Bozanić, prvi hrvatski kardinal koji hodočasti u Jasenovac

Objavio sam vijest jer je vazna za sve Srbe koji su na bilo koji nacin pogodjeni Jasenovackom tragedijom.

Crkva je najkonzervativnija organizacija neke drzave. Mozda se ne cini kao velika stvar, al' to je znacajan korak ka popravljanju narusenih odnosa izmedju nasa dva naroda.

mali korak za njega, ali veliki za vernike na obe strane:ok::ok:
 
PJa je ne gledam tvojim ochima niti smatram da im je cilj bio sistematsko unishtavanje bilo kog naroda.

++++
Istoričari Drugog svetskog rata protiv rehabilitacije Draže Mihailovića
Obnova procesa bila bi presedan u svetu

Mi, istoričari II svetskog rata na tlu Srbije, smatramo da se pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića u ovom vremenu ne može postaviti iz suštinskih i formalnih razloga.
Ravnogorski pokret je samonikao, nastao od grupe nepredatih vojnika u Aprilskom ratu koje je pukovnik Dragoljub Mihailović odveo na Ravnu goru aprila 1941. Pokret je oformljen do septembra aktivnošću Draže koji je slao brojne poruke bivšim oficirima i uticajnim ličnostima, kao i kvislinškim liderima otvorenim kolaboracionistima. Draža je tajno, što mu je bio metod, pregovarao sa Titom, ali nije prihvatio kurs oružane borbe; pregovarao je i sa Nemcima i to uspešno. Sa iskustvom predratnog obaveštajca obmanjivao je saveznike da će napasti okupatora i zato je stalno tražio pomoć u oružju, opremi i novcu. Obmanjivao je sopstveni narod patriotskim parolama, te je uspeo da privuče deo javnosti.
U stvarnosti uloga Draže je bila krajnje retrogradna. Formirao je „crne trojke” koje su činile zločine nad civilima. Patentirao je slovo „Z” objavljivano preko Radio Londona, a četnička kama klala je Srbe. Žrtve ravnogoraca u Srbiji brojnije su nego žrtve svih ostalih kvislinga zajedno. Pored toga, u Sandžaku je ubijeno 30-35.000 muslimana, mirnih stanovnika. Akciju je vodio komandant crnogorskih četnika Pavle Đurišić, koji potom dobija gvozdeni krst od Hitlera.
Politički ciljevi Ravne gore izraženi su kroz mnoštvo dokumenata. Koncept „Homogena Srbija” nastao je juna 1941, u njemu se zagovara „Velika Jugoslavija” i u njoj „Velika Srbija” do linije Karlobag-Virovitica. Ta država bi kontrolisala sve oblasti javnog života. Bitan činilac je srpski narod koji se „nesme deliti po klasama”. Predviđa se jedna država, monarhistička i centralistička, jedno društvo bez političkog pluralizma pod jednim vođom „Čičom”, sve u „Novoj Evropi”. Draža je u naredbama zastupao iste stavove: „Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata”.
Draža je inicirao konferenciju četničke omladine Crne Gore i Sandžaka krajem 1942, na kojoj je zaključeno da će uvećana Jugoslavija biti centralizovana kraljevina. Hrvati i Slovenci će u njoj imati svoje oblasti, a „nacionalnih manjina neće biti”. „Neko vreme” (?) će jedini nosilac vlasti biti četnička organizacija. Svi državni činovnici i sudije biće iz četničkih redova. Vojska i žandarmerija pod direktnom kontrolom četničke organizacije…
Izveštaji britanskih vojnih misija jednodušno su ukazivali da se Draža ne bori protiv okupatora. Zapadni saveznici 1943. prestali su da pružaju pomoć četnicima, a na skupu velike trojice u Teheranu zaključeno je da treba pomoći samo Titovoj armiji. U leto 1944. Draža je raščinjen, a kralj Petar poziva sve četnike da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci pod komandom Tita, kako bi izbegli „sramni žig izdaje”.
Sva dokumentacija u zemlji i svetu svedoči o četničkoj saradnji sa okupatorom. Suđenje Draži Mihailoviću 1946. u prisustvu stranih predstavnika i novinara bilo je javno i legalno. Kao i Nirnberški proces, suđenja po nacionalnim tribunalima za ratne zločine su važeća i nigde u svetu se nije postavilo pitanje njihovog prekvalifikovanja.
Formalno-pravno, za dokazivanje da je Draža bespravno i nepravedno osuđen neophodan je odgovarajući postupak, što bi bio presedan u svetu. Postavljanje pitanja rehabilitacije četnika u ovom vremenu izazvalo bi veliko uznemirenje domaće i strane javnosti. U krajnjem efektu to bi bilo kompromitovanje Srbije. Potezanje ovog pitanja, pored toliko drugih od vitalnog značaja za opstanak i razvoj naše Srbije, izazvalo bi nove teškoće, trvenja i podele.
Dr Dragoljub Petrović, dr Miroljub Vasić, dr Momčilo Isić,
dr Radoje Pajović, dr Milovan Bosić, dr Ranko Končar,
dr Pero Damjanović, dr Dušan Živković, dr Milan Borković,
dr Olivera Milosavljević, dr Branko Latas, dr Branko Pavićević,
dr Mladenko Colić, dr Nenad Petrović, dr Gojko Jakovčev,
dr Nikola Živković, dr Miodrag Zečević,
dr Milutin Folić, dr Mladen Stefanović, dr Gojko Miljanić.
Bilo bi lijepo da MODERATOR ovo ne brise, da ljudi mogu neke stvari usporediti.

++++
 
Pa vidish Ljubo moje i tvoje pominjanje ravnogorske struje se veoma razlikuje. Ako me pitash da li pripadam struji koja je po tebi krvolochna i ubijala civile itd onda je odgovor NE,ali ako me pitash da li pripadam ravnogorskoj struji koja se po meni borila protiv zla i nacizma onda je odgovor DA tako da u svakom sluchaju nema razloga za ljutnju;) Inache pokojni deda mi je bio kapetan partizanski u ww2, zakleti komunista i veliki Jugosloven. Ratovao je po celoj Jugi,a na kraju zavrshio u Sloveniji. Za Bleiburg ga nikad nisam pitao:lol: Sa druge strane rodbina su svi bili teski monarhisti, nikad clanovi partije i redovno ishli u crkvu i slavili slave. Sve zavisi sa kog aspekta posmatrash tu ravnogorsku struju. Ja je ne gledam tvojim ochima niti smatram da im je cilj bio sistematsko unishtavanje bilo kog naroda.

Drži se tinaukovanja svog dede, prijatelju. Zna on zašto je bio u partizanima. :ok:

Religija i običaji nemaju nikakve veze. Komunisti su po tom pitanju napravili veliku grešku, što su pokušali boriti se protiv tradicije.
Da to nisu, još i dan-danas bi bili na vlasti u ovim krajevima.

Ali četnici ne mogu biti pozitivci kako god ih obrneš! :D
 
Drži se tinaukovanja svog dede, prijatelju. Zna on zašto je bio u partizanima. :ok:

Religija i običaji nemaju nikakve veze. Komunisti su po tom pitanju napravili veliku grešku, što su pokušali boriti se protiv tradicije.
Da to nisu, još i dan-danas bi bili na vlasti u ovim krajevima.

Ali četnici ne mogu biti pozitivci kako god ih obrneš! :D

Bio je prvo u cetnicima jer su ga mobilisali i odveli od kuce pa je odatle prebegao u partizane iz prostog razloga jer je zaista verovao u komunisticki sistem. Ono hleba i pravde za sve i ostale gluposti. Znam samo da istoriju pishu pobednici i da je mozda i "mala" nepravda ucinjena prema ravnogorskom pokretu. Inache prva pesma koju sam nauchio u zivotu bila je ruska "Kaljinka" koju me je deda nauchio sa 3 godine. Umro je bash te 1989. Mozda i na vreme da ne vidi shta mu se desilo sa tom njegovom ugoslavijom koju je voleo i vishe od zivota.
 
++++
Istoričari Drugog svetskog rata protiv rehabilitacije Draže Mihailovića
Obnova procesa bila bi presedan u svetu

Mi, istoričari II svetskog rata na tlu Srbije, smatramo da se pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića u ovom vremenu ne može postaviti iz suštinskih i formalnih razloga.
Ravnogorski pokret je samonikao, nastao od grupe nepredatih vojnika u Aprilskom ratu koje je pukovnik Dragoljub Mihailović odveo na Ravnu goru aprila 1941. Pokret je oformljen do septembra aktivnošću Draže koji je slao brojne poruke bivšim oficirima i uticajnim ličnostima, kao i kvislinškim liderima otvorenim kolaboracionistima. Draža je tajno, što mu je bio metod, pregovarao sa Titom, ali nije prihvatio kurs oružane borbe; pregovarao je i sa Nemcima i to uspešno. Sa iskustvom predratnog obaveštajca obmanjivao je saveznike da će napasti okupatora i zato je stalno tražio pomoć u oružju, opremi i novcu. Obmanjivao je sopstveni narod patriotskim parolama, te je uspeo da privuče deo javnosti.
U stvarnosti uloga Draže je bila krajnje retrogradna. Formirao je „crne trojke” koje su činile zločine nad civilima. Patentirao je slovo „Z” objavljivano preko Radio Londona, a četnička kama klala je Srbe. Žrtve ravnogoraca u Srbiji brojnije su nego žrtve svih ostalih kvislinga zajedno. Pored toga, u Sandžaku je ubijeno 30-35.000 muslimana, mirnih stanovnika. Akciju je vodio komandant crnogorskih četnika Pavle Đurišić, koji potom dobija gvozdeni krst od Hitlera.
Politički ciljevi Ravne gore izraženi su kroz mnoštvo dokumenata. Koncept „Homogena Srbija” nastao je juna 1941, u njemu se zagovara „Velika Jugoslavija” i u njoj „Velika Srbija” do linije Karlobag-Virovitica. Ta država bi kontrolisala sve oblasti javnog života. Bitan činilac je srpski narod koji se „nesme deliti po klasama”. Predviđa se jedna država, monarhistička i centralistička, jedno društvo bez političkog pluralizma pod jednim vođom „Čičom”, sve u „Novoj Evropi”. Draža je u naredbama zastupao iste stavove: „Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata”.
Draža je inicirao konferenciju četničke omladine Crne Gore i Sandžaka krajem 1942, na kojoj je zaključeno da će uvećana Jugoslavija biti centralizovana kraljevina. Hrvati i Slovenci će u njoj imati svoje oblasti, a „nacionalnih manjina neće biti”. „Neko vreme” (?) će jedini nosilac vlasti biti četnička organizacija. Svi državni činovnici i sudije biće iz četničkih redova. Vojska i žandarmerija pod direktnom kontrolom četničke organizacije…
Izveštaji britanskih vojnih misija jednodušno su ukazivali da se Draža ne bori protiv okupatora. Zapadni saveznici 1943. prestali su da pružaju pomoć četnicima, a na skupu velike trojice u Teheranu zaključeno je da treba pomoći samo Titovoj armiji. U leto 1944. Draža je raščinjen, a kralj Petar poziva sve četnike da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci pod komandom Tita, kako bi izbegli „sramni žig izdaje”.
Sva dokumentacija u zemlji i svetu svedoči o četničkoj saradnji sa okupatorom. Suđenje Draži Mihailoviću 1946. u prisustvu stranih predstavnika i novinara bilo je javno i legalno. Kao i Nirnberški proces, suđenja po nacionalnim tribunalima za ratne zločine su važeća i nigde u svetu se nije postavilo pitanje njihovog prekvalifikovanja.
Formalno-pravno, za dokazivanje da je Draža bespravno i nepravedno osuđen neophodan je odgovarajući postupak, što bi bio presedan u svetu. Postavljanje pitanja rehabilitacije četnika u ovom vremenu izazvalo bi veliko uznemirenje domaće i strane javnosti. U krajnjem efektu to bi bilo kompromitovanje Srbije. Potezanje ovog pitanja, pored toliko drugih od vitalnog značaja za opstanak i razvoj naše Srbije, izazvalo bi nove teškoće, trvenja i podele.
Dr Dragoljub Petrović, dr Miroljub Vasić, dr Momčilo Isić,
dr Radoje Pajović, dr Milovan Bosić, dr Ranko Končar,
dr Pero Damjanović, dr Dušan Živković, dr Milan Borković,
dr Olivera Milosavljević, dr Branko Latas, dr Branko Pavićević,
dr Mladenko Colić, dr Nenad Petrović, dr Gojko Jakovčev,
dr Nikola Živković, dr Miodrag Zečević,
dr Milutin Folić, dr Mladen Stefanović, dr Gojko Miljanić.
Bilo bi lijepo da MODERATOR ovo ne brise, da ljudi mogu neke stvari usporediti.

++++

Malo i sumanjam u ove podatke. Kako to da nigde spomenika nema tim sandzackim zrtvama niti masovne grobnice nikad nisu pronadjene? A mislish da komunistima nije bilo u interesu da ih nadju i okrive cetnicki pokret??? Inache verovao ili ne u cetnicima je bilo i muslimana srpske nacionalnosti shto ovi tvoji izvori uopshte ne navode.
 
++++
Istoričari Drugog svetskog rata protiv rehabilitacije Draže Mihailovića
Obnova procesa bila bi presedan u svetu

Mi, istoričari II svetskog rata na tlu Srbije, smatramo da se pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića u ovom vremenu ne može postaviti iz suštinskih i formalnih razloga.
Ravnogorski pokret je samonikao, nastao od grupe nepredatih vojnika u Aprilskom ratu koje je pukovnik Dragoljub Mihailović odveo na Ravnu goru aprila 1941. Pokret je oformljen do septembra aktivnošću Draže koji je slao brojne poruke bivšim oficirima i uticajnim ličnostima, kao i kvislinškim liderima otvorenim kolaboracionistima. Draža je tajno, što mu je bio metod, pregovarao sa Titom, ali nije prihvatio kurs oružane borbe; pregovarao je i sa Nemcima i to uspešno. Sa iskustvom predratnog obaveštajca obmanjivao je saveznike da će napasti okupatora i zato je stalno tražio pomoć u oružju, opremi i novcu. Obmanjivao je sopstveni narod patriotskim parolama, te je uspeo da privuče deo javnosti.
U stvarnosti uloga Draže je bila krajnje retrogradna. Formirao je „crne trojke” koje su činile zločine nad civilima. Patentirao je slovo „Z” objavljivano preko Radio Londona, a četnička kama klala je Srbe. Žrtve ravnogoraca u Srbiji brojnije su nego žrtve svih ostalih kvislinga zajedno. Pored toga, u Sandžaku je ubijeno 30-35.000 muslimana, mirnih stanovnika. Akciju je vodio komandant crnogorskih četnika Pavle Đurišić, koji potom dobija gvozdeni krst od Hitlera.
Politički ciljevi Ravne gore izraženi su kroz mnoštvo dokumenata. Koncept „Homogena Srbija” nastao je juna 1941, u njemu se zagovara „Velika Jugoslavija” i u njoj „Velika Srbija” do linije Karlobag-Virovitica. Ta država bi kontrolisala sve oblasti javnog života. Bitan činilac je srpski narod koji se „nesme deliti po klasama”. Predviđa se jedna država, monarhistička i centralistička, jedno društvo bez političkog pluralizma pod jednim vođom „Čičom”, sve u „Novoj Evropi”. Draža je u naredbama zastupao iste stavove: „Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata”.
Draža je inicirao konferenciju četničke omladine Crne Gore i Sandžaka krajem 1942, na kojoj je zaključeno da će uvećana Jugoslavija biti centralizovana kraljevina. Hrvati i Slovenci će u njoj imati svoje oblasti, a „nacionalnih manjina neće biti”. „Neko vreme” (?) će jedini nosilac vlasti biti četnička organizacija. Svi državni činovnici i sudije biće iz četničkih redova. Vojska i žandarmerija pod direktnom kontrolom četničke organizacije…
Izveštaji britanskih vojnih misija jednodušno su ukazivali da se Draža ne bori protiv okupatora. Zapadni saveznici 1943. prestali su da pružaju pomoć četnicima, a na skupu velike trojice u Teheranu zaključeno je da treba pomoći samo Titovoj armiji. U leto 1944. Draža je raščinjen, a kralj Petar poziva sve četnike da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci pod komandom Tita, kako bi izbegli „sramni žig izdaje”.
Sva dokumentacija u zemlji i svetu svedoči o četničkoj saradnji sa okupatorom. Suđenje Draži Mihailoviću 1946. u prisustvu stranih predstavnika i novinara bilo je javno i legalno. Kao i Nirnberški proces, suđenja po nacionalnim tribunalima za ratne zločine su važeća i nigde u svetu se nije postavilo pitanje njihovog prekvalifikovanja.
Formalno-pravno, za dokazivanje da je Draža bespravno i nepravedno osuđen neophodan je odgovarajući postupak, što bi bio presedan u svetu. Postavljanje pitanja rehabilitacije četnika u ovom vremenu izazvalo bi veliko uznemirenje domaće i strane javnosti. U krajnjem efektu to bi bilo kompromitovanje Srbije. Potezanje ovog pitanja, pored toliko drugih od vitalnog značaja za opstanak i razvoj naše Srbije, izazvalo bi nove teškoće, trvenja i podele.
Dr Dragoljub Petrović, dr Miroljub Vasić, dr Momčilo Isić,
dr Radoje Pajović, dr Milovan Bosić, dr Ranko Končar,
dr Pero Damjanović, dr Dušan Živković, dr Milan Borković,
dr Olivera Milosavljević, dr Branko Latas, dr Branko Pavićević,
dr Mladenko Colić, dr Nenad Petrović, dr Gojko Jakovčev,
dr Nikola Živković, dr Miodrag Zečević,
dr Milutin Folić, dr Mladen Stefanović, dr Gojko Miljanić.
Bilo bi lijepo da MODERATOR ovo ne brise, da ljudi mogu neke stvari usporediti.

++++
več je iskopirano i zaljpljno u "private arhiv";)
 
++++
Istoričari Drugog svetskog rata protiv rehabilitacije Draže Mihailovića
Obnova procesa bila bi presedan u svetu

Mi, istoričari II svetskog rata na tlu Srbije, smatramo da se pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića u ovom vremenu ne može postaviti iz suštinskih i formalnih razloga.
Ravnogorski pokret je samonikao, nastao od grupe nepredatih vojnika u Aprilskom ratu koje je pukovnik Dragoljub Mihailović odveo na Ravnu goru aprila 1941. Pokret je oformljen do septembra aktivnošću Draže koji je slao brojne poruke bivšim oficirima i uticajnim ličnostima, kao i kvislinškim liderima otvorenim kolaboracionistima. Draža je tajno, što mu je bio metod, pregovarao sa Titom, ali nije prihvatio kurs oružane borbe; pregovarao je i sa Nemcima i to uspešno. Sa iskustvom predratnog obaveštajca obmanjivao je saveznike da će napasti okupatora i zato je stalno tražio pomoć u oružju, opremi i novcu. Obmanjivao je sopstveni narod patriotskim parolama, te je uspeo da privuče deo javnosti.
U stvarnosti uloga Draže je bila krajnje retrogradna. Formirao je „crne trojke” koje su činile zločine nad civilima. Patentirao je slovo „Z” objavljivano preko Radio Londona, a četnička kama klala je Srbe. Žrtve ravnogoraca u Srbiji brojnije su nego žrtve svih ostalih kvislinga zajedno. Pored toga, u Sandžaku je ubijeno 30-35.000 muslimana, mirnih stanovnika. Akciju je vodio komandant crnogorskih četnika Pavle Đurišić, koji potom dobija gvozdeni krst od Hitlera.
Politički ciljevi Ravne gore izraženi su kroz mnoštvo dokumenata. Koncept „Homogena Srbija” nastao je juna 1941, u njemu se zagovara „Velika Jugoslavija” i u njoj „Velika Srbija” do linije Karlobag-Virovitica. Ta država bi kontrolisala sve oblasti javnog života. Bitan činilac je srpski narod koji se „nesme deliti po klasama”. Predviđa se jedna država, monarhistička i centralistička, jedno društvo bez političkog pluralizma pod jednim vođom „Čičom”, sve u „Novoj Evropi”. Draža je u naredbama zastupao iste stavove: „Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata”.
Draža je inicirao konferenciju četničke omladine Crne Gore i Sandžaka krajem 1942, na kojoj je zaključeno da će uvećana Jugoslavija biti centralizovana kraljevina. Hrvati i Slovenci će u njoj imati svoje oblasti, a „nacionalnih manjina neće biti”. „Neko vreme” (?) će jedini nosilac vlasti biti četnička organizacija. Svi državni činovnici i sudije biće iz četničkih redova. Vojska i žandarmerija pod direktnom kontrolom četničke organizacije…
Izveštaji britanskih vojnih misija jednodušno su ukazivali da se Draža ne bori protiv okupatora. Zapadni saveznici 1943. prestali su da pružaju pomoć četnicima, a na skupu velike trojice u Teheranu zaključeno je da treba pomoći samo Titovoj armiji. U leto 1944. Draža je raščinjen, a kralj Petar poziva sve četnike da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci pod komandom Tita, kako bi izbegli „sramni žig izdaje”.
Sva dokumentacija u zemlji i svetu svedoči o četničkoj saradnji sa okupatorom. Suđenje Draži Mihailoviću 1946. u prisustvu stranih predstavnika i novinara bilo je javno i legalno. Kao i Nirnberški proces, suđenja po nacionalnim tribunalima za ratne zločine su važeća i nigde u svetu se nije postavilo pitanje njihovog prekvalifikovanja.
Formalno-pravno, za dokazivanje da je Draža bespravno i nepravedno osuđen neophodan je odgovarajući postupak, što bi bio presedan u svetu. Postavljanje pitanja rehabilitacije četnika u ovom vremenu izazvalo bi veliko uznemirenje domaće i strane javnosti. U krajnjem efektu to bi bilo kompromitovanje Srbije. Potezanje ovog pitanja, pored toliko drugih od vitalnog značaja za opstanak i razvoj naše Srbije, izazvalo bi nove teškoće, trvenja i podele.
Dr Dragoljub Petrović, dr Miroljub Vasić, dr Momčilo Isić,
dr Radoje Pajović, dr Milovan Bosić, dr Ranko Končar,
dr Pero Damjanović, dr Dušan Živković, dr Milan Borković,
dr Olivera Milosavljević, dr Branko Latas, dr Branko Pavićević,
dr Mladenko Colić, dr Nenad Petrović, dr Gojko Jakovčev,
dr Nikola Živković, dr Miodrag Zečević,
dr Milutin Folić, dr Mladen Stefanović, dr Gojko Miljanić.
Bilo bi lijepo da MODERATOR ovo ne brise, da ljudi mogu neke stvari usporediti.

++++

Postavi link za ovaj tekst, pa će ga valjda moderatori ostaviti. :D
 
Bio je prvo u cetnicima jer su ga mobilisali i odveli od kuce pa je odatle prebegao u partizane iz prostog razloga jer je zaista verovao u komunisticki sistem. Ono hleba i pravde za sve i ostale gluposti. Znam samo da istoriju pishu pobednici i da je mozda i "mala" nepravda ucinjena prema ravnogorskom pokretu. Inache prva pesma koju sam nauchio u zivotu bila je ruska "Kaljinka" koju me je deda nauchio sa 3 godine. Umro je bash te 1989. Mozda i na vreme da ne vidi shta mu se desilo sa tom njegovom ugoslavijom koju je voleo i vishe od zivota.

dule,citaj ono gore sto pishu istoricari srbije o "cetnicima" i tzv.ravnogorskom pokretu..citaj dule.
 
Poslednja izmena:
Kako da pitam mrtvog coveka? A i moji sumnjam da znaju bilo shta o tome. Moj deda je inache bio prava dobrichina. Chisto sumnjam da bi pucao u nekog nenaoruzanog pa makar bio i ustashka gnjida.
To nisam znao ali sam se unapred ogradio i rekao da pitaš svoje ako on nije živ. Mnoge dobričine su morale raditi i ono šta im inače nikad ne bi palo na pamet. No u svakom slučaju je bio svedok onoga šta se tamo događalo pa je imao šta da ti odgovori dok je bio živ.
 
To nisam znao ali sam se unapred ogradio i rekao da pitaš svoje ako on nije živ. Mnoge dobričine su morale raditi i ono šta im inače nikad ne bi palo na pamet. No u svakom slučaju je bio svedok onoga šta se tamo događalo pa je imao šta da ti odgovori dok je bio živ.

Shta god prijatelju da se deilo budi uveren da se radilo o najcrnjim koljacima i gomnima kojih su se stideli svi poshteni Hrvati. Nemoj da smetnesh sa uma da su hrvatske jedinice u velikom obimu ucestvovale u tim likvidacijama. Nemash ti tamo kome da se poklonish. Ako hoces nekome onda idi u Jasenovac.
 
Teško ćeš da ostaviš dobar utisak na njih ako se stalno od straha budeš osvrtao da ne naletiš na neke budale, kao šta si to več napisao na temi "Tijanić promoviše Dalmaciju".

Jeste,ali sam rekao da bih ishao u Istru:D Tamo je duga pricha i ne radi se o strahu. Ja i moji ortaci smo proshli sve i svashta. Radi se o odmoru koji zelim,a ne da se bijem, to ovde mogu,a bez da dajem pare za taj luksuz:hahaha:
 
Shta god prijatelju da se deilo budi uveren da se radilo o najcrnjim koljacima i gomnima kojih su se stideli svi poshteni Hrvati. Nemoj da smetnesh sa uma da su hrvatske jedinice u velikom obimu ucestvovale u tim likvidacijama. Nemash ti tamo kome da se poklonish. Ako hoces nekome onda idi u Jasenovac.
Oni najcrnji koljači nisu bili na Bleiburgu več su diljem sveta dočekali starost. A drugi su stradavali. Ne poklanjam se ni u Bleiburgu ni u Jasenovcu niti to ima ikakvog smisla za naše generacije. Nikakva poklanjanja nisu sprečila, da se ponove slične stvari devedesetih.
 
Oni najcrnji koljači nisu bili na Bleiburgu več su diljem sveta dočekali starost. A drugi su stradavali. Ne poklanjam se ni u Bleiburgu ni u Jasenovcu niti to ima ikakvog smisla za naše generacije. Nikakva poklanjanja nisu sprečila, da se ponove slične stvari devedesetih.

Ako se nekome poklanonish onda to ima veze sa tvojim lichnim stavom i postovanjem prema zrtvama. Niko te ne tera naravno.
 

Back
Top