Будизам...

Korenje

Mi smo slični drvetu, sa korenjem, stablom i krošnjom. Svaki list, svaka grana, zavisi od korenja, koje upija hranu iz tla i šalje je nagore kako bi nahranilo drvo.

Naše telo, zajedno sa rečima i delima, čulom vida, sluha, njuha, ukusa i dodira jeste poput grana, lišća i stabla. A um je poput korenja koje crpi hranu i šalje je kroz stablo do listova i grana, tako da one mogu da procvetaju i donesu plod.

Ajahn Chah: Simply So


tree.jpg
 
Ovo mi malo kontradiktorno, što bi bilo šta pustio da umre kad su dobro i loše subjektivne vrednosti?

Kad bi mogao post da bude lepljiv, stavio bih ovaj na početku svake stranice :)


Istina, dualitet dobrog i loseg je samo uslovljeno vidjenje stvari. Ako to jasno vidis onda jasno vidis kako stvari funkcionisu. Ali to ti samo omogucava da se ne vezujes za kategorije s tim da to ne umanjuje stvarnost dobrog i loseg te ako ti je jasno ko si ti....onda ti je jasno da svako tvoje delo daje posledicu u buducnosti i neminovno se posledica reflektuje kao dobro ili lose. Ako ti vise nisi uslovljen dobrim i losim, drugi jesu te ako jacas saosecanje kao drugo krilo Budinog ucenja, onda je jasno zbog cega treba brinuti o dobrom i losem. Tvoj drugi citat u kom kazes da bi stavljao na pocetak svake stranice da je lepljiv se odnosi na izjavu: "Ako ti ne cinis dobro, ko ce"?!!! Ta izjava i izjava da lose treba pustiti da umre a ako vec ne umire da ga treba uciniti dobrim su jedno.
 
U istinu, nista se ne radja i nista ne umire. Kao sto se talas na moru odvaja od same povrsine mora i dize visoko da bi se na kraju vratio samoj povrsini, tako i um stvara oblike koji dolaze iz osnove i vracaju se toj osnovi....ali se pri tome ne moze reci da je talas nastao kao nesto sto je izdvojeno od samog mora pa tako se ne moze reci ni da se nesto radja ili nesto umire....

Um je izvor svih stvari, on im prethodi, on ih stvara.
Ko sa rđavom namerom govori il’ radi,
tog nesreća u stopu prati,
kao točak volovsku zapregu.

Dhammapada, strofa 1
 
MLAD MESEC - utorak, 21. februar 2012.

Svi okovi spadaju
sa onoga ko jasno vidi
i dobro zna stanja
koncentracije i uvida.

Dhammapada, strofa 384

Posetilac manastira upitao je učitelja, poštovanog Ađan Čaa, kako on može da kroz meditaciju vežba koncentraciju (samadhi) kad zapravo ne postoji sopstvo. Učitelj mu objasni da kada razvijamo koncentraciju. mi radimo sa sopstvom. Kada razvijamo uvid (vipassana), tada radimo sa ne-sopstvom. I na kraju, kada zaista znamo šta je šta, tada smo otišli iza i sopstva i ne-sopstva.

S ljubavlju
monah Munindo
 
Poslednja izmena:
Meditacija

Pitanje za danas je zašto bi uopšte trebalo meditirati? U čemu je značaj meditacije? Zašto se ona toliko ističe u Budinom učenju?

Ideja meditacije je još davno definisana na sledeći način: upoznati um, oblikovati um i osloboditi um. Pri tome, upoznavanje uma znači razumeti način na koji naš um funkcioniše. Ako to ne znamo, mi smo zaista nalik običnim mašinama. A kad upoznamo svoj um, tada smo u prilici i da ga oblikujemo. To znači da postanemo njegovi gospodari. jer ako ne postanemo to, postaćemo njegove sluge. Tada nas misli i emocije kontrolišu i posledica toga je sve više patnje. Otuda je vrlo važno naučiti kako da oblikujemo sopstveni um. A kada to postignemo, tada dobijamo oslobođen um. Dakle, važnost meditacije jeste u otkrivanju kako da dođemo do slobodnog uma, uma koji je srećan, uma koji je spokojan, uma u kojem ima mnogo ljubavi.

Još jedna zanimljiva stvar u vezi sa meditacijom jeste da uočimo koliko mnogo stvari činimo da bismo svoje telo održali zdravim. Hranimo ga, čistimo, vežbamo, kada se telo razboli idemo kod lekara po poseban lek. Zaista sve činimo kako bismo telo održali zdravim. No, šta činimo da bismo svoj um održali zdravim? Jeste li ikada razmislili o ovom vrlo važnom pitanju? Pri tome nam mora biti jasno šta naš um čini bolesnim, šta mu škodi. Koji su simptomi bolesti ljudskog uma? Meditacija je upravo to, istraživanje tih simptoma, njihovo uklanjanje i postizanje potpunog zdravlja našeg uma.

S. Goodwin: Why We Should Meditate


meditate-silhouette-p.jpg
 
Neprijatna iskustva

Molim vas da shvatite da meditacija ne znači da uvek imamo prijatna, pozitivna iskustva. Zapravo, neprijatna iskustva ne predstavljaju nikakav problem za nas sve dok se ne identifikujemo sa njima. Istinski izazov koji je pred nama je da naučimo kako da radimo sa tim neprijatnim iskustvima, kako da radimo sa fizičkim bolom, kako da radimo sa mentalnim bolom. To je daleko važnije nego da jednostavno doživljavamo prijatna, pozitivna iskustva.

Tako u svakodnevnom životu imamo probleme kao što su bes, napetost, strahovi, tuga, osećaj krivice -- sve te stvari nam zaista stvaraju patnju. Ali uz pomoć svesnosti možemo da ih otkrijemo, možemo da ih istražimo, možemo da eksperimentišemo sa tim problemima. I kada ih istražite, shvatićete da vi sami sebi stvarate problem. Kada to uvidite, možete koristiti mudrost da sebe oslobodite tog problema. Možete koristiti mudrost da razumete šta se odigrava u vašem telu i umu. Kroz to razumevanje stvarate promenu ili pak nastavljate da radite sa problemima, da ih istražujete. Tako i samo neprijatno iskustvo postaje objekat meditacije.

Godwin Samararatne: The Importance of Awareness
 
Jest al treba trening. Skoro sam pričao sa jednim prijateljem na tu temu.
On je tu meni rekao da ako nešto procenim kao potencijalno negativno ne treba ga izbegavati već mu ići u susret i ja se slažem.
Ali, bez fokusa pažnje o tome zašto neka situacija izaziva određeni doživljaj sve je džaba. Zato se mora znati - ako si spreman na suočavanje, budi spreman i na obrađivanje doživljaja.
Imati svest o tome zašto doživljavamo baš to, koji su uzroci i uvid u to da je za sve kriv ego nije lako, ali je dostižno. Ja uspevam ponekad.
 
Da li si imao trening kada si stvarao podelu na pozitivno i na negativno ili se je podela spontano desila kroz iskustvo?! Da li si imao trening stvaranja ega ili se je i on formirao kroz zivotno iskustvo?! "Ja uspevam" a "za sve je kriv ego"...da li je Ja razlicito ili isto sto i ego?! Da li je Ja razlicito ili isto u odnosu na sam dozivaljaj?! Ko je taj sto trenira?!!!

Film na platnu je film...filmovi se u bioskopu menjaju ali platno ostaje.
 
Hehe vidim na šta misliš ali sam se bio loše malo izrazio. Mislio sam na neprijatan doživljaj. A ono ja koristim jer ne mogu kroz govor da drugačije pričam o sebi, a kad bih morao da ti odgovorim o podeli, nisam nikad bio "u treningu" tako da većina stvari potiče iz mog iskustva (da ne cepidlačimo o tome šta je iskustvo) a tek nešto malo iz onih fokusiranih stanja.
Ovo ja koje sada piše niti je isto niti različito od onog ja koje bivstvuje i doživljava ali je ipak nešto više od ega kao posledice izolacije i interakcije sa okolinom u cilju razgraničavanja sopstvenogo bića :)
 
Samo znati, ništa više

Veoma važan deo praktikovanja meditacije jeste da smo svesni, da znamo šta se događa. Zato, kad god vam se ukaže prilika vežbajte ovaj kvalitet u sebi, da znate koliko god je moguće više šta se događa u vašem umu i telu, iz trenutka u trenutak. Čak i ako je to neko neprijatno iskustvo, čak i ako je to nešto što smatrate čudnim, samo znajte da se to događa, umesto da počnete da se brinete, razmišljajući: Da li dobro vežbam? Je li normalno imati ovakva iskustva? Nije uopšte nužno da ovako razmišljam, već samo da znam da je to ono što osećam u ovom trenutku, to je osećaj koji doživljavam.

Drugi važan aspekt povezan sa tim da smo svesni, jeste da budemo svesni sa ljubavlju, da znamo to što se događa sa jednim prijateljskim stavom. To može biti isti onaj stav privrženosti sa kojim majka gleda, posmatra svoje dete. Zato kad vežbate posmatranje, svesnost, otkrivanje toga što se desava u ovom trenutku u vašem umu i telu, vežbajte i da na to gledate poput majke koja posmatra svoje dete, sa blagonaklonošću, sa blagošću, sa otvorenošću.

Godwin Samararatne: Quality of Just Knowing


godwin.jpg
 
Put gašenja plamena u umu

Ćunda, nemoguće je da onaj ko i sam tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj; ali je zato moguće da onaj ko sam ne tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj. Nemoguće je da onaj ko je i sam neukroćen, nedisciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] neugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća]; ali je zato moguće da onaj ko je i sam ukroćen, disciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] ugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća].

Buda
Sallekha sutta -- Govor o brisanju, MN 8


helpinghand.jpg
 
Meditacija i motivacija

Ima ljudi koji misle da kada postanemo meditanti, gubimo interes za stvari, postajemo indiferentni, izuzetno pasivni i tako dalje. Moje je vi]enje da sa meditacijom mi gubimo motivaciju za neke stvari, ali istovremeno razvijamo motivaciju za neke druge. Smatram da sa meditacijom učimo da pronađemo i razvijamo interesovanje za sam život. Naročito sa naglašavanjem praktikovanja svesnosti, učimo da živimo punim srcem. Tako, šta god da radite u životu, radićete to punim srcem, sa potpunom i nepodeljenom pažnjom usmerenom na to što radite. Razvijajući tu veštinu, menjate i kvalitet svog života.

S tim u vezi, kroz praktikovanje meditacije neminovno ćete videti, čuti, osećati stvari punim srcem, tako da vaša čula postaju zaista probuđena. I otuda ćete početi da vidite oko sebe neke stvari koje do tada niste primećivali. Male stvari, one koje obično uzimate zdravo za gotovo, sada ćete videti vrlo jasno i precizno. I to vam može pomoći da zaista počnete da cenite lepotu oko sebe... Interesantno je da će se isto dogoditi i sa stvarima unutar nas. Određeni vidovi, određeni delovi nase ličnosti koje smo podrazumevali, na koje nismo obraćali pažnju, postaju nam vrlo jasni. Dakle, kroz meditaciju razvijamo motivaciju za stvari i oko nas i u nama.

Još jedna oblast gde možemo razviti motivaciju kroz vežbanje jeste da zaista postajemo prijemčivi za patnju drugih, ali i za sopstvenu patnju. Obično, kada ljudi koji ne meditiraju počnu da pate, oni nemaju metod kako da rade sa tom patnjom, već joj se prepuste, potonu u nju i nastavljaju da pate. A kada naiđu na patnju drugh, nemaju prostora, nemaju vremena čak ni da je malo bolje zagledaju. Otuda kroz meditaciju razvijate jedan divan kvalitet, učeći da imate saosećanje za sopstvenu patnju i da imate saosećanje za patnju drugih. I kada u određenim situacijama treba da reagujete, uradićete to vrlo odlučno, vrlo svesno, čineci upravo ono što je neophodno u jednoj takvoj prilici. Zato bih vam savetovao da razvijate pravu motivaciju za umanjivanje sopstvene patnje i patnje drugih. I da svoje saosećanje prevodite u akciju. Shvatite, to što posmatrate stvari, ali se sa njima ne poistovećujete, ne znači da ćete sa meditacijom postati neaktivni, postati pasivni. Ne, vi ćete delovati, ali će ipak kvalitet tog delovanja biti sasvim drugačiji.

Godwin Samararatne: Motivation and Meditation


goodwin-1.jpg
 
Uspjeh se na Hrid lešinara

Uspjeh se na Hrid lešinara da otpočinem
i vidjeh u podnožju slona kako okupan
izlazi na obalu.

Krotitelj dohvati podbadač i zapovedi mu: "Klekni!"
Slon klekne, a čovjek mu se uspne na pleća.
Vidjeh kako je ljudska moć ukrotila neobuzdanost.
Tad i ja pribrah svoju ćud i bodra odoh u šumu.

Monahinja Dantika
Therigatha, III.5


elephantcamp.jpg
 
Dhamma

Suština Budinog učenja može se sumirati u dva principa: Četiri plemenite istine i Plemeniti osmostruki put. Prvi princip obuhvata teoriju i prvenstvena reakcija koju on izaziva jeste razumevanje; drugi obuhvata praksu, u najširem smislu te reči, i pre svega poziva na vežbanje. Unutar strukture učenja ova dva principa povezana su u jednu neraskidivu celinu koja se naziva Dhamma-Vinaya, Učenje-i-praksa ili, ukratko, Dhamma. Unutrašnje jedinstvo Dhamme garantuje činjenica da poslednja od Četiri plemenite istine, istina o putu, govori zapravo o Plemenitom osmostrukom putu, dok prvi član Plemenitog osmostrukog puta, ispravno razumevanje, predstavlja u stvari razumevanje Četiri plemenite istine. Tako ova dva principa prodiru i uključuju jedan drugog, jer formula Četiri plemenite istine sadrži Osmostruki put i Plemeniti osmostruki put sadrži četiri istine.

Bhikkhu Bodhi: The Noble Eightfold Path


Plemeniti osmostruki put
 
PUN MESEC - sreda, 7. mart 2012 - Magha puđa

Kao što kap vode sklizne sa lotosovog lista
isto tako i jadi ne prianjaju za one
koji su sebe oslobodili otrovnih žudnji.

Dhammapada, strofa 336


Jadi života nas lako ubede da su upravo oni najvažnija stvar. Čini nam se da od nas traže ogromnu količinu pažnje. Međutim, Buda nas podučava da su svesnost i mudro promišljanje najvažniji. Ako je naše praktikovanje svesnosti dovoljno zrelo, bićemo u stanju da posmatramo patnju kad se pojavi, a da ne postanemo suviše fascinirani njome. Takođe ćemo biti u stanju da promišljamo o stvarnosti tih raspoloženja koja nas obuzimaju, a ne samo da se lepimo za njih. Jer ona nisu konačna stvarnost -- ona dolaze i prolaze. I postoji razlog njihovog nastanka. Kada jednom prepoznamo taj razlog, kaže Buda, patnja jednostavno sklizne sa nas.

S ljubavlju
monah Munindo
 

Back
Top