Trazio sam konkretne primjere a ne mantranja o zlocinima nad golobradom nejaci bez metaka u puskama.
Познато је да сте ви једини народ на свету који НЕ ЗНА ДА СЕ СТИДИ:
Imena zrtava u Sloveniji 1991. (3)
Ubijeni pre 19. rođendana
Po podacima Komiteta za zločine Srbije i Crne Gore, u napadima TO na pripadnike JNA ubijeno je 47 vojnika. Mnogi od njih, rođeni 1972, te tragične 1991. godine nisu ni stigli da napune 19 godina
Snimak austrijske televizije na kome se jasno vidi kako tri vojnika na graničnom prelazu Holmec drľe ruke uvis, a na njih pucaju pripadnici Teritorijalne odbrane Slovenije, predočen je u maju Milanu Kučanu, sada već bivąem predsedniku Slovenije, na suđenju Slobodanu Miloąeviću u Hagu.
Kučan je prvo tvrdio da tri vojnika nisu streljana, ali kad je sudija Ričard Mej traľio da mu se predoče spisi i snimak, predsednik Slovenije je odgovorio da "sada vidi da su pomenuti vojnici streljani". On je zaključio da se po tome vidi da je Slovenija demokratska drľava, jer su dokaze prikupili Okruľni sud u Kopru i Helsinąki odbor Slovenije.
Ako je po Kučanu, Slovenija zaista demokratska drľava, kako to da do sada niko iz ove republike za mnoge zločine (o kojima je "Glas" već pisao) nije odgovarao?
Na suđenju, Kučan je tvrdio kako je poginulo 37 pripadnika JNA, osam pripadnika slovenačke TO i ąest civila. Miloąević je uzvratio rekavąi da su poginula 44 pripadnika JNA.
Bivąi slovenački predsednik je u Hagu rat objasnio agresijom JNA na nezavisnu Sloveniju,
ali Miloąeviću kao optuľenom nije bilo jasno kako to da "agresor ima trostruko viąe ľrtava" od onog ko se branio.
Po podacima Komiteta za zločine Srbije i Crne Gore, u ovoj bivąoj jugoslovenskoj republici u napadima TO na pripadnike JNA ubijeno je 47 vojnika. Mnogi od njih, rođeni 1972, te tragične 1991. godine nisu ni stigli da napune 19 godina.
Dejan Bjelogrlić, Dejan (ili Goran) Lučić, Vojkan Obradinov, Nedľmedin Osmani, Slobodan Pantelić, Branko Sedlar ubijeni su u Sloveniji 1991, o čemu je u prethodna dva broja "Glas" već pisao.
Ubijeni su i Ljubo Babić, rođen 1971. u Ljubljani, kao i Mirko Banduąić (ili Brnauąinović), stariji vodnik, rođen 1959. u Bačkom Gradiątu.
Za Branka Bojanića, rođenog 1971. u Beogradu, zna se da je ubijen 2. jula u mestu Velika Vas, Krąko. Poručnik Dragan Bubalo, rođen 1964. u Apatinu, ranjen je 28. juna kod Gornje Radgone. Od posledice ranjavanja je umro.
Duąan Dejanović nije ni napunio 19 godina kad je ubijen u Sloveniji. Dejanović je rođen 13. avgusta 1972. u selu Ranilović kod Aranđelovca.
Istog godiąta, 1972, bili su i Dragan Đokić, rođen u Loparu kod Priboja, kao i Fahir Imamović, rođen u Bijeljini, oni su takođe ubijeni u Sloveniji. Ivan Jeličić, rođen 1972. u selu ©ibenica kod Jajca, prema podacima Komiteta za zločine, ubijen je kod sela Trzan u ljubljanskoj opątini.
Zoran Jeąić, u 18. godini je ubijen 28. juna na karauli "Holmec" (dokazi: austrijska TV s početka teksta), istog dana kod sela Trzina ubijen je i Ratko Jovanović, rođen 6. septembra 1972. u selu Dvorovi kod Bijeljine.
Kapetan prve klase Milenko Jorgić, rođen 1956. u selu Lisičine, ubijen je 27. juna 1991. u blizini Ljubljane, kad je oboren helikopter JNA u kome je bio sa joą dva druga, a nadleľni organi Slovenije su sve do 5. jula odbijali da izruče tela poginulih.
Antun Katinić, rođen u Bosanskom Brodu, ubijen je 1. jula 1991, a te godine ubijen je i desetar Florim Korsumi, rođen 1971. u selu Tuđevica, opątina Kosovska Kamenica.
Samo nekoliko dana pre svog 19. rođendana, u napadu TO na kasarnu Ribnica 28. juna 1991. ubijen je Mirko Lučić, Srbin iz Sarajeva. Devetnaestogodiąnji Goran Miletić bio je razvodnik u JNA kad je usmrćen u Sloveniji.
Pripadnici TO Slovenije ubili su potporučnika Aleksandra Miloąevića, rođenog 1970. u Lebanama, 2. jula u rejonu sela Prilipe, kod Breľice.
Zoran Mirković (Marković), rođen 1972, takođe je poginuo u Sloveniji. Za Stojana Mitića, iz ©alduvaca, Paraćin, zna se da je ubijen 2. jula kod Dravograda. Među ubijenima je i Slovenac Anton Mrlak, kapetan prve klase, rođen 1950. u Ljubljani. Boąnjak Muhamed Palić, rođen 1971. u Prijedoru, usmrćen je 28. juna u selu Crnče, Nova Gorica. Borislav Pivač (ili Pevač) iz Travnika samo ąto je napunio 19 godina kad je ubijen u Sloveniji, kao i ©piro Ponjević, rođen u Jajcu.
Dragan Rodić, rođen 1969. u Rijeci, ubijen je krajem 1991, a obdukcija leąa, izvrąena u Zagrebu, koju je radio dr Josip ©kavić, pokazala je da su rane nastale od najmanje tri projektila. Jedan je pogodio desnu podlakticu, a drugi srce. Ulazna rana iznad levog uha, nastala je hicem koji je ispaljen kad je vojnik već bio mrtav. Povrede ukazuju nedvosmisleno da je upotrebljavana municija koja je zabranjena međunarodnim konvencijama.
Rama Salihi, rođen 1969. u Priątini, takođe je tragično nastradao u Sloveniji, kao i Bojanče Sibinovski, stariji vodnik, rođen 1959. u selu Oraąac, kod Kumanova, Antonije Simunović (ili ©umanović), rođen 1972. u Mostaru, Domagoj Sotinac, rođen 1968. u Osijeku, i Obrad Stevanović, rođen 1971. iz sela Stublenica, opątina UB.
Goran Stanković, rođen 1972. u francuskom mestu Dule, ubijen je 30. juna u mestu Rozna Dol, a sahranjen u Jagodini.
Poručnik Zoran Stojanović, rođen 1955. u selu Daąnica, umro je od posledica ranjavanja 2. jula u Murskoj Soboti.
Slobodan Stojković, rođen 1972. u Mataruąkoj Banji, poginuo je 27. jula u Groznu, a u dokumentima Komiteta za zločine kaľe se da je njegova majka devet dana uzaludno molila da joj predaju posmrtne ostatke koji su bili u ljubljanskom Kliničkom centru.
Milan Tanasković, rođen 1972. u ©apcu, ubijen je 28. juna 1991. u Kranju, dok je bio na straľi u skladiątu JNA. Ubio ga je pripadnik MUP-a Slovenije koji je priąao ľičanoj ogradi i od Milana molio upaljač. Dok mu je Tanasković palio cigaretu, policajac je pucao u njega i usmrtio ga, a zatim je u već mrtvog vojnika ispalio viąe rafala iz automatskog oruľja.
Stipo Ćati, vojnik rođen 1972. u selu Draľ, Beli Manastir, takođe je ubijen u Sloveniji, kao i Beograđanin Dejan Francuski, vojnik - desetar, rođen 1971, koji je nastradao u kasarni "Vojvoda Miąić" u Mariboru.
Na spisku ubijenih Komiteta za zločine joą su i kapetan Branimir Furlan, rođen 1963. u Celju, kao i Mustafa Hadľiselimović, kapetan prve klase, rođen 1949. u Sanskom Mostu.
Albanac po nacionalnosti, Popaj Halimi, rođen 1971. u Beloj Crkvi, opątina Orahovac, ubijen je 28. juna na graničnom prelazu Roľna Dolina.
Poručnik - pilot Eldin Hrapović, rođen 1965. u Pljevljima, ubijen je 27. juna u Ljubljani. Na spisku Komiteta, među ubijenima su joą Halil Čučak, rođen 1972. u Sjenici, stariji vodnik Miroslav ©andor, rođen 1956. u hrvatskoj Orahovici, i Franc ©pelko, rođen 1971. u Ljubljani.
Kao ąto je "Glas" već pisao, među ubijenima ima svih nacionalnosti, a najviąe je onih koji su, u vreme kad su sluľili vojsku u Sloveniji, imali između 18 i 22 godine.
MIROSLAVA CVEJIĆ