počinju lučiti posebne hormone. Među njima su i oni koji jačaju polnu želju. Mogu uticati i na kardiovaskularni sistem opuštanjem krvnih sudova, zbog čega dolazi do onog poznatog lupanja srca kod ljubavnog uzbuđenja. Utiču i na mehanizme termoregulacije, zbog čega nam se koža ježi. Sve je to biohemijska zbrka, koja s vremenom prolazi.
No, ta se zbrka ponovo javlja u trenutku raskida, ovoga puta sa suprotnim efektima. Sada se nivo dopamina, serotonina i endorfina smanjuje usled stresa uzrokovanog raspadom veze, a u igru ulaze materije poput adrenalina, koje se raspoređuju u prostore mozga rezervisane za osećaj razočaranja i pojačavaju osećaj bola. Zbog toga nastaju duševna raspoloženja tuge, patnje, razočaranja, umanjenja volje za životom.
Ne pravite se da vam je dobro
Od ljubavi se, dakako, ne umire, a vreme leči rane. S tim se slažu i psihoterapeuti. Ali imajte na umu da je normalno da nakon raskida ljubavne veze nastupi razdoblje tuge i patnje, koje treba prihvatiti bez srama. Pogrešićete ako tugu potiskujete i ne iskazujete. Opasno je negirati tugu, sprečavati potrebu za plakanjem i ne osluškivati signale koje šalje telo. Potrebno je neko vreme da se bol prevlada, upravo njegovim iskazivanjem. Ako ne možemo sami prebroditi to razdoblje, treba potražiti stručnu pomoć: kratka psihoterapija, makar i grupna, pomoći će u prevladavanju osećaja gubitka i beznađa usled ljubavnog bola.
Šta, međutim, kada je patnja tako snažna da ne prolazi i počinje da uzrokuje prave bolesti?
U najtežim slučajevima mogu se koristiti lekovi, ali samo pod stručnim nadzorom i uz preporuku lekara. Kad tuga, na primer, prelazi u depresiju i nedostaje nam volje da se tome odupremo, lekar može oceniti treba li propisati antidepresive koji umanjuju osećaj tuge i pomažu u podizanju raspoloženja. Mogu se prepisati i tablete za spavanje u slučajevima kad nesanica zbog ljubavnih jada ugrožava zdravlje ili se javljaju napadi panike.
Psihoanalitičari su, dakle, potvrdili da se ljubavni bol „preslikava” na one organe uz koje se obično vezuju ljubavni osećaji.
Respiratorni problemi: disanje se simbolički vezuje uz emocije. Tako ćemo često reći da nam ljubljena osoba „oduzima dah”. A upravo se to može dogoditi kada se ljubavna veza raspadne: bol usled raskida može izazvati apneu, odnosno „oduzeti dah”. Mogu se javiti i problemi poput kašlja ili čak stezanja bronhija. Obično se to događa osobama koje ne uspevaju da iskažu i tako „oslobode” bol zbog ljubavnog gubitka.
Glavobolja: napadi glavobolje tipični su za one koji mnogo razmišljaju o uzrocima raspada veze i optužuju sebe zbog onoga što se dogodilo.
Manjak apetita ili bulimija: gubitak apetita jedna je od prvih manifestacija ljubavnog bola. Jedina hrana koja je potrebna napuštenoj osobi je ljubav. Pošto je više ne nalazi, odbija svaku drugu hranu. Ima i suprotnih primera. Neke osobe počinju da trpaju u sebe sve do čega stignu. To je takozvana nervozna glad, koja može dovesti do bulimije, a posebno je usmerena na slatkiše koji izazivaju osećaj zadovoljstva i zapravo nadomeštaju sreću koju izazivaju ljubavni osećaji.
Napad panike: Kod nervoznih osoba kraj ljubavne priče može se ispoljiti pravim napadima panike. Iznenadno odvajanje od voljene osobe, naime, aktivira nemir koji je ljubavna veza smirivala.
Kardiovaskularne smetnje: Srce simbolično „nosi” ljubavne osećaje, a ljubavni jadi se na tom organu i stvarno očituju. Na početku ljubavne priče, već pri samom pogledu na voljenu osobu srce kuca jače. U trenutku raskida njegov je ritam još jedanput poremećen: ovog puta iznenadnim napadima tahikardije, odnosno aritmijom.
]