N-azot esencijalni element, ulazi u sastav vaznih organskih jedinjenja (vitamina,enzima,hormona,nukleinskih kiselina,hlorofila...) i biljka ne mzoe da opstane bez njih. Utice na harmonican rast i razvice biljke. Od njega zavisi velicina listova,fotosintetska aktivnost, utice na rast korena ,vodni rezim, velicinu i broj stoma. Ovo su neke od glavnih uloga azota u biljkama.
Deficit azota se manifestuje poremecajem u rastenju biljaka. On je jako mobilan element tako da se deficit prvo uocava na najstarijim listovima, smanjuje se sadrzaj hlorofila ,a samim tim listovi postaju prvo svetlo zeleni,a ako se deficit nastavlja i pojacava moze doci do potpune hloroze i susenja listova. Korenov sistem usled deficita azota prodire u vecu dubinu ali se slabije grana, dok je nadzemni deo biljke slabijeg porasta i grananja. Biljke su malog rasta sa sitnijim cvetovima, listovima i plodovima. Umesto hloroplasta cesto se javljaju drugi pigmenti - antocijani tako da list moze dobiti i crvenkastu nijansu. Nedostatak azota takodje podstice i strenje celija i tkiva , pa dolazi do ranijeg cvetanja i skracivanja perioda vegetacije. Ono sto je najcesce uzrok deficita N jeste previse vode i premalo organske materije u zemljistu, pH je takodje limitirajuci faktor, (biljke ne mogu da usvajaju N na veoma niskoj pH vrednosti- zavisi od biljne kulture) i hladnoca takodje usporava usvajanje N .
Suficit N se takodje lako uocava na biljkama, listovi su izrazeno zelene boje, tamno zeleni,Vegetativni organi su izrazito bujni ,ali se zato mehanicka i potporna tkiva slabije razvijaju. Suprotno od deficicta ovde dolazi do produzavanja vegetacije i zadrzavanja sazrevanja biljaka ,sto je takodje negativno. Koren slabije raste,postaje kraci i deblji. Takodje se smanjuje otpornost na poleganje (kod zitarica) kao i otpornost prema susi.
DOlazi do smanjenja kvaliteta plodova.
SUficit N takodje izaziva i deficit Cu i Zn.
Mozda je malo preopsirno ali je sigurno korisno, ako nekome treba jos neki element, nije problem nek se javi
pozdrav