Alter_Ego_
Stara legenda
- Poruka
- 76.498
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
И треба поново да расправљамо о вамаPa taj klip je odavno bio u etru. Izgleda mlađe generacije vade takve stvari iz prošlosti da bi se ponovo raspravljalo o njima.
Jasno je ko je ovde veci patriota.
Kojin nama? Priviđaju ti se neprijayelji zbog izbornog poraza.И треба поново да расправљамо о вама
Sve je to povezano, samo možda još ne shvatamo. Kvalitetno obrazovanje stvara kvalitetne kadrove u svim oblastima.Nema veze bolonja ni privatni sektor sa time nego odsustvo državne kontrole. To isto važi i za državna preduzeća, banke, privredu, medije... sve je deregulisano kako bi nastala divljina u kojoj bi odabrani pojedinci profitirali.
Obrazovanje umrlo sa Djindjicem i uvodjenjem bolonjskog sistema? Kog je uticaja imao Djindjic na visoko obrazovanje u Srbiji? Bolonjski sistem je usvojio ceo svet pa sledi da je ceo svet u chabru sa visokim obrazovanjem?Nemamo sa kim da raspravljamo, nažalost, realnost nas je opasno lupila po čelu bukvalno, možeš šator, možeš dilomu po ko zna kom programu, bolonja je odradila svoje i obrazovanje, je zajedno sa Đinđićem umrlo
Posle toga je počeo sunovrat obrazovanja i to je realnost, počeli smo da brzinom svetolosti usvajamo sve metode, da uvodimo reforme bez da se neko zapitao šta je dugoročni cilj takvog obrazovanja. Obrazovanje je ostalo bez konkretnog plana i programa, koji su ciljevi, šta želimo da napravimo od dece i čemu da ih naučimo. Usmerili smo se na svačija prava, usput praveći od prosvetnih radnika animatore, a ne učitelje. Inače, nije moga ni da ima, jer nije stigao da navedeno sprovede u deloObrazovanje umrlo sa Djindjicem i uvodjenjem bolonjskog sistema? Kog je uticaja imao Djindjic na visoko obrazovanje u Srbiji? Bolonjski sistem je usvojio ceo svet pa sledi da je ceo svet u chabru sa visokim obrazovanjem?
Pisemo o VISOKOM obrazovanju. Sta je bio cilj visokog obrazovanja u vreme SFRJ i Milosevica a sta pre 15 godina i danas? Srbija je uvela bolonjski sistem, poput ostalog sveta, jer nije imala mogucnosti da ostane na starom ili da izmisli svoj sistem zbog jednostavne stvari, uskladjenosti sa univerzitetskim obrazovanjem sa ostatkom sveta.Posle toga je počeo sunovrat obrazovanja i to je realnost, počeli smo da brzinom svetolosti usvajamo sve metode, da uvodimo reforme bez da se neko zapitao šta je dugoročni cilj takvog obrazovanja. Obrazovanje je ostalo bez konkretnog plana i programa, koji su ciljevi, šta želimo da napravimo od dece i čemu da ih naučimo. Usmerili smo se na svačija prava, usput praveći od prosvetnih radnika animatore, a ne učitelje.
Sta su prestizni fakulteti u srpskim uslovima? ETF, medicina u odnosu na rudarski ili sociologiju na istom univeriztetu? Ili BU u odnosu na kragujevacki?Visoko obrazovanje je usmereno na onu decu koja finansijski mogu da ga priušte sebi, naravno, mali broj talentovane dece dobija priliku da se i oni obrazuju na prestižnim fakultetima, ostali, koji možda imaju kapaciteta ali nemaju finansijskih sredstava, propadaju.
U pravu si.Najgori si ovi sa Fakultetskom diplomom bez srednje!
Ако добијеш радну дозволу и положиш познавање језика и положиш стручни испит (који управо садржи теме из разлике предавања),јесте.Danas BSc ili MSc sa BU u anglosaksonskim zemljama ne polaze dodatne ispite za nostrifikaciju vec radi samo strucni ispit. Eto ocigledne prednosti uvodjenja bolonjskog sistema u visoko obrazovanje u Srbiji.
Strucni ispit u USA ili Canadi ( a koliko znam i u Australiji) nema veze sa razlikom predavanja, sastoji se od testa iz inzenjerskih oblasti i izradom eseja, slican je strucnom ispitu koji sam ja nekad davno polagao u Savezu inzenjera i tehnicara (tad nije postojala Inzenjerska komora Srbije). Ispit sadrzi pitanja iz struke i pravne regulative i kad ga polozis ides pred komisiju sa kojom diskutujes o svom eseju. Niko ti ne trazi radnu vizu sem odgovarajuce uplate (bio rezident ili ne), u moje vreme nisu trazili ni potvrdu za jezik (ne znam da li su sad uveli) jer ako ne znas jezik na dovoljno dobrom nivou ne mozes proci ni test a pogotovo ne mozes pricom pred komisijom odbraniti esej.Ако добијеш радну дозволу и положиш познавање језика и положиш стручни испит (који управо садржи теме из разлике предавања),јесте.
Samo 15%? Onda je to uspeh u odnosu na neka vremena od pre 30-40 godina. Na tehnickim fakultetima je recimo trecina studenata otpadala vec na prvoj godini studija zbog Matematike 1 ili Mehanike 1 (Dinamike S.) pa redom kasnije zbog profesora sa strucnih predmeta kojih je na svakom fakultetu bilo 2-3. A neki fakulteti su se upisivali samo zbog indeksa i povlastica koje su sledile sa njim (GSP povlastica, bonovi za menzu, karte za pozoriste i klubove, pokrice za pricu da si student...). Od drugara iz razreda iz osnovne studiralo je bar pola, samo nas je troje zavrsilo nesto, ostali su uglavnom mahali indeksom do 30-te godine zivota a onda ih je stigao zivot.Упозорила је да је проблем Универзитета то што је он постао „тампон зона” где млади људи губе године без намере да заврше факултет.
„Право на школовање не мора да значи да свако треба да студира. Тиме се губи и обесмишљава универзитет. Наш Универзитет има капацитет од 100.000 студената, а око 15 одсто студената се распе у првој години студија”, рекла је Иванка Поповић.
Danas tehničke upisuju samo najuporniji , dosta ih ide na neke menadžmente.Samo 15%? Onda je to uspeh u odnosu na neka vremena od pre 30-40 godina. Na tehnickim fakultetima je recimo trecina studenata otpadala vec na prvoj godini studija zbog Matematike 1 ili Mehanike 1 (Dinamike S.) pa redom kasnije zbog profesora sa strucnih predmeta kojih je na svakom fakultetu bilo 2-3. A neki fakulteti su se upisivali samo zbog indeksa i povlastica koje su sledile sa njim (GSP povlastica, bonovi za menzu, karte za pozoriste i klubove, pokrice za pricu da si student...). Od drugara iz razreda iz osnovne studiralo je bar pola, samo nas je troje zavrsilo nesto, ostali su uglavnom mahali indeksom do 30-te godine zivota a onda ih je stigao zivot.
Ma to sa prebacivanjem je bilo uvek. Opet u moja vremena, lljudi su upisivali Arhitekturu u Pristini, ETF u Nisu ili Novom Sadu, Gradjevinu u Subotici ili Nisu, likovnu na Cetinju, glumu u Novom Sadu, jer nisu mogli da prodju prijemni u Beogradu. Zavrse prvu godinu tamo gdesu upisali, prebace se u Beograd (ok, sa likovne ili glume su uglavnom ostajali u klasama na kojima su upisivali) , neki uspeju nekako da doguraju do kraja studija u beogradu ali vecina zaglavi (ipak je neuspeh na prijemnom znacio da nisu za studije na tom faxu). Gomila njih koja nije prosla prijemni na Arhitekturi je odlazila na Pejzaznu arhitekturu na Sumarskom sa idejom da se prebaci posle prve godine na Arhitekturu, neki i uspeju ali veci deo njih je ostajao na Sumarskom.Danas tehničke upisuju samo najuporniji , dosta ih ide na neke menadžmente.
mada sa bolonjom je svakako dosta lakše.
poznanik zaglavio duže vreme na pravnom u 4 god sa dosta zaostalih ispita , prebacio se na privatni čini mi se Singidunum univerzitet i završio laghano.
umrlo je jos i ranije , u vreme Stipeta Suvara............jedino izbacen marksizam a uvedena veronauka.Nemamo sa kim da raspravljamo, na žalost, realnost nas je opasno lupila po čelu bukvalno, možeš šator, možeš dilomu po ko zna kom programu, bolonja je odradila svoje i obrazovanje, je zajedno sa Đinđićem umrlo