Da li gliste mogu da pojedu koren mlade biljke?

Kupio sam neku zemlju u kojoj ima puno glista. Nisam znao za to dok nisam prepunio vodom a one izašle na površinu.

Dodao sam tu zemlju na dva mesta i obe biljke su mi stradale.
Ja ti nisam ekspert ali rekla bih da je to onda zbog njih.
Mnogi zato sterilisu zemlju pecenjem pre sadnje. Ja sam lenja za takve aktivnosti naravno :rumenko:
 
Odjednom su počeli da se suše listovi u kućnoj biljki (sakcija) počev od mladica. Posle vidim ima glista.

Da li gliste mogu da pojedu koren mlade biljke i tako je oštete?
Nije do glista, nego do svetla i vazduha....u istoj saksiji su bile i napolju? znači nije do saksije....ili mnogo zalivaš ili premalo, nema svetla ili nema kiseonika....
 
na mnogim forumima i mrežama je postavljeno to pitanje:

Da li gliste mogu da pojedu koren mlade biljke?

Gliste nemaju zube, tj ne mogu da grizu,.. one usisavaju hranu - koja je već u fazi truljenja (ili raspadanja),.. . zato su i toliko korisne, jer pored trulih ostataka prerađuju i MO* koji su u truleži.

Generalno se smatra da gliste ne jedu korenje, izuzev ako je korenje počelo da truli.
---------------------------------------------------------------------------------
ma ta mi saksija baš problem. Voda je prebrzo prolazila kroz nju, ali je držala vlagu.... mislim da promenim zemlju potpuno
Zemlja za cveće ima puno treseta ( sfagnum . beli treset sa severa Evrope) koji kada se osuši (presuši) ne uzima vodu,..
tj. u početku je prima jako teško - treba 5/6 puta po-malo zalivati da bi suvi treset primio vlagu,.. kada se navlaži - onda je sve OK,.. kao i bilo koja druga zemlja. Najlakše je potopiti saksiju sa suvim tresetom u vodu, pa posle nekog vremena (sat/dva) izvaditi i ocediti. -
Nikada rupe na saksiji nisu krive za brz prolaz vode kroz saksiju - već suv treset. Rupe na saksiji su neophodne i zbog cirkulacije vazduha ( kiseonik je bitniji korenu a za zelene delove biljke - je bitan ugljen-dioksid - on je biljkama hrana u fotosintezi.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovde se verovatno dogodilo sledeće:
Koren biljke je ostao suv, pa je puno zaliven ( tada koren - "cikne" ,.. oboli i krene da truli - nema imunitet - izgubio ga je). Truli delovi korena su dostupni na jelovniku glista.
U takvim uslovima ( suvo - pa prezaliveno ) gljivice truleži se nekontrolisano razmnože i zaraze ceo sadržaj saksije.
sa novom zemljom će se njihov broj (** patogena) rapidno smanjiti, ali to ne garantuje oporavak biljke - zavisi koliki je deo korena oboleo i propao (istrulilo ili se razbolelo) .

*MO = mikoro-organizmi
** patogeni = štetne gljivice ili bakterije - uzročnici bolesti
 
na mnogim forumima i mrežama je postavljeno to pitanje:

Da li gliste mogu da pojedu koren mlade biljke?

Gliste nemaju zube, tj ne mogu da grizu,.. one usisavaju hranu - koja je već u fazi truljenja (ili raspadanja),.. . zato su i toliko korisne, jer pored trulih ostataka prerađuju i MO* koji su u truleži.

Generalno se smatra da gliste ne jedu korenje, izuzev ako je korenje počelo da truli.
---------------------------------------------------------------------------------

Zemlja za cveće ima puno treseta ( sfagnum . beli treset sa severa Evrope) koji kada se osuši (presuši) ne uzima vodu,..
tj. u početku je prima jako teško - treba 5/6 puta po-malo zalivati da bi suvi treset primio vlagu,.. kada se navlaži - onda je sve OK,.. kao i bilo koja druga zemlja. Najlakše je potopiti saksiju sa suvim tresetom u vodu, pa posle nekog vremena (sat/dva) izvaditi i ocediti. -
Nikada rupe na saksiji nisu krive za brz prolaz vode kroz saksiju - već suv treset. Rupe na saksiji su neophodne i zbog cirkulacije vazduha ( kiseonik je bitniji korenu a za zelene delove biljke - je bitan ugljen-dioksid - on je biljkama hrana u fotosintezi.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovde se verovatno dogodilo sledeće:
Koren biljke je ostao suv, pa je puno zaliven ( tada koren - "cikne" ,.. oboli i krene da truli - nema imunitet - izgubio ga je). Truli delovi korena su dostupni na jelovniku glista.
U takvim uslovima ( suvo - pa prezaliveno ) gljivice truleži se nekontrolisano razmnože i zaraze ceo sadržaj saksije.
sa novom zemljom će se njihov broj (** patogena) rapidno smanjiti, ali to ne garantuje oporavak biljke - zavisi koliki je deo korena oboleo i propao (istrulilo ili se razbolelo) .

*MO = mikoro-organizmi
** patogeni = štetne gljivice ili bakterije - uzročnici bolesti
tako se verovatno desilo. Dosipao sam vodu umereno i ona je brzo prolazila kroz saksiju, bez obzira koliko malo sipao. A onda se u tacni koja skuplja tu vodu navatao neki beli film...

Na kraju sam pre par nedelja promenio komplet zemlju. Naravno da je to bio stres za biljku i puno lišča je otpalo a par mladica se osušila. Mislim da se sada oporavilo jer primećujem da će da izbiju mladice
 
tako se verovatno desilo. Dosipao sam vodu umereno i ona je brzo prolazila kroz saksiju, bez obzira koliko malo sipao. A onda se u tacni koja skuplja tu vodu navatao neki beli film...

Na kraju sam pre par nedelja promenio komplet zemlju. Naravno da je to bio stres za biljku i puno lišča je otpalo a par mladica se osušila. Mislim da se sada oporavilo jer primećujem da će da izbiju mladice
Koren biljke se sastoji od žila i žilica. Stariji deo korena su žile, koje su i deblje ali one mahom ne uzimaju vodu i hranu iz podloge,
već to čine tanke žilice i korenove dlačice ( a hranu transportuju deblji delovi korena - žile). Korenove dlačice su jako fine i tanke pa ih i ne vidimo okom.
Ako zemlja (supstrat) zasuši, prvo stradaju korenove dlačice - absorberi hrane i vode -,.. ili se osuše ili popucaju pri ponovnom zalivanju,.. ako popucaju, tada i obole.
tada prvo strada starije lišće na biljci - biljka ih odbacuje, jer ne može sve da ishrani.

Ako starije lišće žuti i otpada ili je do korena (oboleo) ili do nedovoljno svetla.
Ako samo "vene" ( a zeleno je) nema dovoljno vode u korenu - koren ne pravi pritisak (turgor) koji drži lišće u uspravnom položaju - na gore.

Ako su novi (mladi) listovi) sve manji, - fali hrane u korenu.
 
Koren biljke se sastoji od žila i žilica. Stariji deo korena su žile, koje su i deblje ali one mahom ne uzimaju vodu i hranu iz podloge,
već to čine tanke žilice i korenove dlačice ( a hranu transportuju deblji delovi korena - žile). Korenove dlačice su jako fine i tanke pa ih i ne vidimo okom.
Ako zemlja (supstrat) zasuši, prvo stradaju korenove dlačice - absorberi hrane i vode -,.. ili se osuše ili popucaju pri ponovnom zalivanju,.. ako popucaju, tada i obole.
tada prvo strada starije lišće na biljci - biljka ih odbacuje, jer ne može sve da ishrani.

Ako starije lišće žuti i otpada ili je do korena (oboleo) ili do nedovoljno svetla.
Ako samo "vene" ( a zeleno je) nema dovoljno vode u korenu - koren ne pravi pritisak (turgor) koji drži lišće u uspravnom položaju - na gore.

Ako su novi (mladi) listovi) sve manji, - fali hrane u korenu.
Baš ti hvala, imao sam situaciju da se suši veliko staro lišće.

Znači da je koren oboleo? Šta se normalno radi u toj situaciji?
 
Baš ti hvala, imao sam situaciju da se suši veliko staro lišće.

Znači da je koren oboleo? Šta se normalno radi u toj situaciji?
Biljka često odbacuje stare listove jer nema dovoljno svetla ( dovoljno svetla - prvi uslov fotosinteze). To je prva sumnja u zimskim uslovima, kada je i prirodno svetlo puno slabije.

Ako je koren oboleo, tada je najbolje promeniti zemlju i biljku prihranjivati preko listova ( češće špricati sa slabim rastvorom lisnog đubriva), kao i kod nas ljudi - što je infuzija - to je za biljke prihrana preko listova. Dok na korenu izrastu nove dlačice.

ps: da li je problem svetlo ili bolest u korenu biljke?,.. da bih to prosudio trebam fotografiju te biljke - na mestu na kojem je držite.
 
Biljka često odbacuje stare listove jer nema dovoljno svetla ( dovoljno svetla - prvi uslov fotosinteze). To je prva sumnja u zimskim uslovima, kada je i prirodno svetlo puno slabije.

Ako je koren oboleo, tada je najbolje promeniti zemlju i biljku prihranjivati preko listova ( špricati sa slabim rastvorom lisnog đubriva), kao i kod nas ljudi - što je infuzija - to je za biljke prihrana preko listova.

ps: da li je problem svetlo ili bolest u korenu biljke?,.. da bih to prosudio trebam fotografiju te biljke - na mestu na kojem je držite.
 
Nisam znao da mogu da prskam listove sa hranom! Gde da nađem lisno đubrivo? Mogu li sam da napravim?

Biljka je kraj prozora i ima dovoljno svetla. Sigurno je koren u pitanju jer pokazuje sve znake koje si opisao
Lisnog đubriva ima i po biljnim apotekama i u cvećarama i gde god su radnje u vezi sa vrtovima i biljkama,..
Preporučena doza je oko pola procenta ( 5 promila), ali to važi za ređu prihranu,.. za čestu prihranu ja stavim dosta mnje ( 1 do 2 promila . ima malih špriceva u humanim apotekama - jeftino).
Lisno đubrivo i đubrivo za - u zemlju - se bitno razlikuju - U KOM JE OBLIKU AZOT - ako je većinom u obliku nitrata - onda je za - u zemlju ,.. koren ga usvaja brzo, ali ako je bolestan,.. onda bolje ne - jer je hrana i za gljivice - patogene .
a, ako je u obliku Karbamid-a - popularnije - UREA - onda je bolje za preko listova.

Urea (karbamid) se u listu biljke usvaja za desetak minuta (primetno je i po zelenijoj boji listova) - usvaja ga enzim ureaza - i odmah ga ugrađuje u biljku.

Lisno đubrivo, gde je Azot u obliku Uree (Karbamid) neće popeći list ni ako je u jačoj dozi ( nitrat-i hoće)
i može se koristiti u za prihranu u zemlju, ali ne deluje odmah, (kao na listu) ,... već se čeka da se Karbamid raspadne na Nitrate.

Koren usvaja Nitrate, a listovi usvajaju Karbamid (Ureu). Ako su listovi na bljci dlakavi, zbog špricanja, listovi mogu da obole od lisnog đubriva (ako se ne osuše za sat - dva, zbog dlačica na njima)
 
Poslednja izmena:

Back
Top