oziman
Veoma poznat
- Poruka
- 11.587
Velicina Kafkinog dela je neprocenjiva. Danas je Kafka jedan od najcenjenijih pisaca covecanstva. Ipak, takav duh je celog zivota bio skucen u maloj kancelariji nagnut nad birokratskim pisarskim poslovima. On je na svojoj kozi osetio vrednosti tkz. "savremenog sveta". Vrednosti gde se pod plastom apsurda materijalizma i pozitivizma, a koji se ljudima namece od detinjstva kao nekada crkvene dogme, covek zapravo polako pretvara u broj .. u masinu...u automat na fabrickoj traci.
Medjutim, ovde zelim da ukazem da Kafkin genije nije dodirnuo samo banalne povrsnosti dekadentnih drustvenih vrednosti savremenog sveta, vec je svojim delima dodirnuo i u duboka filozofska pitanja.
Covek jednog jutra pokusavajuci da ustane iz kreveta radi odlaska na posao, shvati da se pretvorio u veliku bubu.
Citajuci pripovetku "Metamorfoze" kao da sam citao Bergsonovu "Stvaralacku evoluciju". Opis borbe slobode i nuznosti. Sukob Elan vitala (zivotne sile) i inertnosti materije. Buba je zarobljena u oklop. i predstavalja "zarobljeni elan vital" ili potpadanje slobode pod teret nuznosti.
Ova iz dve recenice sastavljena parafraza Bergsonove filozofije odnosi se na metafizicka desavanja . na transcendentnu osnovu izvan pojave ali to je dovoljno da naslutimo ono sto Kafkina metamorfoza nosi u sebi. Nosi misticnu slutnju vecne transcendentne borbe izvan opazajnog sveta.Odraz te borbe mozemo primetiti i u sopstvenim individualnostima. Covek se krece od slobode ka nuznosti. Napor popusta,snaga slabi a polet mladosti polako ustupa mesto inertnosti starosti. Svaki dan sticu se navike koje se pretvaraju u automatizovane reakcije na nadrazaje. Svaki dan vezujemo sami sebe u okove automatizma sve dok jednog jutra ne shvatimo da smo se pretvorili u bubu...u simbol okovanosti.
Dekadentno drustvo danasnjice je samo jedan pokazatelj necega sto potice sa mnogo dubljeg nivoa, iz same sustine svega.
Kako vi dozivljavate Kafkino delo i narocito pripovetku "Metamorfoza" posmatrajuci je sa filozofske strane ?
Medjutim, ovde zelim da ukazem da Kafkin genije nije dodirnuo samo banalne povrsnosti dekadentnih drustvenih vrednosti savremenog sveta, vec je svojim delima dodirnuo i u duboka filozofska pitanja.
Covek jednog jutra pokusavajuci da ustane iz kreveta radi odlaska na posao, shvati da se pretvorio u veliku bubu.
Citajuci pripovetku "Metamorfoze" kao da sam citao Bergsonovu "Stvaralacku evoluciju". Opis borbe slobode i nuznosti. Sukob Elan vitala (zivotne sile) i inertnosti materije. Buba je zarobljena u oklop. i predstavalja "zarobljeni elan vital" ili potpadanje slobode pod teret nuznosti.
Ova iz dve recenice sastavljena parafraza Bergsonove filozofije odnosi se na metafizicka desavanja . na transcendentnu osnovu izvan pojave ali to je dovoljno da naslutimo ono sto Kafkina metamorfoza nosi u sebi. Nosi misticnu slutnju vecne transcendentne borbe izvan opazajnog sveta.Odraz te borbe mozemo primetiti i u sopstvenim individualnostima. Covek se krece od slobode ka nuznosti. Napor popusta,snaga slabi a polet mladosti polako ustupa mesto inertnosti starosti. Svaki dan sticu se navike koje se pretvaraju u automatizovane reakcije na nadrazaje. Svaki dan vezujemo sami sebe u okove automatizma sve dok jednog jutra ne shvatimo da smo se pretvorili u bubu...u simbol okovanosti.
Naša sloboda, samim pokretima kojima se potvrdjuje, zacinje navike koje bi je ugušile
kad se ne bi obnavljala jednim stalnim naporom: automatizam je vreba. Naša najživlja misao mrzne se u formuli koja je izražava. Rec se okrece protiv ideje. Slovo ubija duh. I naše najvatrenije oduševljenje, kad prelazi u akciju, steže se katkad tako prirodno u hladnu racunicu interesa i sujete, jedno uzima tako lako oblik drugog da bismo ih mogli zameniti jedno s drugim, sumnjati u svoju sopstvenu iskrenost, poricati dobrotu i ljubav, kad ne bismo znali da mrtvi cuva još neko vreme crte živog.
Bergson iz Stvaralacke evolucije
Dekadentno drustvo danasnjice je samo jedan pokazatelj necega sto potice sa mnogo dubljeg nivoa, iz same sustine svega.
Kako vi dozivljavate Kafkino delo i narocito pripovetku "Metamorfoza" posmatrajuci je sa filozofske strane ?