Proplanak
Kosa
Voda
Rusalke
Bosiljak
Noc me, sama po sebi, nije plasila. Ali udruzena sa misli o njoj, dovodila me do takvih ponora, od cijih mi je dubina ponestajalo zraka...
Takva je i ova noc...pomislim, opasno je secati se, ali ne mogu si pomoci...cela kuca mirise na bosiljak, mirise na nju. Kad se setim, svuda je stavljala neko cvece, na balkonu, na prozoru, kraj kreveta, u kuhinji, i u cvece bosiljak, cak je mazala zapesce s etericnim uljem od bosiljka, kazala bi da popravlja raspolozenje i leci od nesanice...
Ja bih tad kazao, da mirise na spagete, i jedino sto osecam je glad, a to mi ne pomaze kod nesanice...nasmejala bi se i istusirala..
Postaja je sve tisa i tisa... kako je uvek bila u nekom svom snu, svom svetu, sad se jos vise povukla u njemu.
Tih dana, smetalo mi je sve, smetao mi njen hod, njen glas dok je tiho pevusila u kuhinji, smetalo mi sto cita, sto je sanjar, smetalo mi kad je zateknem kako pise...cak sam joj jednom uzeo svesku iz ruke i bacio u vodi koju je cuvala za zalivanje cveca..jer temperatura vode je bila bitna oko zalivanja..." Probudi se, nisi vise dete, kvragu, probudi se, niko ne voli cudake" - ja sam vikao, a ona je samo cutala i gledala me tim svojim velikim ocima. Kosa joj je popadala iz pletenice...da je sada ovde, vratio bih je na mestu, seo bi iza nje, ocesljao i ispleo pletenicu...ali nije, nema vise moje Rusalke, da plese u vodi, dok je ja gledam sa proplanku ispred kuce...ja sam je oterao..ja sam je probudio.
Skoljka
Smajli
Ciganka
Vatra
Sitnice