Krašovani vlk /vlk/ pek'l /pεkəl/ s'lza /səlza/ žlt /ʒlt/
Severni (Svrljig) vuk /vuk/ pekal /pεkəl/ suza /suza/ žl't /ʒlət/
Centralni (Lužica) vuk /vuk/ pek'l /pεkəl/ sl'za /sləza/ žl't /ʒlət/
Južni (Vranje) v'lk /vəlk/ pekal /pεkal/ solza /sɔlza/ ž'lt /ʒəlt/
Zapadni (Prizren) vuk /vuk/ pekl /pεkl/ sluza /sluza/ žlt /ʒlt/
Istočni (Trn, Breznik) vuk pekl slza žlt
Severoistočni
(Belogradčik) vlk pekl slza žlt
Jugoistočni
(Kumanovo) vuk pekъl slъza žut
Standardni
srpski vuk /vuk/ pekao /pεkaɔ/ suza /suza/ žut /ʒut/
Standardni
bugarski vъlk /vəlk/ pekъl /pεkəl/ sъlza /səlza/ žъlt /ʒəlt/
Standardni
makedonski volk /vɔlk/ pekol /pεkol/ solza /sɔlza/ žolt /ʒɔlt/
Ovaj prvi ( boldovani) govori se u rumunskom delu Banata, mesto Karashevo i Lupac u kojima ljudi govore torlacki.
Ovi ljudi su katolicke veroispovesti pa ih slove Hrvatima.
Neki od njih sebe drze za Srbe,neki za Hrvate, ali uglavnom se smatraju Krashovanima.
Priznati su u Rumuniji kao nacionalna manjina, kao sto su to i Srbi i Hrvati.
Moji baba i deda su govorili neku mesavinu bugarskog torlackog i vranjanskog torlackog, bili su iz Kalne, a to je tamo gde je Babin Zub,
malo dalje od Knjazevca.
Stokavski nisu poznavali, umesto
sto govorili su
kvo, takodje je prelaz l u o bio je nepoznat pa je petao bio petal, a pepeo petal.
Ni u Srbiji, ni u Bgarskoj, ni u Makedoniji nikoga nije zanimalo ovo narecje ( jezik) tako da nigde nije ni uzet u obzir pri stvaranju standarda
bugarskog, stpskog ili makedonskoh pa je tako danas i istorija koja nikoga ne zanima.