- Poruka
- 23.061
Bicce tvoja volja da pichis 200 magistralom na Ibarskom,pa ako prezivis,pricaces...
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
U pitanju je volja...
Bicce tvoja volja da pichis 200 magistralom na Ibarskom,pa ako prezivis,pricaces...
Volja za moc? Pa ona protivurijeci misli Vjecnog vracanja. U cemu je smisao se iz jednog jadnog zivota do Natcovjeka uzdignuti pa se po zakonu vjecnosti u sav taj jad ponovo vrati?
Sta je vrijeme, je li nastalo iz vjecnosti ili je ono samo vjecnost? Je li proslost vec vjecnost bez pocetka a buducnost ce biti vjecna? Ako da, onda postoje dvije dimenzije beskonacnosti: one u proslost i one u buducnost, ali; u poslosti koja vjecno traje se ne moze vise uci, - zakatancena je. Po tome ce i buducnost (vjecna) biti samo vrijeme “Vjecno vracanje istog”. Po dedukciji; Krug je istina a linija laz.
Pokusaj objasnjenja ove protuvurijecnosti bi otprilike izgledao: Ne mora se sve sto je bilo vratiti nego,- samo sve sto ce da bude, je vec bilo, tako da se dio jednog zivota ne mora vjecno vracati. Gore, dolje, obrni, okreni,- paradox ostaje.
Cak da se “taj” zivot tu i tamo u nekim okvircicima i “vrati”, nas zivot je ipak, a sreca a nesreca, individualan, jedinstven i,- neponovljiv. Zbog toga i dozivljavamo vrijeme kao redosled sekundi, sati, dana,.. Hriscanima bi ovo trebalo biti jasno jer za njih vjecnost pocinje u trenutku smrti.
Nije mi jasno sta je tu toliko smesno ako neko posecuje forum. Nisam znao da je to toliko vickasto ?Recimo,kada, na primer,oziman bude citao sutra,a ja bih pre rekao veceras,obzirom na to da da se kod njega na ovom forumu PROSLO i BUDUCE spojilo u SADA,a on toga,mozda nije ni svestan (mislim,UVEK JE TU ) .
Ti se,oziman,kurcis,najmanje kao da si Hegel.Doduse,Hegel ti je ostao nepoznat,kao i filozofija,uostalom,ali za poznavanje filozofije nije dovoljno znati Sopenhauera,Berklija i Bergsona. Poteza je to nauka,trazi mnogo znanja...mnogo.
Nerej
Citat:Gde je tu relacija izmedju uzroka i posledice?Sta je tu uzrok,a sta posledica? Mene su ti "kvazifilozofi" ucili da se kod Nicea proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada.Tvoje tumacenje oko materije je meni ostalo nepoznato.
Kazes:
"proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada."
Ovo je sud koji bi trebalo nesto da izrazazva i da nesto pomocu njega mozemo misliti. On ako hoce da bude nesto vise od skupa reci mora imati razlog svoje istinitosti u neposrednom ili posrednom iskustvu i kome uvek mozemo da se vratimo i proverimo njegovu istinitost.
Ali sama postavka je pogresna. Mozes deliti prostor a ne i vreme. Ako vreme izdelis na proslost , sadasnjost i buducnost podelio si liniju u prostoru a ne trajanje koje ostaje nedeljivo.
Ako opet kaze da se ti delovi linije spajaju u sada. STA SI TIME REKAO.? Da prostor biva sazet u tacku bez dimenzija koja bi trebala da predstavlja sadsnjost, a koja ustvari nije nista drugo do deo linije u prostoru a ne u trajanju. Vreme nije skup tacaka.
U svemu ovome kao sto vidis nema ni T od trajanja ..... nema nikakvog vremena... samo refleksije "geometara" o prostoru..a koji su potpuno nesvesni da trajanje nije isto sto i prostor.
Kao sto vidis tvoje tumacenje ne samo da nije dodirnulo NIceovo VECNO VRACANJE vec nije dodirnulo ni trajanje uopste.
To je problem sa ovakvim filozofijama one se ne mogu lako objasniti. Potrebna je ziva intucija duha. Inutuicija nedeljivog trajanja kao slobode kao suprotnosti nuznosti. Jer je nuznost vezana sa prostor i saznanje .
Ovakav nacin misljenja postao nam je dostupan zahvaljuci Bergsonu ali uz pomoc njega mozemo videti u novom svetlu i ucenja ranijih filozofa i takodje primetiti da su isti imali isto znanje ako ne u misli, a ono u osecaju.
Sta je Sopenhauerova volja (koju po njemu opazamo samo unutrasnjim culom u vremenu) nego Bergsonovo nedeljivo trajanje.
Sta je u osnovi Niceovog vecnog vracanja nego upravo transcendentna supstancija koje je usla u "prinicipium individuationis" u prostor kao jedinu formu opazanja razuma i time se razdelila na bezbroj delova povezanih u uzrocno posledicnoj vezi.
Dokle god je da transcendentna sustina koja se objektivise na nacin nuznosti takva kakva je i njena objektivacija bice takva kakva je... znaci nuzna. Odatle ideja o vecnom vracanju i o nadcoveku koji isto prevazilazi.
Pastir koji odgriza glavu zmiji jeste nadcovek koji se stapa sa svojom inteligibilnom slobodom nasuprot empiriskoj nuznosti - zmiji.
Nikada ranije nisam procitao ovo ali mogu da kazem da mislim da sam bio tu kod te kapije i otvorila mi se na trenutak a zatim ponovo zatvorila."Pogledaj ovu kapiju. Dve se staze ovde sastaju: njih još niko nije prešao do kraja. Ova duga ulica što vodi unazad: duga je koliko čitava večnost. A ona duga naviše ona je druga večnost.
Te staze protivureče jedna drugoj; one se sukobljavaju i suzbijaju: baš ovde, na ovoj kapiji se sučeljavaju. ime kapije stoji eno napisano: "Trenutak". Od ove kapije "Trenutak" vodi duga večna staza unazad: iza nas leži cela večnost.Zar nije sve na svetu što može da trči, moralo već da pretrči ovu stazu? Zar se nije sve na svetu što može da se dogodi, već dogodilo, svršilo, prešlo?
A ako je sve već jedanput bilo: šta misliš ti, čovečuljku, o ovome trenutku? Zar nije i ova kapija već jedanput postojala?
I zar nisu sve stvari na ovom svetu čvrsto jedna s drugom skopčane, da ovaj trenutak povlači za sobom sve što će doći? - Dakle i sam sebe.Jer, sve na svetu što može da trči: po dugoj stazi napolje mora još da trči! I onaj lagani pauk što puzi na mesečini, i sama mesečina, ja i ti na kapiji, šapućući jedan s drugim, šapućući o večnim stvarima, -zar nismo svi mi već jednom postojali? i zar nećemo opet doći, i trčati ovom drugom stazom, napolje, ispred nas, dugom jezovitom ulicom - zar se nećemo večno vraćati? " Tako je govorio Zaratustra (o Prividjenju i zagonetki)
"Pogledaj ovu kapiju. Dve se staze ovde sastaju: njih još niko nije prešao do kraja. Ova duga ulica što vodi unazad: duga je koliko čitava večnost. A ona duga naviše ona je druga večnost.
Te staze protivureče jedna drugoj; one se sukobljavaju i suzbijaju: baš ovde, na ovoj kapiji se sučeljavaju. ime kapije stoji eno napisano: "Trenutak". Od ove kapije "Trenutak" vodi duga večna staza unazad: iza nas leži cela večnost. Zar nije sve na svetu što može da trči, moralo već da pretrči ovu stazu? Zar se nije sve na svetu što može da se dogodi, već dogodilo, svršilo, prešlo?
A ako je sve već jedanput bilo: šta misliš ti, čovečuljku, o ovome trenutku? Zar nije i ova kapija već jedanput postojala?
I zar nisu sve stvari na ovom svetu čvrsto jedna s drugom skopčane, da ovaj trenutak povlači za sobom sve što će doći? - Dakle i sam sebe. Jer, sve na svetu što može da trči: po dugoj stazi napolje mora još da trči! I onaj lagani pauk što puzi na mesečini, i sama mesečina, ja i ti na kapiji, šapućući jedan s drugim, šapućući o večnim stvarima, -zar nismo svi mi već jednom postojali? i zar nećemo opet doći, i trčati ovom drugom stazom, napolje, ispred nas, dugom jezovitom ulicom - zar se nećemo večno vraćati? " Tako je govorio Zaratustra (o Prividjenju i zagonetki)
Zamisli da ti se jednog dana ili noći demon došunja u tvoju najusamljeniju usamljenost i kaže ti: »Ovakav život kakvim sada živiš i kakvim si živeo, moraćeš da živiš još jednom i još bezbroj puta; i u tome neće biti ničeg novog, nego će ti se morati vratiti svaka bol i svako uživanje i svaka misao i uzdah i sve neizrecivo malo I veliko u tvom životu, i sve istim redom i posledicom a isto tako ovaj pauk i ova mesečina među
drvećem, a isto tako ovaj trenutak i ja sam. Večni pešcani sat postojanja ponovo će se okretati a i ti sa njim, zrnce prašine od prašine!« Da li se nećeš baciti na noge i škrgutati zubima i proklinjati demona, koji je tako govorio? Vesela nauka 341
Video sam mladog čobanina gde se previja od bola, gušeći se, grčeći se, izmenjena lika, a iz usta mu visi crna teška zmija. Jesam li ikada video toliko gađenja i blede strave na licu? On je začelo spavao? A zmija mu se uvukla u ždrelo, i tu je zagrizla. Rukom svojom trzao sam zmiju što sam bolje mogao:
- uzalud! ruka nije mogla istrgnuti zmiju iz ždrela. Tada povika nešto iz mene: "Zagrizi, zagrizi!
Glavu dole! Odgrizi joj glavu!" - vikala je iz mene, moja strava, moja mržnja, moje gađenje, moja samilost, sve moje dobro i sve moje nevaljalo vikalo je iz mene u jedan glas.-
Vi smeli oko mene! Vi tragači i iskušitelji, i oni koji se na lukavim jedrima navezoste na nepoznata mora! Vi obožavaoci zagonetki!
De rešavajte zagonetku koju sam sagledao, protumačite mi priviđenje najvećeg usamljenika.
Jer to jeste priviđenje i predviđenje: - šta je to što vide tada na slici? I ko je taj koji mora da dođe?
Ko je onaj čobanin, što mu se zmija onako uvukla u ždrelo? Ko je čovek kojem će sve što je najteže, najcrnje, uvući u ždrelo?
- A čobanin je zagrizao kao što sam mu savetovao; zagrize i odgrize! Daleko od sebe ispljunu glavu zmijinu: — i poskoči na noge.
Ne više čobanin ne više čovek, - on je preobražen, ozaren, smejao se! Nikad još na zemlji nije se čovek smejao kao što se on smejao!
Nice Zaratustra
... je li nice rekao da ljudi treba da slede samo svoje individualne pobude...kao nista moral, nista etika, u nama je haos pa ko prezivi pricace
Vecno vracanje je centralno Niceovo ucenje ali posto je ono alegoriski izneto samim tim je bilo podlozno raznim tumacenjima. Na ovoj temi razjasnicu na cemu se ono zasniva
Na prvi pogled izgleda da se ono podudara sa starim antickim teorijama o seobi dusa, reinkarnaciji i slicnom. To nije tacno, Niceova misao o tome je originalna. Prvi put na nju mozemo naici u Veseloj nauci a kao centralna misao provlaci se kroz delo "Tako je govorio Zaratustra".
Centralna premisa zasniva se na tome da je materija u univerzumu konacna, da ona niti nastaje niti nestaje vec samo prelazi iz jednog stanja u drugo, i u toj situaciji broj mogucih stanja iste je konacan. Sa druge strane vreme je beskonacno i samim tim doci ce do ponavljanja stanja materije koja su vec bila, kad tad, opet i opet....stalno vecno vracanje.
Onaj ko poznaje samo Fiziku moze stvar posmatrati na ovaj nacin ali i onaj ko poznaje filozofiju moze je posmatrati na slican nacin jer kao sto je Bergson dokazao vreme je stvar intuicije a ne opazanja i kao takvo ono je nedeljivo, ali i pored toga ono sto vidimo oko sebe izvuceno je iz tog transcnednentnog nedeljivog trajanja kao opazaj u prostoru, podvrgunt nuznosti -kauzalitetu. Na taj nacin, dokle god saznajemo samo preko intelekta i njegovih formi, imacemo posla sa objektiviziranom nuznoscu, cistim determinizmom , apsolutinim vazenjem kauzaliteta i u toj situaciji stalno ponavljanje istog je neminovno, jer ma kakva bila transcendentna sustina izvan pojave, nacin njene objektivacije je zasnovan na kauzalitetu, i samim tim to je konacna slika beskonacne transcendnetne sustine, odakle ispada da je vecno vracanje neminovno.
Za Nicea a i za svakog coveka ko o vecnom vracanju razmisli, ta ideja je STRAVICNA. Onaj ko tu ideji saopstava coveku u Veseloj nauci je niko drugi do demon.
To zaprepescenje i jeza koja iz ovoga sledi moze na najbolji nacin da coveka otrgne od pojave u kojoj nuznost vlada i da covek pokusa da pronadje SLOBODU. Da okrene glavu od slika na zidu pecine i da potrazi unutrasnje Sunce. Ili da zanemari opazaje u prostoru i da pronadje zivot u sebi. "Zasto trazite zivog medju mrtvima" pise u Bibliji , Isto pitanje na drugaciji nacin postavlja i Nice u Zaratustri.
Onaj ko prevlada Vecno vracanje, jeste nadcovek.
ZMIJA I COBANIN
Zmija je simbol vecnog vracanja ili nuznosti
Cobanin koji odgriza glavu zmiji jeste NADCOVEK.
Oziman jesi li gledao film Groundhog Day (1993)?
вечно врћење