БиХ добила "зелено светло" за отварање преговора са ЕУ

Pogledajte prilog 1518710

BiH dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora sa EU


Lideri država članica Evropske unije danas su u Briselu dali su "zeleno svjetlo" BiH za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Pogledajte prilog 1518708

21.03.2024 | 20:54

Informacije o ovoj odluci čelnika zemalja članica Evropske unije potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel.

Ovu odluku su donijeli na temelju preporuke Evropske komisije (EK).

Podsjetimo, Evropska komisija je prošle sedmice objavila izvještaj u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uslove za početak dugog puta prema članstvu u Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u u februaru 2016. godine, a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u decembru 2022.

link

Па зар то није фантастично?! Честитке Босанцима! Видимо се у ЕУропи!
Fantastično je što je BiH dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora sa EU, ali da li stvarno mislite da je ovo korak ka progresu ili samo još jedan politički manevar?

Pitam se koliko će vremena proći dok se pregovori zaista pokrenu, a koliko će birokratije biti potrebno da bi se postigli konkretni rezultati.

Nadam se da će BiH uspjeti da prevaziđe sve prepreke na putu ka EU, ali ne možemo zanemariti i izazove koji stoje pred njom.

Srećno, Bosanci, ali ovo je samo početak puta koji će biti pun izazova i testova za vašu sposobnost da se prilagodite evropskim standardima!
 
1711176287872.png






JANJIĆ O "IZGUBLJENOM" DODIKU: "Ako misli da će ostati Dejton, što ide u EU? Sve je tanja vatra koju može da potpali"


1711176273369.png


Prije 58 min

Sinoć je na Face TV-u gostovao politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić.

Hadžifejzović: "Je li otvaranje EU vrata bh. čistilište?"


Janjić: "To što nas čeka - već smo prošli, ali smo pali na nekoliko ispita! Sad se otvara prilika da poslije pedeset godina odradimo i da probamo da ne zaratimo. Ovo što se otvorilo, tzv. pregovori o članstvu - to je nova prilika, sada organizovana, da se u BiH krene putem reforme. Nema više Jugoslavije. Pregovori će čekati još par mjeseci, dok se sve zemlje EU ne izjasne da to podržavaju. To može trajati jedno godinu dana, dok se sve posloži. Ne treba tu žuriti. Mada, igrači su dosta poznati da bi ulijevali optimizam.”

Hadžifejzović: “Koliko su lideri svjesni da će neki od njih biti na meti? Otvaraju vrata oni koji će biti počišćeni?”

Janjić: "To je tačno! Postoje mehanizmi da se stvar olakša! NATO je predigra. Ne znam da je iko ušao u EU, a da nije prvo ušao u NATO. To je pitanje: hoćeš li da garantuješ mir ili hoćeš u rat. Ovo je period u kojem BiH treba da pokaže da li je sposobna kao društvo da i hoda i žvače žvaku. Žvakanje žvake je ulazak u NATO. Prvo NATO, pa EU. Ako ima toliko žaba, progutaj najveću. Najveća žaba je mir.”

Hadžifejzović: “Koliko otpora očekuješ od Dodika i Srbije? Eto, EU nije problem, ali koliko će problem biti NATO?”

Janjić: “Mislim da je vrijeme sazrelo, i NATO-u i EU. Shvatili su: ‘Nećemo se mi s vama mlatiti - gutajte žabu!’ Treba zaboraviti želju Putina da se zaustavi širenje NATO-a. U pitanju su mjeseci da Srbija uđe u NATO. Kad je BiH u pitanju, tu sreću kvari samo Dodik zbog obećanja Putinu. Kad bi mu se Srbija izmaknula, to bi bilo drugačije.”

Hadžifejzović: “Misliš da će Dodik progutati i NATO žabu?”

Janjić: “Dodik sebi produžio politički život. Od njega ništa ne očekujem. Nije važan. Sretan je zbog početka pregovora sa EU!. Prostor se suzio. Svi su spremni da reaguju. Govorim o NATO-u, a sve je tanja vatra koju Dodik može da potpali.”

Hadžifejzović: “Dodik traži da entitet ostane kao cjelina u procesu. Misliš li da će u tom procesu ostati dejtonsko uređenje?”

Janjić: “Ako misli da će ostati Dejton, što ide u EU?! Dejton je uradio svoj posao... zaustavio je rat. On ili se zafrkava s vama ili ne znam...”
 
1711372386976.png




BiH dobila status zemlje kandidata za članstvo u NATO


1711372544185.png


25/03/2024 u 13:24 h

Članovi PS NATO-a također su razgovarali s Yehorom Chernievom, šefom ukrajinske delegacije u PS NATO-a, o tome kako najbolje podržati ukrajinsku borbu za slobodu i opstanak

Rukovodstvo Parlamentarne skupštine NATO saveza jučer u Talinu govorilo je o transformaciji Alijanse i podršci Ukrajini uoči 75. godišnjice NATO-a.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Michal Szczerba (Poljska) poručio je kako NATO mora biti transformisan za sljedeće generacije - jače nego ikad.

- Moramo osigurati da NATO nastavi sa radom. Da ostane kamen temeljac i nezamjenjiv garant naše sigurnosti, dodao je.

Članovi PS NATO-a također su razgovarali s Yehorom Chernievom, šefom ukrajinske delegacije u PS NATO-a, o tome kako najbolje podržati ukrajinsku borbu za slobodu i opstanak.

- Zahvaljujući vašoj podršci, Ukrajina je i dalje nezavisna i nastavlja svoju herojsku borbu, naglasio je Cherniev.

- Moramo djelovati odlučnije i brže, pokazati odlučnost i spremnost za svaki razvoj događaja, pozvao je savezničke zakonodavce.

Kao dio sveobuhvatne reforme partnerstava Skupštine usvojene u Talinu, Stalni komitet se složio da stvori novi status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za one nacije koje teže da se pridruže Alijansi i da zvanično odredi Ukrajinu, kao i Bosnu i Hercegovinu i Gruziju, kao NATO kandidate.

U dvije druge važne odluke, Stalni odbor je odlučio da se Skupština Kosova unaprijedi sa parlamentarnog posmatrača na pridruženog člana, kao i da se parlamentu Malte dodeli pridruženo članstvo.


Osim toga, oni su također pokrenuli korake za unaprijeđenje dijaloga i saradnje sa južnim susjedstvom Alijanse i indo-pacifičkom regijom.

Ove promjene u partnerstvu mora da ratifikuje Skupština u punom sastavu na Proljetnom zasedanju 2024. u Sofiji, u Bugarskoj, krajem maja.
 

1711470561718.png

Šefica švedske diplomatije: Pred BiH su reforme


"Kada smo dodijeli kandidatski status BiH u decembru 2022. i sada Evopski savjet odlučilo da se otvore pregovori o članstvu, naravno da time govorimo da vi možete biti članica. Ali mnoge su reforme pred vama. Po različitim kriterijama moraćemo pratiti planove kroz Delegaciju EU."


1711470513606.png


25.03.2024

Ministarka evropskih poslova Švedske Džesika Rosval u zvaničnoj je posjeti Bosni i Hercegovini, sastala se sa Elmedinom Konakovićem, ministrom spoljnih poslova BiH.

Rosval je navela kako je posjeta, iako ranije dogovorena, došla u pravom trenutku, te je čestitala BiH na otvaranju pregovora za članstvo u EU.

"Pokazali ste opredijeljnost za svoj evropski put kroz nekoliko novih zakona. Iskoristili ste ovaj trenutak. Svrha moje posjete je da pošaljem poruku s marljivim, napornim i dobrim radom. Što konkretnije rezultate pokažete i što više napora uložite u reforme, to će biti lakše održati momentum koji podržava proširenje", kazala je Rosval i dodala:

"To je posebno značajno kada govorimo o temeljnim pitanjima demokratije i vladavine prava. Švedska je zemlja koja podržava BiH na evropskom putu i politički i finansijaski smo najveći bilateralni donator."

Poručila je da tempo napredovanja BiH ka EU zavisi samo od BiH.

"Ponavljam ono što je rekla Ursula fon der Lajen koja je bila u januaru, u rukama BiH je da prihvati put koji ste prihvatili i ne dajte da vas išta skrene s puta. Vaše mjesto je u evropskoj porodici", navela je.

Na pitanje da li je moguće da BiH postane članica EU s obzirom na snažno prisustvo međunarodnog faktora – stranih sudija, OHR i stranih trupa EUFOR, Rosval je odgovorila:

"Da naravno. Kada smo dodijeli kandidatski status BiH u decembru 2022. i sada Evopski savjet odlučilo da se otvore pregovori o članstvu, naravno da time govorimo da vi možete biti članica. Ali mnoge su reforme pred vama. Po različitim kriterijama moraćemo pratiti planove kroz Delegaciju EU."

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH je istakao da je budućnost BiH u Evropskoj uniji i da je to bila jedna od tema sa kolegicom iz Švedske.
 

1711521441106.png

OČAJ U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: „Američka ambasada u BiH sabotira dogovor oko Izbornog zakona…“



1711521432124.png


Prije 1h

Iako je odluka Europskog vijeća sama po sebi značajna, očekuje se dug put ka članstvu u Europskoj uniji.

No, Amerikanci su još jednom upozorili Dragana Čovića i HDZ BiH kako je njihov prijedlog Izbornog zakona zapravo pokušaj stvaranja hrvatske izborne jedinice, što je za Amerikance neprihvatljivo.

Da je takav američki stav izazvao razočarenje u Čovićovim redovima svjedoči i istup Milana Sitarskog, beogradskog analitičara, inače bliskog HDZ-u BiH, ali i Jurice Gudelja, medijske perjanice Čovićevog HDZ-a.

Pogledajte njihove izjave!

 
1712577908843.png



Kovačević: Prelazak s etničkog na građanski koncept neminovnost na evropskom putu BiH


Najnovijom presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) po apelaciji Slavena Kovačevića srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda, i kako je Sud utvrdio, država Bosna i Hercegovina treba da osigura primarno građansko predstavljanje u institucijama vlasti, čime se suverenitet vraća u u ruke svih građana.




29.08.2023.

Prelazak s etničkog na građanski koncept jeste neminovnost na evropskom putu BiH.

Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu koju su povodom najnovije presude ESLJP-a organizirali Klub poslanika Demokratke fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i delegat u Domu naroda Dženan Đonlagić.

U osvrtu na značaj presude, njene pravne i političke implikacije, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i podnositelj spomenute apelacije Slaven Kovačević kazao je kako je etničko predstavljanje u institucijama vlasti direktan udar na demokratiju, podsjećajući kako Vijeće Evrope (VE) počiva na tri temeljna principa koji podrazumjevaju – demokratiju, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.

Kako je kazao, presudom ESLJP-a utvrđeno je pravo na slobodan izbor zajamčeno Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno da je jedan od stupova demokratije – aktivno biračko pravo podnositelja aplikacije prekršeno, te da je on onemogućen u konzumiranju tog prava.

– Tražio sam da svi građani Bosne i Hercegovine biraju svoga šefa države (Predsjedništvo BiH), bilo da je pojedinačan ili kolektivan u direktnim izborima – precizirao je Kovačević, a kako bi ranije presude – Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić imale smisla “da se svi mogu kandidirati (pasivno biračko pravo), onda moramo i mi moći svi glasati za sve kandidate“.

Dodao je kako se i u pogledu Doma naroda mora osigurati isti princip, odnosno otvoriti mogućnost građanima da te ljude biraju, “jer oni nama odgovaraju za svoj rad“, a u vezi s čime je, pozivajući se na Mišljenje Venecijanske komisije, od ESLJP-a tražio jedan od tri moguća scenarija, uključujući i njegovo „gašenje“ uz uvjet da se zaštita kolektivnih prava prenosi na Predstavnički dom.

Kovačević je u tom kontekstu zaključio kako je potrebno izmijeniti aktuelnu paradigmu u BiH, odnosno preći s etničkog na građanski koncept, a što je neminovnost na evropskom putu, navodeći kako ne postoji nijedna zemlja u EU koja je etnički organizirana.

– Dejtonski mirovni sporazum je postigao svoj legitimni cilj – uspostavu mira i mi se nalazimo u procesu implementacije mira – istaknuo je Kovačević, potcrtavajući kako nisu tačne tvrdnje da se spomenutom presudom obara Dejton.

U pogledu očekivanja od međunarodne zajednice, Kovačević navodi kako ga zanima šta će na sve reći zemlje Kvinte, Delegacija EU i OHR, “koji je ovom presudom osramoćen“, te kako oni vide zaštitu ljudskih prava.

Podsjetio je, također, kako se Evropska konvencija, prema Ustavu BiH, direktno primjenjuje i ima prednost u odnosu na sva druga prava i u tom kontekstu naveo je kako je presuda Ustavnog suda u predmetu ‘Ljubić’ u potpunoj suprotnosti s presudom ESLJP-a, te da se, u skladu s tim, onda primjenjuje presuda u predmetu ‘Kovačević’.

Kovačević je, nadalje, upozorio kako neprovođenje presuda ESLJP-a, kao i podstrekavanje na njeno neprovođenje, predstavljaju krivično djelo, a na čemu bi se trebale angažirati nadležne institucije BiH.

Na početku obraćanja kazao kako je primijetio da postoje neki koji bi problematizirali njegovo nacionalne izjašnjavanje.

– Ja sam po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac, zato što sam državljanin BiH, a to nije isto što i etnička pripadnost i oni koji ne znaju razliku, to je njihova stvar. Ni u jednom zemlji na svijetu to nije isto. U svojoj tužbi nisam isticao etničku pripadnost, ja sam ovo uradio kao građanin Bosne i Hercegovine – kazao je, između ostalog, Kovačević.

Novinarima se prethodno obratio poslanik Kluba DF-a Zlatan Begić, ocijenivši kako sa stanovišta evropskih vrijednosti bez prava građana da biraju nositelje javne vlasti, zapravo, nema demokratije.

Bez građana nema demokratije, bez demokratije nema Evrope i evropskog puta BiH. Bez provođenja presuda ESLJP-a, odnosno vladavine prava nema niti građanina, nema niti demokratije, niti evropskog puta BiH – poručio je Begić.

Ocijenio je, istovremeno, kako razmatrana presuda ESLJP-a predstavlja moćan alat u izgradnji ‘normalnosti’ u Bosni i Hercegovini, pozivajući sve relevantne aktere društvenog života u zemlji na aktivniji odnos spram tog procesa.

Evropski sud za ljudska prava danas je objavio sažetak presude u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine u kojoj je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno.

U današnjoj presudi Vijeća Evropski sud za ljudska prava je ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora.
 
1712596260176.png

BiH bi na proljetnom zasjedanju NATO-a trebala dobiti kandidatski status


1712596284137.png


08.04.2024.

Bosna i Hercegovina bi na proljetnom zasjedanju NATO saveza ove godine trebala dobiti kandidatski status, izjavio je danas u Sarajevu ministar odbrane te zemlje Zukan Helez, istakavši da je to još jedan korak bliže članstvu u Sjevernoatlantskoj alijansi.

- To je priznanje Bosni i Hercegovini za sve ono što je uradila na NATO putu. Potpuno sam svjestan da ima i drugih političkih konotacija i očekivanja, ali sam legalista i sve dok Zakon o odbrani u Članu 84. kaže da je naš cilj članstvo u NATO savezu, ja radim po zakonu i to je naš cilj - rekao Helez.


Helez je na konferenciji povodom otvaranja NATO Konferencije strateških vojnih partnera (MSPC 24) na Ilidži, rekao da je riječ o drugom velikom skupu u Bosni i Hercegovini, nakon sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u februaru ove godine.

- To je znak da NATO savez ima tijesnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom. Imamo partnerstvo već više od 20 godina. Prije nekoliko dana u Domu Oružanih snaga BiH proslavili smo 75. godina postojanja ove vojno-političke organizacije. U ovih 20 godina OS BiH su napravile izuzetan napredak. Svakim danom smo usklađivali standarde Oružanih snaga sa standardima NATO saveza i kao plod te saradnje smo imali nekoliko uspješnih međunarodnih misija gdje su naše snage, rame uz rame sa predstavnicima NATO-a izvršavali najsloženije vojne zadatke - rekao je Helez.

Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine generalmajor Gojko Knežević rekao je da partnerstvo BiH i NATO traje od 2006. godine i odvija se saradnjom kroz različite oblasti, prije svega na polju obrazovanja, obuke, opremanja, evaluacije, ocjenjivanje dostignutog stepena interoperabilnosti.

- Naša obaveza je izgradnja operativnih sposobnosti i kapaciteta za izvršavanje zakonom definisanih zadataka, a sve izvan toga je oblast politike. Što se tiče procesa u odnosu na NATO i druge organizacije to su vanjskopolitička pitanja, za šta je nadležno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - rekao je Knežević, konstatujući da je Bosna i Hercegovina intenzivirala saradnju s NATO-om.

Zamjenik načelnika štaba Direktorata za partnerstvo Vrhovne komande savezničkih snaga za Evropu SHAPE Gunnstein Bruasdal rekao je da na konferenciji u Sarajevu, koju je ocijenio izuzetnom za izgradnju odnosa, učestvuju predstavnici 65 zemalja.

- Bosna i Hercegovina je jako blizak partner i zajedno smo napravili ogroman napredak. To radimo od 2006. godine, otkad je Bosna i Hercegovina postala zvanično partner - rekao je Bruasdal.

Dodao je da je u svijetu danas puno prijetnji i problema i da se tome mogu oduprijeti isključivo zajedničkim snagama.

- NATO porodica je velika, imamo 32 člana, ali i 35 partnera i nalazimo se u cijelom svijetu sa oko dvije milijarde stanovnika. Direkcija za partnerstvo plus Bosna i Hercegovina kao domaćin organizuje ovu konferenciju sa partnerima iz cijelog svijeta da bi se utvrdio put naprijed. Na partnerima je da odrede šta će i koliko raditi. Bosna i Hercegovina je uradila mnogo toga, obučava se zajedno sa nama. Razgovarat ćemo individualno na sastancima sa partnerima o budućnostima našeg partnerstva - rekao je Bruasdal.

U Sarajevu je u ponedjeljak otvorena NATO Konferencija strateških vojnih partnera (MSPC 24), čiji su domaćini Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Konferencija koja se održava od 8. do 12. aprila u organizacija NATO-a će biti prilika za razmjenu mišljenja o značajnim strateškim pitanjima NATO partnera, kao i unapređenje vojne saradnje.
 

Back
Top